Dan opštine Kotor, danas je tradicionalno obilježen, defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima. Uslijedio je svečani raport admirala Bokeljske mornarice, Antuna Sbutege i predaja zastave od strane predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića. Zbog posljedica jučerašnjih obilnih padavina ceremonija je održana na Pjaci od kina.
Tačno u podne na glavnom gradskom trgu Bokeljska mornarica je odigrala kolo u koje su na kraju, po običaju, ušli i čelnici grada.
Na svečanoj sjednici koja je održana u crkvi Svetog Duha, dodjeljene su nagrade „21. novembar” koja je ove godine pripala prof. dr Iliji Laloševiću, za angažovanje na proučavanju zaštite prezentacije Kotorske tvrđave, a posebno za njegov lični doprinos u procesu upisa Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a krajem prošle godine.
Nagrada 21. novembar grada Kotora posthumno je dodijeljena Dušku Bajlu Radeviću, frizeru, edukatoru i umjetničkom direktoru “Revlon professional” za Crnu Goru i čovjeku koji je inspiraciju za svoj poznat i priznat rad pronalazio u bokeljskim i kotorskim legendama.
“Sve ono po čemu se Kotor prepoznaje na mapi Crne Gore i svijeta, zaslužni oni koji su svoje živote položili za oslobođenje našeg grada. Naslijeđe, vremenski tokovi i prožimanja, kulturna raznolikost, običaji i tradicionalne vrijednosti doprinjeli su da vrijeme u kojem je Kotor sada teži da u budućnosti bude jači i za stanovništvo još prosperitetniji. Danas je Kotor prepoznatljiv u svim oblastima, u mnogim regionalnim i međunarodnim projektima. On je lider i partner u inovativnim poduhvatima koji iz godine u godinu prima prestižna priznanja” – kazala je u pozdravnom govoru predsjednica SO Kotor Dragica Perović.
Gradonačelnik Opštine Kotor Vladimir Jokić u svom govoru podsjetio je na 21. novembar prije 74 godine, kada su borci Prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade su nakon proboja Risna oslobodili Kotor od fašističkog okupatora i donijeli slobodu.
Danas kada živimo u vremenu kojem manjka ideala, vremenu dominantne površnosti i profanosti, imamo obavezu veću nego ikada da se vraćamo ovim datumima, idejama i dealima koji su ih obilježili, da ih pokušamo razumijeti i primjeniti danas, ne pukim prenošenjem, nego prilagođavanjem ovih ideja vremenu, kontekstu i prostoru u kojem živimo. Obaveza svakog pojedinca, od nastanka civilizacije, jeste da da najviše što može od sebe zarad opšteg dobra. Generacije koje su donijele slobodu dajući svoje živote su tu najveću obavezu i više nego ispunile, poručio je Jokić.
„Naš fokus na bedeme i njihovu sanaciju i rekonstrukciju, kao i njihovo iskorišćavanje, dali su rezultat. U radove na rekonstrukciji i sanaciji do sada smo uložili preko 300 hiljada eura, a novom politikom naplate ulaza prihodovali preko milion eura. Ova činjenica nam otvara prostor da u narednom periodu uložimo dodatna sredstva u ovaj neprocjenjivi resurs Grada i da na taj način očuvamo ono što je cijeli svijet prepoznao kao dio svoje kulturne baštine i od prošle godine uvrstio na UNESCO listu. Novi vodovodi su izgrađeni ili je njihova gradnaj u toku na Trojici i u Kavču, ukupne vrijednosti od preko 600 hiljada eura, a u dijelu je završena i zamjena mreže u Dobroti, Daošinama, Kampu, Svetom Stasiju, Radanovićima, dijelu Šišića i Risna, ukupne vrijednosti preko 350 hiljada. Rekonstruisane su postojeće i izgrađene nove saobraćajnice, na cijeloj teritoriji opštine i u tom pravcu će se nastaviti sa radovima. U rasvjetu na teritoriji Grada uloženo je preko 250000 eura. Komunalno preduzeće je smanjilo svoj dug za preko 400 hiljada eura, dok je zajednički sa opštinom obnovljen vozni park Komunalnog preduzeća namjenskim vozilima u vrijednosti od preko 500 hiljada. Luka Kotor je ove godine obilježila 30 godina postojanja, a menadžment Luke Kotor je u saradnji sa lokalnom upravom kao većinskim vlasnikom radio na tome da se stvore uslovi za dodjelu koncesije od strane Vlade, pa je početkom oktobra resornom ministarstvu predata sveobuhvatna dokumentacija sa zahtjevom za dodjelu koncesije Luci Kotor. Kotor, kao neformalna prijestonica kulture Crne Gore, je u proteklom periodu učinio sve da potvrdi tu titulu. Uvećanjem davanja za kulturu u kotorskoj opštini stvorili su se preduslovi da možemo sa ponosom da kažemo da su festivali i svečanosti koji su se održali u Kotoru, kao i predstave, izložbe, koncerti učinili grad živim, grad krojen po mjeri ljudi.Organizovanjem dočeka Nove godine, drugih događaja, promocijom na stranim i domaćim tržištima Turistička organizacija opštine Kotor je utvrdila naš grad na turističkoj mapi Mediterana.
Prošle godine smo obećali da će Kotor biti grad spajanja, grad prijatelj i to smo ispunili. Potpisali smo sporazum o prijateljstvu sa Dubrovnikom, Mostarom i Ohridom, protokol o saradnji sa Antalijom, nastavili saradnju sa pobratimskim gradovima, upoznali nove prijatelje, ugostili smo gradove Svjetske organizacije gradova kulturne baštine, uspostavili kontkate sa gradovima na liniji kruzera poput Rodosa, Limasola, Krfa, sa kojima ćemo raditi na zajedničkoj strategiji upravljanja destinacijama.
Pored ovoga, pitanje koje je opterećivalo i nastavlja da opterećuje naš grad jeste pitanje statusa Kotora na UNESCO listi, urbanizacija i ugrožavanje jedinstvene univerzalne vrijednosti. Pokucali smo na sva vrata na koja smo mogli tražeći pomoć i savjet, pa ću posebno iskoristi priliku da zahvalim Nacionalnoj kancelariji za UNESCO i sekretarki gospođi Milici Nikolić, kao i ambasdorki CG pri UNESCO gospođi Ponorac, koje su na svaki naš poziv reagovale a nerijetko same preuzimale iniciajtivu i na taj način pokazale kako treba da izgleda iskren odnos institucija u svrhu opšteg dobra. Bilo je i onih čije se ponašanje ne može takvim tumačiti, ali to je tema za drugu priliku.
Ovdje i danas želim još jednom da pošaljem poruku svima u Crnoj Gori. Ostanak ili opstanak Kotora na UNESCO listi je pitanje forme, birokratije. Očuvanje jedinstvne univerzalne vrijednosti kulturnog i prirodnog naslijeđa je pitanje suštine.
Prostor Boke Kotorske nije naš, prostor Boke je naslijeđe svijeta, civilizacije, koje je nama dopalo u čuvanje. Ukoliko učinimo bilo što da to naslijeđe uništimo, dragi prijatelji, mi nećemo biti ispisani sa UNESCO liste, mi ćemo sebe, svjesno i umišljeno, ispisati iz reda civilizovanih naroda.
U mjesecima pred nama, država mora zajedno sa Gradom da donese niz značajnih odluka u ovom pravcu, bez dodatnih tumačenja, striktinih i doslijednih. Sve ostalo bi nas vodilo tamo gdje nikako ne bi smjeli da krenemo. Gradska uprava, moj tim i ja smo odlučili. Sada će biti Država na potezu. Spremni i otvoreni da zajednički, bez ikakvih skrivenih namjera, uprkos svim razlikama, donesemo odluke i sprovedemo ih u djelo. Spremni i odlučni da našoj djeci ostavimo u naslijeđe ljepotu koja može spasiti svijet.
Pored ovoga, gradska uprava ima još niz planova za naredni period. Učestvovanje u donošenju Prostorno urbanističkog plana opštine što će otvoriti mogućnost za izgradnju hotela, zaštitu prostora i ukidanje moratorijuma, donošenje novog sedmogodišnjeg strateškog plana razvoja grada, kupovina nepokretnosti koje će omogućiti rješavanje decenijskih problema Grada uz poboljšanje problema saobraćaja, borba za dodjelu koncesije Luci Kotor, kao i izgradnja kompletne komunalne infrastrukture po prvi put na potezu Radanovići – Bigova predstavljaju glavni zadatak koji je ispred sebe postavio tim. Tim ljudi koji ima namjeru da narednu godinu iskoristi kako bi Grad učinio više Gradom po mjeri čovjeka“ – kazao je Jokić.
Sjednici su prisutvovale brojne zvanice iz društvenog i političkog života, predstavnici gradova pobratima i diplomatskog kora.
U muzičkom dijelu programa nastupili su horovi niže i srednje muzičke škole “Vida Matjan”, gitaristkinja Nađa Janković i mandolinski sastav HGD “Tripo Tomas”.
