Pojas između lijevog i desnog rukavca Bojane, koji obuhvata današnje nudističko kupalište, za pola vijeka smanjio se za gotovo 420.000 metara kvadratnih.
Preciznije, od 1972. do danas nestala je površina plaže koju bi moglo da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona, što je epilog intenzivnih erozivnih procesa i smanjenog prirodnog hranjenja plaža, pokazuju istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Sektor za hidrografiju, okeanografiju i seizmologiju je učestvovao u izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, koju radi prof. dr Sava Petković iz Beograda i koja bi trebalo da bude usvojena do kraja ove godine. Ovom studijom plaže Ade Bojane bi bile spašene od erozije i vraćene u pređašnje stanje.
U međuvremenu, kako je Pobjeda pisala, od prof. Petkovića očekuju se kratkoročne mjere koje će Adu Bojanu zaštititi od dalje erozije, a koje bi sprovelo Morsko dobro.
Nastanak i erozija
Kako je kazao rukovodilac ovog sektora Radovan Kandić, proces nestajanja plaže Ade Bojane je okolnost sa kojim se, nažalost, susrećemo već duži niz godina.
– Istorijski posmatrano, nastanak Ade Bojane i intenzivno hranjenje Velike plaže vezuje se za period od prije 170 godina. Prodorom voda rijeke Drima u korito Bojane, čime je u Bojanu donesena velika količina pjeskovitog nanosa, a dejstvom morskih struja vršila se njegova disperzija duž Velike plaže s jedne strane i povećanje površine Ade Bojane i stvaranje njene plaže s druge strane – objašnjava Kandić.
On dodaje da je izgradnjom akumulacija na Drimu taj dotok mekog materijala značajno umanjen, pa su Ada Bojana i Velika plaža izgubila veliki dio prirodnog hranjenja, odakle je crpila pijesak i pothranjivala plažu godinama.
– Takođe, prirodne okolnosti, prije svega dejstvo Koriolisove sile devijacije, uslovljava potkopavanje lijeve obale lijevog rukavca Bojane. Samim tim je matica rijeke u lijevom rukavcu, što dodatno utiče na smanjeni protok vode u desnom rukavcu – kazao je naš sagovornik.
Kandić napominje i to da je dogovorom između republike Albanije i Crne Gore definisano da srednji godišnji proticaj u desnom rukavcu bude 25, a u lijevom 75 odsto.
– Nažalost, prirodnim procesom došlo je do značajnog smanjenja proticaja u desnom rukavcu, prema posljednjim mjerenjima to je oko 11 odsto, što dovodi do značajnog usporenja Bojane na ušću u more, pa samim tim i onemogućava dalje pothranjivanje Ade Bojane i Velike plaže – objašnjava Kandić.
Da li i ljudski faktor ima svoj udio u procesu nestajanja Velike plaže, pitanje je, tvrdi Kandić, kojim treba da se bavi stručna i naučna javnost, koja u opsegu svoje djelatnosti ima i erozivne procese.
Izrada studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prema njegovim riječima, predstavlja jedan izuzetno kompleksan projekat, koji se realizuje u dvije faze.
– U prvoj fazi urađeni su istražni radovi koji obuhvataju geodetsko snimanje kopnenog dijela Velike plaže, geološka uzorkovanja površinskih sedimenata i batimetrijski premjer projektom definisane akvatorije. Drugu fazu projekta čini izrada modela prostiranja talasa iz dubokih u plitke vode, a kao rezime svega, predlažu se buduće mjere i radnje sa ciljem očuvanja plaže od daljeg nestajanja i devastacije – objašnjava Kandić.
Podaci
Kako je dodao, Sektor za hidrografiju i okeanografiju učestvovao je u dijelu istražnih radova, obavljajući batimetrijski premjer. Pružao je logistiku prilikom geoloških uzorkovanja za potrebe granulometrijske analize i podršku sa već postojećim podacima, neophodnim za realizaciju druge faze projekta.
– Batimetrijskim premjerom izmjerena je površina od oko 3.000 hektara, od obalne linije pa sve do izobate od 20 metara – kazao je Kandić.
On napominje da je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, odlukom Vlade Crne Gore iz 2018. godine, zadužen za permanentan hidrografski i hidrološki monitoring rijeke Bojane, tačnije njenog desnog rukavca.
– U protekle dvije godine, tri puta je rađen batimetrijski premjer, a četiri puta su kolege iz Sektora za hidrologiju realizovale mjerenje proticaja na dijelu desnog rukavca, pa do ušća Bojane u more – tvrdi Kandić.
Kako pojašnjava, sem novoodrađenog premjera, Zavod je pružio podršku i sa već postojećim hidrografskim, hidrološkim, okeanografskim i meteorološkim podacima, neophodni za finalno modeliranje, ali i za sve druge dodatne analize.
Nakon završene studije, koja je povjerena profesoru Savi Petkoviću, dobiće se, ističe Kandić, konačni i definitivni uzročnici erozije Ade Bojane i Velike plaže, kao i mjere koje je neophodno preduzeti sa ciljem očuvanja trenutnog stanja i sprečavanja daljeg procesa erozije, koji bi nesumnjivo doveo do njenog potpunog nestanka.
Biće potreban stalni monitoring
– Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao i do sada, pružaće svaku vrstu stručne i naučne pomoći sa ciljem rješavanja ovog problema. Sigurni smo da će studija propisati određene mjere i radnje koje će u periodu koji je pred nama zahtijevati konstantnu angažovanost našeg stručnog kadra za dalje prikupljanje hidroloških i hidrografskih i okeanografskih podataka, koji su neophodan uslov za sve dalje studije i analize, tj. uspostavljanje monitoringa na cijelom toku Bojane i njenih rukavaca – kaže Kandić.
