Izložba „Un opera per ricordare“ – Djelo za sjećanje, Janisa Kunelisa otvorena je sinoć u crkvi Svetog Pavla u Kotoru. Izložba je inspirisana idejom integracije italijanske zajednice koja živi u Crnoj Gori, nadovezujući se na sudbinu zastave Mletačke Republike koja se čuva ispod oltara crkve u Perastu od 1797. godine.
Ambasador Italije u Crnoj Gori, Vinćenco Del Monako otvorio je izložbu, ističući da su za brojne vrijednosti, prije svega kulturne doprinijele povezivanju naroda Mediterana, a među tim vrijednostima su i jedra koja su izložena.
„Ova izložba koja nosi logo italijanskog predsjedavanja EU nastala je na Venecijanskom bijenalu 1993. godine, da bi je zatim vidjela rafinisana publika u Rimu, a sada i u Kotoru. Ovdje vidim izvrsnu nit vodilju, divnu nit koja Venciju veže za Mediteran i Jadran. Posebno želim da ovu izložbu posvetim zajednici Italijana u Crnoj Gori”, kazao je Del Monako ističući da postavka nosi i važnu poruku za budućnost Mediterana kao regiona u EU i kao prosperitetnog prostora svih koji ga dijele. On je istakao da su veze koje povezuju Italijane i Kotorane mnogobrojne i da postoje značajne osnove za njihovo dalje produbljivanje. Italijanska zajednica u Crnoj Gori, kojoj je kroz vjekove ostavila brojne tragove prije svega u kulturnim dobrima, danas ovoj državi pruža i značajan doprinos na putu ka Evropskoj uniji.
Nedavno je naš predsjednik Vlade u Ujedinjenim nacijama rekao da treba da budemo zahvalni prošlosti, ali i da prije svega treba da gledamo u budućnost. Gledajući ovo ovdje danas uočavam značaj uloge mojih sunarodnika koji su u Kotoru i koji su upravo ona veza koja spaja prošlost i budućnost. Italijani i njihove porodice ovje su pravi kormilari ka budućnosti. Želim da upravo mi i vi Italijani u Crnoj Gori sa porodicama u ovim lijepim kućama u kojima nas ugošćavate, doprinesemo da se Jadran smanji i što više nas približi. To su upravo one vrijednosti koje potvrđujemo i tako što intenzivno, u toku našeg predsjedavanja EU, pomažemo Crnoj Gori da što prije postanje njen član”, kazao je Del Monako .
„Uvjeren sam da je ovaj izuzetan umjetnički doživljaj još jedna prva prilika za učvršćivanje i produbljivanje dobre saradnje Republike Italije i Crne Gore na osnovu njihovog bliskog i dugotrajnog prijateljstva”, kazao je u ime opštine Kotor podpredsjednik Branislav Nedović.
Predsjednik Zajednice Italijana u Crnoj Gori Aleksandar Dender u svom govoru istakao je da je izložba posvećena jedrima shvaćenim kao simbolima putovanja, istraživanja i povezivanja različitih kultura i naroda Mediterana.
„Mi Kotorani -Bokelji znamo vrlo dobro što jedra predstavljaju za nas, kao i da imaju izuzetnu važnost i značaj za naš razvoj i opstanak kroz istriju. Grad Kotor i Boka su zahvaljujući jedrima ostvarili veliki ekonomski prosperitet”, kazao je Dender, koji je podsjetio jna jednu od najstarijih bratovština mornara Bokeljsku mornaricu sa tradicijom od 1.205 godina. „Jedra predstavljena ovdje su stara jedra venecijanskih jedrenajka iz Mletačke republike sa kojom je Kotor dijelio oko 400 godina zajedničke istorije”, kazao je Dender.
Predsjednik Narodnog univerziteta u Trstu Fabricio Soma je istakao zajednički doprinos koji danas pružaju državni organi Italije i Crne Gore na uspostavljanju kvalitetne saradnje dvije države i dva naroda. „Ovo je veliki primjer tog prijateljstva i saradnje. Upravo ta saradnja i dijeljenje je ono što mi uz pomoć Ministarstva inostranih poslova Italije predstavljamo danas kroz djelo jednog našeg državljanijna rođenog u Grčkoj, a koji od 1958. živi u Italiji.
„Ova jedra će od sada pa nadalje služiti za uklanjanje svih granica, kako fizičkih tako i mentalnih. U duhu italijanskog predsjedavanja EU čiju podršku imamo danas razmišljamo o jednoj velikoj evropskoj i mediteranskoj zajednici sa vjetrom u jedrima”, poručio je Fabricio Soma
„Kunelis sa 20 godina 1958. iz Pireja dolazi u Rim, 1979. prelazi Napuljski zaliv kako bi ispričao priču o ljubavi prema jedrima, 1978. je realizovao model barke koji je bio položen na platnu, 1984. postavlja izložbu unutar ribarskog broda u luci u Atini, a zatim lance sa njega predstavlja u jednoj galeriji u istom gradu. Ovdje imate devet antičkih jedara sa devet barki od kojih mnoge ne postoje i ne koriste se”, kazao je kustos Ludevico Pratesi koji je uradio postavku. On je naznačio da je poruka izložbe značaj jedara za donošenje i širenje kultre po Mediteranu i povezivanje prošlosti sa sadašnjošču i budućnošću.
„U gradu marinaja, neverina i barkajola, Kunelisova jedra, našavši se u prirodnom ambijentu , sjećaju i podstiču nova isplovljavanja i vraćanja, interkulturalne dodire i prožimanja, individualne percepcije i atribucije. Kunelisova jedra u svakom prevoju i naboru nose istovremeno kompleksno breme multikulturalnih slojeva Meditera i neuhvatljivu, fluidnu intertekstualnu poruku ličnih sjećanja/eskapizama. Amblematično i sugesivno zavladavši svetim prostorom srednjevjekovnog hrama kreću nas Jedra nepredvidljivim “poljem moći” duhovnih ishodišta i nemira neosvojenih sloboda. Jedro je kongnitivno jezgro procesualnog stanja u kojem je jedina moguća konstanta promjena. Promjena mjesta, kretanja, ličnih i/ili kolektinih percepcija, sudjelovanja u djelu-publika kao akter i promoter djela. Kakav će vjetar “zatezati” ova jedra zavisi isključivo od malih, individualnih kretnji, ličnih energija koje im daju snagu, ograničavju ili podstiču postojanje. Uplovivši u jedan od najljepših fjordova svijeta , Kunelisov jedrenjak razapeo je jedra univerzalnog, kosmopolitskog vapora, kojem , srećom, imamo priliku da pripadamo ušuškani blagodetima finih kretatvnih razmjena nemirnog utočišta duha”, istakla je istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Anastazija Miranović.
Organizatori izložbe su Narodni Univerzitet iz Trsta u saradnji sa Ambasadom Italije u Podgorici, Zajednicom Italijana Crne Gore i Opštinom Kotor, a uz finansijsku podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Italije.
Izložba će biti otvorena za posjetioce od 6. do 16. novembra.
