Institut za biologiju mora i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore pozvali su ribare, akvakulturiste i sve ostale osobe koje provode vrijeme na moru, jezerima i rijekama da im pomognu u formiranju baze podataka o nalazima stranih i invazivnih vrsta. Riječ je o segmentu Erasmus + regionalnog projekta „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom od stranih i invazivnih vodenih vrsta na Zapadnom Balkanu“ (RiskMan ).
PRVI NALAZI
Rukovoditeljka projekta dr Ana Pešić kaže za Pobjedu da je zajedno sa klimatskim promjenama, uvođenje stranih, nenativnih i invazivnih vrsta široko prepoznato kao jedna od glavnih prijetnji biodiverzitetu voda i uticaju na dobrobit ljudi.
-Strane i invazivne vrste smatraju se glavnom pokretačkom snagom koja može da naruši socio-ekološke sisteme stvarajući značajne uticaje na dobrobit ljudi. Veliki broj stranih i invazivnih vrsta široko je rasprostranjen u zemljama Balkana, kako morskih tako i slatkovodnih, ali istraživanja pokazuju da postoje praznine i nedostaci u znanju o trenutnom stanju, distribuciji i njihovim uticajima. Zato smo pozvali ribare, akvakulturiste… da nam pomognu jer je njihovo svakodnevno prisustvo na vodi od višestrukog značaja, a najznačajnija je mogućnost njihovog brzog otkrivanja objašnjava Pešić. Ona dodaje da su prva evidentiranja stranih vrsta u našim vodama uglavnom vezana za ulove ribara ili opažanja ljudi koji su u svakodnevnom kontaktu sa morem.
-Mnogo je veća vjerovatnoća da će neko od njih prvi primijetiti novu vrstu, nego da će se ona registrovati direktno naučnim istraživanjem. Razlog za to je mali broj jedinki koje se na početku nalaze u ekosistemu. Zbog ovog i apelujemo na ljude da nam dostave podatke o neobičnim ulovima ili viđanjima kaže Pešić. Problem stranih, odnosno unesenih vrsta, u Jadranskom moru raste iz godine u godinu usljed povećanja njihove brojnosti u ekosistemu. Takođe, strane vrste domaćima predstavljaju konkurenciju za hranu, prostor i druge resurse i tako stvaraju pritisak na njihove populacije – Invazivni vodeni organizmi mogu pričiniti znatne štete prvenstveno sektorima ribarstva i marikulture, ali i drugim. Njihovo što ranije otkrivanje je od izuzetnog značaja za naknadno praćenje njihovih jedinki, kao i uklanjanje ukoliko je ono izvodljivo. Ali nijesu sve strane vrste i invazivne. Invazivne su one koje su štetne po ekosisteme u koje su dospjele, a one koje to nijesu, nazivaju se egzotičnim. Neke od najupečatljivijih invazivnih vrsta u Jadranskom moru jesu plavi rak (Callinectes sapidus) koji nanosi velike štete ribarima uništavajući im ulove i ribolovne alate, i ribe četvorozupke (vrste iz porodice Tetraodontidae) koje mogu biti jako opasne po zdravlje ljudi jer sadrže jak otrov. Uz rakove i ribe, u Jadran je dospjelo i mnoštvo drugih organizama. Neke od značajnijih su zelene alge iz roda Caulerpa, tzv. tumor mediterana navodi Pešić.
PUTEVI DOLASKA
Uzroci dolaska stranih vrsta u Jadransko more mogu biti prirodni, najčešće zbog širenja prirodnog rasprostranjenja (pr. ulazak kroz Gibraltarski moreuz iz Atlantskog okeana), zatim usljed povećanja temperature mora mnoge vrste šire svoje rasprostranjenje, ili prenosom preko drugih organizama. Međutim, kaže Pešić, mnogo češći su oni vezani za ljudsko djelovanje, kao što su balastne vode brodova, akvakultura, akvaristika i slično.
– Jedan od značajnih puteva ulaska stranih i invazivnih vrsta jeste i otvaranje Sueckog kanala, čime je omogućeno da veliki broj vrsta iz Crvenog mora i Indijskog okeana naseli Mediteran, tzv. Lesepsijski migranti. Eventualni opstanak vrste u ekosistemu u kojem se našla zavisi od njenih prirodnih karakteristika i sposobnosti prilagođavanja na uslove nove sredine. Sami ekosistemi imaju i prirodni kapacitet za odbranu od stranih vrsta, koji se ogleda u prisustvu domaćih predatora ili specifičnih uslova životne sredine. Nažalost, zbog pretjeranog izlova, broj jedinki različitih predatorskih vrsta je znatno opao u Jadranskom moru. Ovo značajno doprinosi bržem i lakšem uspostavljanju populacija stranih vrsta ističe Pešić.
/D. Š./
