Olujno jugo koje je nedavno pogodilo Boku Kotorsku aktuelizovalo je problem (ne)adekvatne zaštite obalnih potpornih zidova u hercegnovskoj opštini.
U nevremenu su oštećeni mulo i svetionik u Gradskoj luci. Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom kaže da preko pola vijeka, ni grad ni država, nisu na adekvatan način vodili brigu o zaštiti luke. Prije svega, smatra Ukropina, trebalo bi zaštititi lukobran sa spoljašnje strane, u što bi prema procjenama, trebalo uložiti oko sto hiljada eura. “Zbog oštećenog lukobrana i većeg “pritiska” mora vidljiva su uleganja na sredini pristaništa. Sa sanacijom ne bi trebalo dačekamo dugo, jer ćemo imati veći problem nego sada” upozorava Ukropina.
I vlasnici kuća i objekata na Šetalištu Pet Danica tvrde da bi što prije trebalo sanirati pukotine u kamenom obalnom zidu dugom 50 tak metara i visokom preko tri metra, između Ćorovića plaže i Golden Bay na Savini, ali i sa morske strane nabaciti kamene gromade, jer će u protivnom štete biti višestruke. Zid koji je građen prije više od vijeka zbog izgradnje željezničke pruge Uskoplje Zelenika, godinama podlokava more, a zbog sve većih pukotina, mještani više od dvije godine urgiraju u JP Morsko dobro, tražeći hitno rješavanje tog problema.
“Zid je oštećen na dva mjesta. Ispao je vanjski tesani kamen i ostala je rupa od 2,40 x 1,60 m, dubine 40-ak cm. Unutrašnji sadržaj zida je ostao potpuno nezaštićen. Druga rupa je u blizini tumbina, nešto manjih dimenzija, ali je takođe ispao vanjski kamen”, objašnjava ing. građ. Olivera Doklestić.
Zbog radova na izgradnji novog kanalizacionog kolektora u trupu šetališta , zid je dodatno destabilizovan, jer je umjesto suvomeđe koja je bila sa unutrašnje strane, sada nasut pjesak koji, kroz već vidljive pukotine, more ispira i tako kameni zid ostaje bez potpore, tvrde mještani.
Prije dvije godine zaustavljeni su radovi kojim je bilo predviđeno da se “kamenim nabačajem” zaštiti obalni zid na Savini od urušavanja. Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom koji je investitor radova, nije data dozvola da Šetalištem saobraćaju kamioni velike tonaže koji prevoze kamen za nasipanje. Vrijednost radova je 23.970 je eura, a rok za završetak radova bio je 20 dana.
JP Morsko dobro : potporni zidovi nisu u opasnosti
Za sanaciju u nevremenu stradaiih objekata raspisan je tender po hitnom postupku i izabran izvođač radova, nakon čega će početi sanacija.
“Ističemo da se ne radi ni o kakvoj aktivnosti progresivnog rušenja potpornih zidova, već o manjim oštećenjima lokalnog karaktera na kamenim zidovima uz more, i to u vidu manjih kaverni /rupa/ i ispadanja kamena, što se dešava usled jakih udara talasa i dotrajalosti zidova”, tvrde u JP Morsko dobro.
Dva plana za zaštitu gradskog mula
Iz JP Morsko dobro Za Boka News su saopštili da za zaštitu gradskog mula postoji kratkoročni i dugoročni plan. Kratkoročni plan se odnosi na hitnu sanaciju manjih oštećenja- oko vrha lukobrana kod svetionika, a njih će Javno preduzeće izvesti narednih dana u sklopu aktuelnih hitnih sanacija.
“Dugoročni plan predviđa sveobuhvatnu i trajnu sanaciju lukobrana i njegove kamene zaštite sa spoljne strane, a to podrazumijeva izradu glavnog projekta sanacije i obezbjeđenje više stotina hiljada eura za završetak navedenog posla. Ovo bi, u narednom periodu, trebala biti zajednička aktivnost opštinske Agencije za upravljanje lukom Škver i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore”, naveli su iz tog preduzeća.
Nekada postojala sitemska briga
Uz podzidu na Savini, kao i na nekim drugim mjestima sa morske strane postavljeni su veliki kameni blokovi ( seke) da bi se energija morskih talasa razbila i njihova snaga umanjila i raspršila prije nego što stignu do zida. Zbod djelovanja morskih talasa neophodno je i njihovo periodično obnavljanje. Na dijelu ispod zida na Savini , zahvaljujući privatnoj inicijativi, nedavno su ponovo postavljene stijene koje su zaštitile dio zida. Stručnjaci ističu I da bi se zidovi i obala mogli štititi od razornog uticaja mora i gradnjom betonskih platoa u moru koji bi imali istu ulogu kao i stijene.
Stariji Novljani se sjećaju da je Vojska JNA redovno servisirala i vodila računa o većim obalnim zidovima, dovlačeći seke da bi poduprla zidove podizane za vrijeme gradnje želeljezničke pruge .
“Prije petnaestak i više godina rađena je studija koja je imala zadatak da analizira dejstvo talasa (mora) na izgrađenu obalu šetališta od Igala do Meljina, i da predloge za njenu zaštitu”, naveli su iz JP Morsko dobro, bez odgovora šta je rađeno nakon toga.
Na šetalištu Pet Danica i danas su u funkciji zidovi građeni u doba Austrougarske i gradnje željeznice u Boki. Ljepota njihove izrade, ali prije svega kvalitet su zadivljujući. Željeznice odavno nema, ali zidovi opstaju i još uvijek dobro obavljaju njihovu funkciju zaštite obalu. Pitanje je do kada će tako biti s obzirom na nedovoljnu brigu nadležnih.
/S.Kosić/
