23.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Bauo: Brojni potencijali kulturne baštine za pomirenje i društveni dijalog na Balkanu

Foto – Bauo

Internacionalna konferencija „Cultural Heritage for Reconciliation in the Balkans“, održana od 5. do 7. aprila u Petrovcu na Moru, u organizaciji Društva za kulturni razvoj „Bauo“, okupila je iskusne stručnjake i studente koji se bave raznim aspektima nasljeđa, sa ciljem da se napravi otvoreni međugeneracijski dijalog koji u fokus stavlja potencijal kulture i baštine za pomirenje i interkulturni dijalog na prostoru Zapadnog Balkana, saopštili su iz te organizacije.

Kako ističu, glavni cilj konferencije bio je dugoročni doprinos ublažavanju dominantnih društvenih i političkih izazova na Balkanu, koristeći kulturnu baštinu i kulturu uopšte kao transformacijsko sredstvo za podsticanje međukulturnog razumijevanja, podržavanje dijaloga i promociju pomirenja, čime se stvara kohezivnije i harmoničnije društvo u regionu.

Takođe, stvaranjem prilika za smisleni dijalog, saradnju i razmjenu znanja, inicijativa teži usađivanju osjećaja zajedničke odgovornosti za očuvanje i slavljenje bogatstva kulturne baštine regiona. Uspostavljene profesionalne mreže na ovoj konferenciji služiće u budućnosti kao dinamične platforme gdje mladi talenti i iskusni profesionalci mogu učestvovati u konstruktivnim razgovorima, prevazilazeći istorijske i kulturološke tenzije i stereotipe koji su često dovodili (i, nažalost, dovode i dalje) do društvenih podjela, etničke distance i sličnih problema. Kroz umrežavanje, dijalog i razmjenu ideja, cilj je njegovati kulturu poštovanja različitih perspektiva i kolektivne posvećenosti korišćenju kulturne baštine kao ujedinjujuće snage, umjesto izvora nesuglasica.

Kako navode, cilj je bio da ovaj događaj podigne nivo specifičnog profesionalnog znanja u sektoru kulture uključivanjem grupe od 12 mladih i 12 iskusnih profesionalaca u dubinsko istraživanje neiskorišćenog potencijala kulturne baštine (2+2 iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova*).

Foto – Bauo

Kako zaključuju u saopštenju, neki od ključnih zaključaka konferencije do kojih su došli učesnici, odnose se na sljedeće:

– kulturno nasljeđe i kultura uopšte imaju snažan potencijal za dijalog, pomiranje zavađenih strana i kulturalnu razmjenu među svim generacijama i ljudima koji žive na Balkanu (i šire);

– struka kulture i nauke, kao i mladi na prostoru Balkana, odlično u kontinuitetu sarađuju, razumiju se i podržavaju, uprkos nastojanjima političkih elita da dovedu do neprijateljskih odnosa, konflikata i zatvaranja u nacionalne okvire;

– elite na vlasti (svjetnovnoj i crkvenoj) nerijetko namjerno na pogešan način koriste prošlost i nasljeđe, vršeći istorijski revizionizam i upotrebljavaju kulturu za stvaranje vještačkih razlika umjesto za društveni kohezionizam;

– kulturni sektor treba da se usprotivi manipulacijama i zloupotrebama prošlosti i nasljeđa u dnevnopolitičke, nacionalističke, fašističke i sve druge negativne svrhe;

– na prostoru Balkana svi dijelimo iste, odnosno slične izazove kada je u pitanju očuvanje nasljeđa – pasivne i inertne institucije, spora i preopterećena birokratija, nedovoljan broj stručnog kadra, niski budžeti za kulturu i nasljeđe, privatni interesi određenih grupacija nasuprot javnom interesu, što nerijetko dovodi do uništenja baštine jer se posmatra kao „biznis barijera“ investitorima.

Najčitanije