Zaštita i održivo upravljanje šumama ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, kaže Evropska komisija (EK) u novoj strategiji za šume, no ostvarenju ciljeva prijete razorni šumski požari uzrokujući goleme emisije ugljendioksida i pridonoseći globalnom zatopljenju.
Od Finske na sjeveru do Italije, Grčke i Turske na jugu, Evropom ovoga ljeta haraju veliki požari u kojima nestaju goleme šumske površine, najveći prirodni prijatelj ljudima u borbi protiv klimatskih promjena.
Evropska komisija je 14. avgusta predstavila paket od 13 zakonskih prijedloga “Fit for 55“, ključnih za postizanje ugljične neutralnosti do 2050., cilja zacrtanog u evropskom Zelenom planu.
Da bi se ostvario, procjenjuje se da će do 2030. trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Jedna od najjednostavnijih metoda “čišćenja” atmosfere je pošumljavanje, pa se novom strategijom planira sadnja tri milijarde stabala u Evropi do 2030.
Predlozi tek trebaju proći kroz Evropski i nacionalne parlamente država članica i očekuje se bitka između industrijskih lobija i Zelenih.
Aktivisti za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, a drvna industrija ima vlastite korporativne interese.
Prije predstavljanja strategije za šume, Evropski parlament je početkom 2021. glasao o nizu izvješća u kojima predlaže da se sateliti EU-a Copernicus i Galileo koriste za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama.
Zastupnici su takođe pozvali EK da učini više za promicanje održivog upravljanja šumama u Uniji, zaštitu šuma u inozemstvu uklanjanjem iz lanca opskrbe onih proizvoda koji pridonose sječi šuma i poveća ulaganja iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo i u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.
Na šume otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi 80 posto kopnene bioraznolikosti. Ključne su za borbu protiv
globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid (CO2) iz atmosfere, godišnje gotovo devet posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji.
Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta, navodi se na stranicama Evropskog parlamenta.
No, šumske se površine smanjuju uslijed intenzivnih suša, poplava i požara čiji golemi razmjeri traže međunarodni odgovor. Uništavaju ih i nekontrolirana sječa šuma te drugi fenomeni koji su posljedica klimatskih promjena – pojave tropskih nametnika i drugih štetnika te sve češće razorne oluje, vjetrolomi i ledolomi.
