29 C
Kotor

Slušaj online radio

I dalje se prihranjuju plaže i ugrožava morski ekosistem

Nasipanje plaže Markov Rt 2024.

Malo tucanika, malo oblutaka, važno je da se nasipa



Plaža na Markovom rtu ka Stolivu nasuta je/prihranjena tokom praznika novim količinama pijeska i tucanika. Nekada jedinstvena plaža, sada razdvojena nosiocima prava zakupa, iako fozički jedna cjelina, sada je različito tretirana – nasuta je različitim materijalima. U potezu ka hotelu „Hayatt“ primjećuje se pijesak sa oblucima, vjerovatno izvađen iz rijeke ili iz mora, a na drugoj polovini plaže, ka nekadašnjem šanku “Oskar“- nasuta je tucanikom- mljevenim kamenom iz majdana (kamenoloma).

 O štetnom uticaju nasipanja pijeska, posebno tucanika, mnogo puta do sada upozoravali su biolozi, posebno stručnjaci za morski ekosistem, ali, sudeći po brojnim primjerima na bokokotorskoj obali i duž Crnogorske obale, izgleda da glas nauke ne dopire do zakupaca, a još manje do mjerodavnih ustanova koje donose odluke, daju dozvole- zakupodavaca. Na ovaj način se sve više ugrožava živi podmorski svijet i dovodi u pitanje opstanak brojnih organizama.

Nasipanje plaže Markov Rt 2024.

-Najbolja opcija bi bila šljunak iz mora, ali nije jednostavno utvrditi odakle bi se taj šljunak mogao izvaditi i svakako troškovi bi bili znatno veći. Sledeća opcija je šljunak iz rijeka, jer je bez primjese zemlje i zbog zaobljenih ivica, ugodniji je za hodanje. Tucanik iz kamenoloma ima oštre ivice, pa za kupače nije ugodan, a za životnu sredinu je još gore to što ima i određenu količinu prašine, a nekada i zemlje, pa to sve zbog unosa nutrijenata izaziva dodatne promjene u morskom ekosistemu, kazala je ranije Vesna Mačić, naučna savjetnica IBM u Kotoru za Boka News.

Nasipanje plaže Markov Rt -Morski ili rječni pijesak na jednoj polovini plaže

Ona je objasnila da je taj nasuti materijal prije svega zatrpao i uništio sav živi svijet koji je u priobalnom dijelu nekada postojao. U periodu jačeg talasanja mora, što je uglavnom zimi, dio tog materijala klizi prema dubini jer je podmorje uz obalu manje ili više strmo i erozija je prirodan proces. Taj nasuti materijal koji klizi u dubinu opet zatrpava i uništava organizme koji su sesilni (nepokretni) i taj proces se ponavlja skoro svake godine, pa se živi svijet na dnu ne može ni oporaviti. Koliki je opseg tih promjena svako može vidjeti na Google Earth-u jer se nažalost i iz satelita bijele te površine pogotovo u hercegnovskom dijelu zaliva.

I ranijih godina se dešavalo da građani Komunalnoj inspekciji prijavljuju ovakva nasipanja i za uzurpaciju obale, da bi se kasnije ispostavilo da subjekat nadzora posjeduje uredno izadatu dokumentaciju od Morskog dobra, pri čemu su građani i mještani naselja nezadovoljni sa takvom odlukom.  Međutim, kako nam je ranije saopšteno iz Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor, Inspekcija lokalne uprave nema nadležnost postupanja u ovakvim slučajevima-  stvarna nadležnost nad predmetnom problematikom je u domenu postupanja ekološkog inspektora Uprave za inspekcijske poslove, kao i inspektora za vode navedene Uprave.

/M.D.P./

Najčitanije