Izložba Dubrovačkih muzeja “Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: Materijali, alati i tehnike izrade“ otvorena je u utorak u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe.
Izložba predstavlja dosad nepoznat dio fundusa s brojnim i jedinstvenim primjercima tradicijskog ruha i rukotvorstva s područja Hrvatske i jugoistočne Europe, a nastala je u koautorstvu viših kustosa Dubrovačkih muzeja Ivice Kipre, Barbare Margaretić i Branke Hajdić.
Ivica Kipre izjavio je ne otvaranju kako je izložba složen pothvat kojim se htjelo prikazati što Etnografski muzej, osim zavičajne baštine, posjeduje i stavlja ga uz bok europskim muzejima.
“U mom dijelu izložbe obrađujemo temu obrade tekstila i tekstilnih tehnika. Prikazali smo drvene predmete i predmete koji se koriste u obradi sirovina i pretvorbi u materijale, razne vrste vretena, preslica, namatala, a izložili smo i vrlo stare male tkalačke stanove za izradu pasica ili resa“, rekao je Kipre.
U drugom dijelu izložbe prikazana je bogata, rijetka i vrijedna tekstilna građa iz zbirke narodnih nošnji, istaknula je Barbara Margaretić, dodavši da najvećim dijelom u zbirci imaju žensku svečanu nošnju.
Izložena građa plod je ženskog tekstilnog rukotvorstva, uglavnom iz nizinskog dijela Hrvatske, južno od Zagreba, a to su Turopolje, Pokuplje, Posavina, Moslavina, Slavonija i Baranja, kao i nošnje iz zaleđa sjeverne Dalmacije.
Predstavljeno tradicijsko ruho nastalo je pod utjecajem dvaju kulturnih krugova – panonskog i dinarskog, od sredine 19. do početka 20. stoljeća,
Branka Hajdić rekla je da treći dio izložbe predstavlja građu sa šireg etnografskog područja, iz zemalja jugoistočne Europe.
“Ta je građa u muzej prispjela donacijom učiteljice Jelke Miš, a drugi dio je donacija iz 1953. godine, kad je velika izložba narodne umjetnosti, nakon turneje europskim metropolama, poklonjena Dubrovniku.
Najvrjednije je staro dinarsko odijevanje, jednodijelne košulje s kontinuitetom još od 2. stoljeća, a uz njih i pregače vrlo arhaičnog tkanja s kontinuitetom od prapovijesti“, objasnila je Hajdić.
Gradska pročelnica za kulturu Julijana Antić Brautović otvorila je izložbu, istaknuvši da potpuna transformacija žitnice “Rupe” nije uobičajena u muzejskoj praksi, a posebno kad se radi vlastitim snagama.
“Sve što je za izložbu izgrađeno napravili su djelatnici Dubrovačkih muzeja. Ona nije samo plod rada autora, već i sinergije svih stručnih djelatnika i pomoćnih službi. I nije plod samo profesionalnog interesa, već nevjerojatne ljubavi za baštinu o kojoj Dubrovački muzeji skrbe“, poručila je Antić Brautović.
Izložba čije grafičko oblikovanje i likovni postav potpisuje dizajnerica Kristina Mirošević ostaje otvorena u žitnici „Rupe“ do 30. juna 2024. godine.
