24 C
Kotor

Slušaj online radio

Hidroarheološko otkriće u podmorju uvale Pržna kod Tivta – nađeni ostaci većeg drvenog broda i rimski novac

U podmorju uvale Pržna u Krtolima kod Tivta, prinađeni su ostaci većeg drvenog plovila, ali i materijal koji datira iz vremena od antike do srednjeg vijeka, pa je Crna Gora sasvim nenadano, dobila možda i navjrijedniji do sada svoj hidroarheolopki lokaliutet koji tek treba da se ozbiljnije ispita.

Ostavi drvenog broda pronađeni su sasvim slučajno u zapadnom dijelu uvale Pržna na mjestu gdje je proteklih nekoliko dana građevinska kompanija „Gugi Commerce“ iz Budve, bagerom bespravno kopala sitni morksk pijesak iz plićaka i onda taj materijal damperom transportovala do plaže i kupališta Plavi horizont, gdje je pijesak potom razastiran po plaži. Radove čiji je investitor kompanija Qatari Diar Hotel & Property Investment“ iz Tivta koja je vlasnik velikog zemljišnog kompalksa u zaleđu ove plaže, u međuvremenu je obustavila Ekološka inspkecioja, a reagovalo je i samo predduzeće Morsko Dobrio kloje je saopštilo da nikada nije dalo saglasnot na ovakvo kopanje pijeska iz inače vrlo plitke uvale Pržna.

Devastacija podmorja međutim, neočekivano je rezultirala jednim od najvećih hidroarheoloških otkriča posljednjih godina u Crnoj Gori jer su se ispod slojeva uklonjenog pijeska ukazali ostaci kostura za sada nepoznatog drvenog plovila. Ronilac iz Hratske koji je ovdje ronio par dana nakon što je bager „Gugi Commercea“ izašao iz mora, primijetio je ostatke debele drvene koblice, pramčane ili krmene statve, te jakih rebara nepozbnatog plovila, u čijoj je blizini našao još i veći broj siutnijih atefakata – antičkog novca, ostataka hladnog oružja, ali i jedan manji srednjevjekovni brodski signalni top. Po dimenzijama drvenih greda koje čine kobilicu i rebra nepoznatog plovila izvjesnoo je da se ne radi o nekoj manjoj barci, već o ozbiljnijem brodu. Na snimcima lokaliuteta, naslućuju se čak i nekoliko očuvanih madijera (trenica drvene oplate) pri samom dnu i kobilici broda koji još uvijek leže manje-više zakopani u pijesku. Nalazištu koje je na samo nešto preko metar dubine mora, sada međutim, prijete brojne opasnosti i izazovi zbog kojih je neophodna hitna i adekvatnja reakcija nadležnih državnih orana i službi – ptrvenstveno Centra za arheologiju i konzrevaciju Crne Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore koje su odmah baviještene o epohalnom arheološkom nalazu na Pržnoj.

O svemu je obaviješten i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru čiji kustos pomorsko–tehničke zborke Ilija Mlinarević nam je potrdio da im je ronilac iz Hrvatske predao sve artefakte koje je našao na novootkrivenom lokalitetu u mirnoj uvali na obali zaliva Trašte.

„Artefakte je pregledao kotorski aheolog Miloš Petričević i sada očekujemo od nadležnih državnih organa da adekvatno postupe, zaštite i istraže ovaj hidroarheološki lokalitet. Naša ustranova u granicama svojih mogućnmosti će maksimalno podržati i pomoći ovu akciju jer se radi o maritimnoj i kulturno-istorijoj baštini od izuzetne vrijednosti, jer imamo indicija da je ovo višeslojno arheološko nalazište sa ostacima koji datitraju ne smao iz iz antike, već i iz srednjevjekovnog perioda.“- kazao je Mlinarević.

Specijalista za argheologiju antičke Grčke i Rima, Miloš Petričević iz Područnoj odjeljenja u Kotoru Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, kazao nam je da se u Pržnoj radi o izuzetnmo vrijednom i višeslojnom arheološkom lokaliutetu na što ukazuje do sada otkriveni odtaci broda i drugi artefakti sa ove lokacije.

„Nađeni su primjerci rimskog novca – tzv. sestercije koje sam, po obliku i promjeru, grubo datirao na period iz I.vijeka naše ere. Međutim, sami ostaci broda, odnosno način na koji su rebra spajana sa kobilicom i četvrtasti metalni klinovi koji su za to korišteni, ukazuju da se najvjerovatnije, radi o dosta mlađem, ali takođe vrlo vrijednom plovilu iz srednjeg vijeka. Na ovo ukazuje i mali brodski signalni top koji je takođe nađen u blizini olupine. U svakom slučaju, riječ je o izuizetno vrijedniom i važnom otkriću koje potvrđuje da se ubvala Pržna od najstarijih vremena koristila kao pomoćno pristanište, odnosno mjesto gdje su još i antički pomorci, na meki, sitni pijesak mamjerno nasukivali i onda iz mora izvlačili svoje brodove tokom većih nevremena, jer im je to svakao bilo jednostavnije i sigurnije nego da brodove drže na sidrištu obližne uvale Bigova gdje bi rizikovali da ih valovi bace na stjenovitu obaklu i razbiju ih. Ovo je još jedan nalaz koji govori u prilog teza o tome da se izgubljeni antički grad Acruvium možda nalazio na obali Donjeg Grbnlja – oko današnje Bigove jer za njega znamo da je bio važna luka“- kazao je Petričević dodajući da ga brine to što, kako je kazao, Crne Gora nema gotovo nikakve kapacitete da adekvatno zaštiti, istraži i prezentuje ovaj vrijedni arheološki nalaz u Pržnoj.

Uvala Pržno
Uvala Pržno

„Najmanje što se može i mora učlinuti je da se uzorci drveta sa ostataka bvroda datiraju metodom C14, a onda da se ovaj lokaliutet potpuno istraži i na najadekvatni način zaštiti jer se nalazi u uvali koja je popularno kupallište i na vrlo maloj dubini mora“-kazao je Petričević dodajući da nije optimista da će naše nadležne dravne instit7ucije znati da na pravi način pristupe ovom poduhvatu „jer je Odjeljenje za podvodnu arheoologiju Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore na Cetinju, a ne na primorju, a mi bukvalno nemamo nikakve tehničke kapacitete da obavljamo potrebna dalja iskopavana i uklanjanja velikih količina pijeska oko nalazišta, niti da sutra iz mora eventualno izvadimo ostatke broda, adekvatno ih konzerviramo i prezentiramo u nekom muzeju“.

Vrijenost neočekivanog arheološkog nalaza u podmorju Pržne potvrdio nam je i podvodni arheolog Darko Kovačević. On je predavač na univerzitetu Malte na programu pomorske arheologije i saradnik Opštine Budva na projektu BlueMedplus, a trenutno je angažovan kao stručni saradnik na Pomorskom fakultetu u Kotoru na projektu “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju, kao novi oblik turističke ponude” – WRECKS4ALL.

“Uvala Trašte je bila antičko sidrište jer je idealno zaštićčena od jačih udara mora. Pijesak u uvali je pokrio sve što se ovdje tokom vjekova, “nataložilo” kao materijalni ostatak tih vremena i pomorsko-trgovačkih aktivnosti. Problem je međutim, što se niko u Crnoj Gori ne bavi podvodnom arheologijom na pravi način i ne razumije u dovoljnoj mjeri ono štro se zove site formation process – proces fiormiranja jednog arheološkog nalazišta. Ovdje se niko nije zapitao gdje je bila antička obalna linija i kakvo o je onda bilo morsko dno, u stvari niko nikada nije studirao i proučavao obalu. Na žalost, malo je onih koji razumiju more i njegovu dinamiku, ali kada se neočekivano i pod spletom srećnih okolnosti dođe do oavkvih otkrića kao što je to sada slupaj u uvalo Pržna, onda je dužnost svih nas, a države prije, svega, da ih adekvatno istražimo, zaštitimo i prezentujemo javnosti.”- rekao je Kovaćević.

Najčitanije