35.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Dobrotska čipka Mile Moškov, otvorena izložba radova “Punim jedrima”

U Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor u petak je otvorena izložba dobrotske čipke “Punim jedrima”, autorke Mile Moškov.

Vještinom vezenja i strpljivim radom, umjetnica, Mila Moškov izrađuje tradicionalnu dobrotsku čipku, daje joj jednu novu savremeniju dimenziju i doprinosi očuvanju tradicije.

Dobrotska čipka koja je danas je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore je od davnina priznata u svjetskim naučnim i kulturnim krugovima, bila je izložena 1910. godine u Beču, a 1912. godine najbolji svjetski stručnjaci koji su se u to vrijeme bavili čipkarstvom, Dobrotsku čipku zapisuju kao jednu posebnu vrstu, po načinu izrade. Čipka u to vrijeme u Dobrotu dolazi iz Venecije i Dalmacije i pripada čipki koja se radila na cijelom Mediteranu od XV do XVIII vijeka, čulo se na otvaranju izložbe.

Mila Moškov izrađuje čipku od gimnazijskih dana, a umjeće izrade prenjela joj je majka, onako kako kao se prenosila ova vještina u tom periodu. Moškov je usavršila znanje kasnije odlaskom u Venciju, preko Zajednice Italijana, gdje je dobila sertifikat za tehniku izrade čipke na iglu. Moškov je dobrotsku čipku izlagala na međunarodnim festivalima čipke u Hrvatskoj u Pagu i Slavoniji, Sloveniji u Ljubljani, Italiji, Španiji na Cetinju na Festivalu kulturnog nasleđa u Narodnom muzeju Crne Gore, u Tivtu, kolektivno u Kotoru, u Podgorici na poziv Ambasade UAE.

Dobrotska čipka – Izložba Punim jedrima Mila Moškov

Od 2011.godine počinje sa radionicama dobrotske čipke i do sada obučila trideset žena iz Kotora, Tivta, Perasta, Budve i deset djevojaka iz Resurnog centra za sluh i govor „Peruta Ivanović“ Kotor. Ostvarila je uspješnu saradnju sa Opštinom Kotor u vidu izrade protokolarnih poklona kao i sa TO Kotor.

Autorica izložbe Mila Moškov se zahvalila svima koji su došli, koji je prate i podržavaju radu, te skromno kao i uvjek konstatovala „ja više govorim iglom nego riječima“.

Izložbu je otvorila etnolog, Stana Marušić, koja je kazala da se autorica izradi čipke posvetila sa ljubavlju i poštovanjem.

„Od niti Mila stvara poeziju. I od riječi. Sam naziv njene zbirke poezije „Zavičajna tuga“ ukazuje na njenu osobenost i prefinjenu misao. Isto je i sa njenim radovima, Mila koja stvara i čuva ljepotu uvela nas je u njen svijet, i na tome joj hvala“ – kazala je Marušić.

Dobrotska čipka – Izložba Punim jedrima Mila Moškov

U muzičkom djelu programa nastupila je kotorska klapa Maris.

Dobrotsku čipku veze na dva načina

-Radim tehniku na iglu, punto in aria, to je praktično šivena čipka, dakle nema svoju podlogu. Vezem i reticellu koja je preteča ove čipke, koju danas rijetko ko radi jer je jako zahtjevna. Prema pisanim dokumetima pominje se da je još 1333. godine djevojka po imenu Jelena iz porodice Drago radila reticellu čipku koju je poklanjala crkvama, ne samo u Kotoru već i u Dubrovniku. Danas je tu čipku lakše raditi jer su platna mnogo finija, kvalitetnija nego u to vrijeme, ne poznajem nikoga da se bavi tom tehnikom, kazala je Moškov za Boka News.

Podsjećamo, prije nekoliko godina Moškov je čelnicima grada izložila ideju o osnivanju festivala čipke u Kotoru…

„Dobrotska čipka govori o nama, našim precima, tradiciji, kulturi življenja, umjetničkom izrazu… Nekada se radila kao bijankarija, kao ukras odjeće ili pokućstva, a kasnije kako se moda mijenjala tako je i ona dobijala svoju drugu upotrebu, namjenu. Danas se u svijetu insistira na očuvanju tradicionalnih vještina čipkarstva, na stare zanate koje treba vratiti i uključiti u život savremenog čovjeka“ – kazala je tada Moškov za Boka News.

Više u čanku…

Najčitanije