Područje masiva prelijepe Dinare uskoro bi trebalo postati park prirode, dvanaesti u Hrvatskoj i šesti na području Dalmacije!
Renomiranom statusu zaštite prethodile su pripremne radnje koje su trajale cijelo desetljeće. Krenulo je od ideje Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, da bismo sada, evo, dočekali pozitivan rezultat.
– Park prirode obuhvaća masiv Dinare (Dinara, dio Troglava i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu, a sve na površini većoj od 63 tisuće hektara, od kojih se dvije trećine nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije, a ostatak na prostoru Šibensko-kninske.
Taj status donosi režim zaštite kojim će se sačuvati iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji, u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja i uloga ovoga prostora – rekao je Domagoj Lažeta, ravnatelj županijske Javne ustanove “More i krš” iz Splita, najavljujući da će proglašenjem parka otvoriti brojne prilike za Dinaru i stanovništvo koje gravitira tom području.
– Osnivanjem javne ustanove otvorit će se nova radna mjesta. Budući da se radi o ogromnom području, bit će potreban i određen broj čuvara prirode koji će sve to nadgledati. Područje će se okrenuti održivom turizmu i izvorima financiranja iz EU-ovih fondova.
To područje se nalazi uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom te se otvara mogućnost za korištenje fondova, kako nacionalne tematike, tako i onih vezanih za prekograničnu suradnju – naglasio je čelni čovjek “Mora i krša”, ustanove koja će do osnivanja institucije “Park prirode Dinara” i dalje provoditi projekte poput praćenja velikih zvijeri medvjeda, vuka i risa preko fotozamki.
Za sve potencijalne posjetitelje važna je informacija da je u tijeku uređenje poučne “Staze meda”, koja će se protezati u duljini od 20,7 kilometara, počevši od Ježevića prema Sutini gdje prestaje makadamski put, a počinje pješački dio staze do Modruša. Staza dalje vodi do Velike Duvjakuše – Torlakove glave na Dinari, s odvojcima za Rosića glavu i Vukosavce.
Projektom je obuhvaćeno dokumentiranje i kartiranje jame i ledenica. Postavit će se 46 stupova i 102 putokaza, kao i dvije ploče s pravilima ponašanja, sve od prirodnih materijala. Izradit će se i pet odmorišta okruženih kamenim suhozidima s drvenim stolovima i klupama.
Cilj navedenih radova je siguran i ugodan boravak posjetitelja na predivnoj Dinari i edukacija o bogatoj flori i fauni na trasi staze i oko nje, kao i doprinos razvoju područja. Budući da se u masivu planine, koja je dala naziv cijelom gorju od slovensko-talijanske granice do sjeverne Albanije, nalaze i vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima, pitali smo ravnatelja Lažetu o njihovoj zaštiti:
– Vlada je nakon donošenja Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara dužna u roku od godinu dana donijeti uredbu o osnivanju javne ustanove koja će upravljati tim područjem te time i provoditi projekte na području parka. Vodena staništa rijeke Krke i Cetine svakako će biti važni segmenti koje će park Dinara razvijati i štititi.
Ljepota Dinare već je opjevana, a sve veći broj planinara i izletnika je posjećuje. No, prijeti li joj masovni turizam i devastacija, zanimalo nas je.
– Iako bi se “na prvu” reklo da je masiv Dinare premrežen makadamskim putovima te dostupan i u opasnosti od masovnog turizma i devastacije, to u stvarnosti nije tako. Naime, putovi koji su napravljeni za vrijeme Domovinskog rata danas su u lošem stanju te je vožnja njima moguća samo terenskim vozilima. Iako su mnogobrojne na Dinari, planinarske staze ipak od posjetitelja zahtijevaju dobru fizičku spremu. Stoga u ovom trenutku ne možemo govoriti od tome da prostoru prijeti masovni turizam – uvjeren je Lažeta.
Ono što će mnoge razveseliti jest i činjenica da novi status štiti prostor od nedopuštenih gospodarskih aktivnosti koji bi mogli ugroziti bitna obilježja i ulogu parka prirode. U tom kontekstu ne bi se smjele obistiniti namjere za istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika na području Dinarida, što je izazvalo veliko negodovanje šire javnosti.
