9 C
Kotor

Slušaj online radio

Hercegnovska Muzička škola proslavila 70 godina rada: Jubilej obilježili vrhunski svjetski umjetnici

Koncertom svjetski priznatih umjetnika- pijaniste Borisa Kraljevića, gitarise Gorana Krivokapića i Zagrebačkog gudačkog kvarteta u subotu veče je u Dvorani Park završena svečanost obilježavanja 70 godina rada hercegnovske Muzičke škole. Znalački odabran repertoar (A.Sorkočević, L.Boccherini i A. Dvořák), sjajno i nadahnuto izvođenje na najbolji način su zaokružili slavlje u čast muzike.

Koncert je otvoren Simfonijom za gudače broj 1 u C-duru Antuna Sorkočevića koji su sjajno izveli muzičari iz Zagrebačkog kvarteta, Krivokapić se predstavio svirajući Bokerinijeve (Boccherini) kompozicije za gitarski kvintet u D duru – Allegro maestoso, Pastorale, Grave assai i Fandango. U završnom dijelu koncerta Kraljević je maestralno je svirao Klavirski kvintet broj 2 u A molu a Antonnina Dvoržaka u pratnji Zagrebačkog gudačkog kvarteta.

„Susret sa publikom u rodnom gradu, svakako je uvijek specijalan i velika je odgovornost i veliko uzbuđenje i najveća radost”, kazao je Kraljević nakon koncerta. Zadovoljan je novouspostavljenim odnosima sa upravom Muzičke škole u koj je načinio prve muzičke korake. “Ja ću kao i uvijek gdje sam poželjan, podijeliti svoje znanje sa mladim umjetnicima, a gdje bih prije to radio nego u rodnom gradu, zato se nadam se da ćemo se i tim povodom sretati češće“,poručio je Kraljević.

I Goran Krivokapić je prvo upoznavanje sa gitarom i muzikom imao baš u hercegnovskoj Muzičkoj školi (u klasi profesora Mića Poznanovića) u kojoj je, kako je naglasio , dobio kvalitetno obrazovanje,

“Uvijek mi je bilo lijepo u Muzičkoj školi,  ali tek sam puno godina kasnije naučio da sagledam kolika je vrijednost ovog našeg sistema muzičkog obrazovanja, koliko je važno od jako malih nogu posvetiti se muzici na profesionalan način muzici”, kazao je nakon koncerta Krivokapić.

Muzicka škola u Starom gradu HN

U to se uvjerio na prijemnom ispitu Visokoj školi muzike u Kelnu gdje predaje. “Prošle godine na prijemnom ispitu bilo je 50 kandidata u klasi gitare, od onih koji su položili  najviše ih je bilo iz zemalja koje su imali sličan sistem muzičkog obrazovanja  kao što je kod nas, Zanimljivo je da niti jedan kandidat iz Njemačke nije primljen na studije“, naveo je Krivokapić ističući zadovoljstvo nastupom u Herceg Novom sa vrhunskim umjetnicima kakav je Boris Kraljević i Zagrebački gudači kvartet.

“Izrazita mi je čast da smo nastupili na ovako značajnom jubileju. Nadam se da ćemo i dalje dolaziti, jer vi imate vrhunske soliste Borisa i Gorana, tako da mislim da će se saradnja svakako nastaviti”, kazao je, violinista Zagrebačkog kvarteta Davor Filips. Njihov kvartet ove godine obilježava sto godina postojanja i kontinuiriranog muziciranja.

“Na organizaciji programa jubileja radili smo cijele godine i  bilo je potrebno dosta vremena da pripremimo sve, jer smo htjeli da nivo bude visok i mislim da smo u tome uspjeli”, kazala je novinarima poslije sinoć održane svečane akademije, direktorica Muzičke škole Jovanka Veljović.

Impresivan broj godina, cijelih 70,  koje proslavlja hercegnovska Muzička škola znači  kulturni identitet i umjetničko  naslijeđe grada, muzike pogotovo.

Znanjem i entuzijazmom do savremene škole

Iako je pokretač javnog muzičkog života u Herceg Novom bila Gradska muzika, osnovana 1886. godine, institucionalno muzičko obrazovanje u gradu počelo je sa otvarenjem Škole za osnovno muzičko obrazovanje, 1949. godine. Škola je počela da radi u zgradi biše Ženske zanatske škole u palate Burovina. Prvi director bio je Antun R. Homen, prva profesorica Vanda Drobnjaković, a kao administrativni manipulator zaposlen je Petar Vučetić.  Ubrzo su im se priključili Bjanka Radanović, Margarita Lisjenko, Josip Fa i Marija Tereza Ribar. Počela je mukotrpna bitka za nabavku instrumenata, muzičke literature i udžbenika, osnovnog školskog namještaja…, u hodu su se rješavali problemi sa grijanjem i drugim stvarima neophodnim za normalan rad škole. U prvu godinu tada je od 166 kandidata primljeno 125 učenika. Bili su različitih uzrasta , godišta od 1930 do 1942.

Diploma jedne od prvih profesorica klavira Margarite Lisjenko

Nakon četvrt vijeka rada interes učenika za upis u Muzičku školu bio je tri puta veći od mogućnosti te obrazovne ustanove. Početak muzičkog obrazovanja u hercegnovskoj školi imali su danas priznati i poznati umjetnici: dirigenti Julio Marić i  Radovan Papović, pa Zoran Redžić,  Boris Kraljević, gitarista Goran Krivokapić i drugi. Đaci ove škole bili su i danas popularni pop muzičari: Antonije Pušić- Rambo Amadeus, Vlado Georgijev , Dragoljub Đuričić, Dragan Karlo  Đorđević,…

Mijenjali su se direktori- nakon Homena na čelo škole došla je Bjanka Radović, pa Ivan Lazarov, nakon njega Dragan Rakić, zatim Zoran Redžić, poslije njega Branislav Najdanović, koga je naslijedila  Nađa Karadžić i sadasnja v.d. direktorica Jovanka Veljović.

Nakon šest preseljenja, 1986. godine Škola je dobila novu školsku zgradu u Starom gradu, u kojoj se i danas nalazi. “Ova savremena građevina opremljena je sa kamernom koncertnom salom i svim potrebnim uslovima u pogledu prostora,instrumenata za kvalitetno izvođenje kako grupne tako i individualne nastave. Tokom svog postojanja Škola je nastojala da privuče što više djece zainteresovane za sticanje muzičkog obrazovanja, tako da imamo i oformljeno područno odjeljenje u Bijeloj. Danas škola broji 345 učenika raspoređenih na jedanaest odsjeka, i to: klavir, violina, violončelo, gitara, harmonika, klarinet, flauta, saksofon, truba, udaraljke i solo pjevanje”, navode na sajtu škole.

Čudo od djeteta

Kraljević

 “U Novom je bilo jedno malo čudo od djeteta”,  podsjetila je na prve korake pijaniste Borisa Kraljevića njegova profesorica iz hercegnovske Muzičke škole, Milena Lučić.

“Kada je došao da polaže prijemni ispit, bilo je dovoljno da pokaže sluh, a Boris je sjeo i odsvirano 64 vježbu iz Bajera (vježbanka za klavir), a da još nije  znao ni slova, a ni note. Njegova starija sestra Danijela je već svirala klavir, on je nju gledao i slušao i na prijemnom ispiti sve odsvirao bez i najmanje greške. Ja sam imala sreću da je tadašnji direktor, koji više nije među nama, Dragan Rakić, tražio od mene da predajem tom malom čudu od djeteta i da tu priliku ne smijem da propustim. Ja sam to i učinila. Naše druženje traje do današnjih dana, a kada se danas pomene Boris Kraljević ne znam da li da kažem čudo od djeteta ili maestro – sa velikim poštovanjem” – kazala je Lučić.

Najčitanije