21 C
Kotor

Slušaj online radio

Hrvatski problemi s infrastrukturom za punionice električnih vozila

Punionica električnih vozila

Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja je na snazi od prošlog tjedna, obvezuje članice EU-a na povećanje broja punionica električnih vozila, posebno na Trans evropskoj prometnoj mreži (TEN-T), a pitanje je ima li Hrvatska podesnu infrastrukturu za to.

AFIR obvezuje Hrvatsku da osigura punionice na TEN-T-u u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svaki plug-in hibrid, a obaveza će biti i svake godine usklađivati kapacitete prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.

Hrvatska mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine struje

Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da električni automobili nove generacije imaju realni doseg 250 do 400 kilometara, upola kraći nego automobili s klasičnim motorima, a to znači da trebaju dvostruko češće ići na punjenje energetskog spremnika.

Na autocestama smo izradili punionice za struju svakih pedesetak kilometara, s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri normalna, što je nedostatno za turizam i vozila u tranzitu.

”Jedna učinkovita punionica struje, ili stajalište s desetak mjesta za punjenje električnih vozila, osobnih i gospodarskih, trebalo bi imati dva do tri MW instalirane snage, pa je glavni problem kako osigurati i distribuirati dovoljno električne energije s potrebnom instaliranom snagom punjenja za punionice širom zemlje, posebice na glavnim prometnicama i urbanim sredinama”, rekao je Marušić Hini.

Naglašava da nije problem napraviti punionice, već osigurati i distribuirati dovoljno električne energije jer struja se može kupiti i uvesti, ali naša mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine, a do nekih se lokacija neće isplatiti graditi dalekovode i trafostanice.

Da bi funkcionirale punionice za laka i teška električna vozila duž TEN-T-a će se umjesto gradnje dalekovoda i trafostanica pribjegavati izgradnji malih elektrana, npr. na plin, a to je i opcija za vršno napajanje punionica koje će se primarno napajati preko dalekovoda i trafostanica.

Marušić smatra da će elektrifikacija cestovnog prometa prvenstveno dovesti do premještanja, a ne i do smanjenja globalnog zagađenja.

”Električni automobili ne proizvode štetnu emisiju plinova, ali ako voze na struju uvezenu npr. iz BiH, gdje se godišnje u termoelektranama spali devet milijuna tona ugljena, tada smanjenje onečišćenja nije postignuto”, kaže Marušić.

Iz Hrvatske udruge za elektromobilnost Strujni krug kažu da je Hrvatska sredinom godine imala 5850 registriranih električnih i oko tri tisuće plug-in hibridnih vozila, što znači da bi morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica snage 50 kW, ili 100 ultra-brzih punionica snage 100 kW.

Predsjednik Strujnog kruga Hrvoje Prpić naglašava da nas AFIR obvezuje na postavljanje punionica na svakih 60 kilometara TEN-T-a do kraja 2025., i to punionice s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW, što ne mora biti na jednom mjestu, ali jedna punionica morat će imati snagu od 150 kW.

Do kraja 2027. godine ta bi se snaga trebala sa 400 povećati na 600 kW, pri čemu barem dvije punionice trebaju pružiti snagu od 150 kW. Punionicom snage 150 kW prosječni se automobil napuni za 15-20 minuta.

Teška električna vozila, kamioni i autobusi, trebali bi po AFIR-u do kraja 2025. na najmanje 15 posto TEN-T-a imati stajališta s najmanje 1400 kW raspoređenih na veći broj punjača, a barem jedan od punjača mora pružati snagu od 350 kW.

Do kraja 2027. zahtijeva se da je već 50 posto TEN-T-a opskrbljeno stajalištima s najmanjom ukupnom snagom od 2800 kW i barem dva punjača snage 350 kW.

Ta se infrastruktura treba širiti i na prometnice koje su povezane na TEN-T, prema AFIR-u se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila treba opremiti pola takvih prometnica, a sve ostale do kraja 2030. godine.

Udruga Strujni krug, koja je nacionalni predstavnik u Europskoj udruzi za elektromobilnost, radi na unapređenju ukupne infrastrukture za elektromobilnost, uključujući i zakonodavna rješenja za pojednostavljenje isplate poticaja te da se počne s ugradnjom 100.000 punjača u stupove javne rasvjete.

Marušić kaže da se baterije mogu za 30 minuta napuniti samo na ultra brzoj punionici, što je jedino prihvatljivo vrijeme, inače vozač mora čekati nekoliko sati da se napune baterije.

Punjenje desetak vozila istodobno može prouzročiti raspad elektro-distribucijskog sistema

Tu se otvara problem, jer samo jedno mjesto za brzo punjenje, od 10 do 80 posto kapaciteta jednog ozbiljnog automobila angažira 150 kW snage u električnoj mreži, kao za manji kvart.

Punjenje desetak vozila istodobno dovelo bi u pitanje rad gradskog elektro-distribucijskog sistema, odnosno izazvalo njegov raspad, tvrdi Marušić.

S primjenom AFIR-a, uz očekivano sve veći udio električnih vozila u prometu, posebno među turistima, treba računati da će nam već za pet-šest godina trebati na svakoj postojećoj benzinskoj crpki na autecesti i u većim gradovima biti instalirana snaga punjenja od 2 do 3 MW, te izgradnja brojnih dodatnih crpki.

Marušić smatra da bi za njihovu opskrbu strujom trebalo sagraditi nuklearnu elektranu na potezu od Bosiljeva do Sv. Roka, s mrežom dalekovoda i trafostanica, jer vjetroelektrane i solarne elektrane neće moći riješiti problem učinkovitog električnog napajanja budućeg elektrificiranog cestovnog prometa.

No, u strategijama razvoja elektrificiranog prometa u prvi se plan stavljaju obnovljivi izvori električne energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidrocentrale…).

Prema dokumentima Hrvatskog sabora, intencija usvojene TEN-T Uredbe je izgradnja učinkovite i multimodalne europske mreže željeznica, unutarnjih plovnih putova, kratkih pomorskih ruta i cesta, koje su povezane gradskom čvorovima, pomorskim i unutarnjim lukama, zračnim lukama i terminalima.

Pritom je uočen nedostatak infrastrukture za alternativna goriva, što ima negativan utjecaj na klimu i okoliš. TEN-T mreža pati od uskih grla, koja ograničavaju prijevozni kapacitet te otežavaju protočnost prometnica, a nedovoljna mrežna onemogućava uspostavu efikasnog multimodalnog prijevoza.

Europski zeleni plan iz prosinca 2019. postavlja cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine, ali i smanjenje neto emisije stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

Emisije iz prometa čine četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, pa je Europskim zelenim planom postavljen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto kako bi Unija do 2050. postala klimatski neutralno gospodarstvo i pritom radila na ostvarenju nulte stope onečišćenja.

U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost do 2030. na cestama EU-a trebalo bi biti najmanje 30 milijuna automobila s nultim emisijama ugljičnog dioksida i 80.000 kamiona s nultim emisijama, a do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila trebali bi imati nultu stopu emisija.

/Vesna Horvat/

Izvor:Hina

Najčitanije