25 C
Kotor

Slušaj online radio

Crnogorska plovidba mora državi vratiti 15 miliona eura

Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Crnogorska plovidba dužna je u državni budžet vratiti neusklađenu državnu pomoć koju je dobila od 2018. do 2021. od crnogorske Vlade. Crnogorski brodar mora vratiti novac koji je država dala kineskoj Eksim banci za otplatu rata za kredit za kupovinu dva broda.

To je naložila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) koja je donijela rješenje nakon završenog ispitnog postupka koji je pokrenula u decembru 2020. javlja Feral.bar. U rješenju nije precizirano o kolikom iznosu je riječ, već to treba utvrditi Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI).

U rješenju je pak navedeno da je u 2018. plaćeno 4,9 milijuna eura Eksim banci, a godinu kasnije 4,8 milijuna eura. Prema dostupnim podacima, u 2020.  plaćeno je oko 4,5 milijuna eura, a isto toliko i u 2021. godini. Riječ je, dakle, o ukupno oko 14,5 milijuna eura, koje Crnogorska plovidba u većinskom državnom vlasništvu, treba vratiti državi. S kamatama taj iznos penje se na oko 15 milijuna eura.

Od 2018. do 2020. rate su plaćane nakon dopisa i zahtjeva CG plovidbe i tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva, dok su 2021. Kinezi skinuli sredstva u iznosu od 4,5 milijuna s iznosa garancije. Vlada je 2010. izdala garancije CG plovidbi za kupovinu dva broda u iznosu kredita od oko 47,4 milijuna dolara. U 2022., prema pisanjima medija, CG plovidba je platila dvije rate Eksim banci. Rate za kredit plaćaju u siječnju i srpnju.

Kredit je uzet za kupovinu brodova “21. maj” i “Kotor“.

Agencija je utvrdila da je državna pomoć dodijeljena u trenutku kada je izdana državna garancija, odnosno kada su od strane države na plaćanje dospjele nepodmirene obaveze CG plovidbe prema kineskoj Eksim banci, na osnovi kredita. AZK, osim što je utvrdila da je državna pomoć nezakonito dodijeljena, naložila je MKI da bez odgađanja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema rješenja, poduzme mjere neophodne za vraćanje sredstava neusklađene državne pomoći. Rješenje je izdano sredinom kolovoza, što znači da MKI ima rok do sredine prosinca da poduzme mjere.

– Crnogorska plovidba dužna je vratiti neusklađenu državnu pomoć na koju se obračunava kamata za period od dodjele pomoći do dana donošenja ovog rješenja o vraćanju te plaća zatezna kamata u skladu sa zakonom kojim se uređuje zatezna kamata, stoji u rješenju.

Agencija je naložila da MKI utvrdi sve iznose neusklađene pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih i nepodmirenih rata u vezi s kreditnim aranžmanom koji se odnosi na brodove u vlasništvu Crnogorske plovidbe, te da sastavi i dostavi Agenciji plan vraćanja s mjerama i rokovima za njegovu realizaciju ili obavijest o poduzetim mjerama za vraćanje.

Lani u siječnju prijetio je pad garancija od oko 55 milijuna eura za kredite Crnogorske i Barske plovidbe, jer država nije imala zakonsku mogućnost da plati rate umjesto državnih poduzeća. Na kraju su Kinezi povukli samo dio garancije u iznosu rata, a nakon toga je pokrenuta procedura za vraćanje novca od strane poduzeća.

U 2018. 2019. i 2020. novac je isplaćivan nakon dopisa resornog ministarstva i CG plovidbe. Novac je isplaćivalo Ministarstvo financija.

Agencija je u rješenju navela da bi Crnogorskoj plovidbi bez intervencije države bio siguran prestanak poslovanja u kratkoročnom ili dugoročnom periodu, pa se smatra društvom u poteškoćama u skladu sa smjernicama i jedino bi moglo primiti pomoć u skladu sa smjernicama. Smjernice podrazumijevaju plan restrukturiranja, koji, međutim, nije dostavljen Agenciji na ocjenjivanje, što znači da mjere nisu usklađene s unutrašnjim tržištem i moraju biti predmet vraćanja.

Ukratko, garancije koje su izdane 2010. predstavljaju državnu pomoć i dane su bez plana reorganizacije, odnosno nisu usklađene. Svaka rata koja je isplaćena iz budžeta predstavlja državnu pomoć.

Na usmenim rasprava, predstavnici CG plovidbe su na pitanje koja je pravna osnova za prijenos 4,9 i 4,8 miliona eura u 2018. i 2019. govorili, kako piše u rješenju, da je u pitanju državna kompanija za koju postoji izdana državna garancija te da bi samim tim bila ugrožena ne samo kompanija, nego i država.

/Draško Milačić / Feral.bar/

Najčitanije