30 C
Kotor

Slušaj online radio

Kad bi potekla voda, u MZ Kameno – Žlijebi došle bi rijeke turista

Žlijebi
Žlijebi

Vodosnabdijevanje zaleđa Herceg Novog, posebno Mjesne zajednice Kameno – Žlijebi, problem je broj jedan, koji traži hitno rješavanje, zarad privrednog i turističkog razvoja tog dijela grada. U pomenutoj mjesnoj zajednici godinama nastoje da nađu rješenja, kako bi se priključili na gradski sistem vodosnabdijevanja i riješili egzistencijalno pitanje mještana, privrednika, kao i domaćih i stranih investitora, koji u sve većem broju dolaze i grade kuće na tom području.

Goran Stanovčić, predsjednik MZ, naglasio je da je riječ ključnom problemu za čije rješavanje imaju podršku lokalne uprave.

-U saradnji sa Opštinom, projekat za vodosnabdijevanje Kamenog radi firma “Hidro sistem” iz Podgorice, u vlasništvu Draga Čačića, koja je izradila i projekat za vodovod na Luštici. Projekat za Kameno trebalo bi da bude završen sa svim revizijama do avgusta kako bi ušao u budzet Opštine za narednu godinu, kazao je Stanovčić, izrazivši nadu da će 2023. godine dobiti vodu sa gradskog sistema, preko rezervoara Sušćepan.

Time bi i Mokrine mogle da riješe pitanje vodosnabdijevanja. Idejnim rješenjem je procijenjeno da bi investicija iznosila oko 800.000 eura. Stanovčić je član Odbora direktora preduzeća “Vodovod i kanalizacija”.

– S lokalnom upravom nastojimo da nađemo rješenja da dovedemo vodu u sva podorjenska sela, sa trebinjske strane, a oko 30 litara u sekundi bilo bi dovoljno za Kruševice, Vrbanj i druge orjenske zaseoke, smatra Stanovčić.

U ostalim projektima sarađuju sa Turističkom organizacijom Herceg Novi, Parkom prirode “Orjen”, Planinarskim klubom “Subra” i drugim subjektima. MZ Kameno-Žlijebi broji oko 50 domaćinstava i 28 privrednih subjekata, kao i značajan broj inostranih investitora, koji su kupili zemljište u ovom živopisnom podorjenskom selu pa su sve oči uprte u izgradnju vodovodne mreže, koja bi bila priključena na gradski sistem vodosnabdijevanja.

Bike razgledanje-foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena

Stanovčić je kazao da je riječ o jednoj od razvijenijih mjesnih zajednica s poslovnim kapacitetima, farmama, rekreativnom zonom, biciklističkom stazom, penjalištima, vidikovcima, autentičnim kamenim selom Žlijebi, poletištem za paraglajding i poligonima za druge adrenalinske sportove, kao i s dobrom osnovom za bavljenje eko- turizmom.

-Potencijali za razvoj planinskog turizma su ogromni. Tu je i poljoprivreda, proizvodnja zdrave, domaće hrane, razvoj stočarstva, kao i širenje privredne zone, koja se izmješta iz centra, tako da sve više ljudi dolazi u Kameno da radi i živi nego što odlazi u grad. Zbog svega navedenog, inicijativa za vodosnabdijevanjem zaleđa Herceg Novog potekla je iz naše mjesne zajednice, kazao je Stanovčić.

Dizdarica nedovoljna

Stanovčić ističe da od vodosnabdijevanja zavisi i razvoj poljoprivrede kojom se bavi veliki broj domaćinstava. Inače, vodom se snabdijevaju sa lokalnog izvorišta na Dizdarici iz kaptaže koja je napravljena 1903. godine, za vrijeme Austrougarske. Oko 80 odsto potrošača je razvelo vodu sa tog izvorišta, u čemu im pomaže i mjesna zajednica. Preko ljeta presuši izvor pa se snabdijevaju cisternama.

-Privrednici su iskazali spremnost da dovedu sekundarnu mrežu do svojih objekata, vjerujem da će svi da finansiraju. Računamo možda i na strane investicije, koje bi se ostvarile preko fondova. Mnogi hoće i da ulažu u izgradnju cjevovoda. Voda je život, pa bi trebalo da je dovedemo što prije. Sve više ljudi se vraća domaćoj proizvodnji. Voda bi bila dobra perspektiva i za ta domaćinstva, za proizvode za koje sigurno imaju otvoreno tržište. Takođe, bi i eko -turizam procvjetao, kao i ostale djelatnosti, svojstvene podorjenskom kraju, smatra Stanovčić.

Selo Žlijebi jedinstveno zbog autentične arhitekture

Selo Žlijebi ističe se autentičnom arhitekturom, po kojoj je jedinstveno u Crnoj Gori. Kuće i krovovi su građeni od kamenih ploča, ručno vađenih iz seoskih majdana, bez korišćenja vezivnog materijala. U tim majdanima kamen se vadi danas jednako kao i prije 300 godina, ručno, klinima, macama, polugama i vještinom. Željko Starčević, arheolog, smatra da Žlijebi predstavljaju svojevrsni muzej tradiciononalnog graditeljstva koje je neophodno sačuvati.

Žlijebi

-Pokrivanje krovova kamenom vještina je koja se prenosi s koljena na koljeno i nažalost ne predstavlja dio modernog graditeljskog umijeća. To je jedan od razloga zbog čega je suvozid na Unesko listi nematerijalne baštine čovječanstva, pojašnjava Starčević.

Nikola Sikimić, žitelj Žlijebi, uspio je da koristeći tradicionalnu tehniku obnovi porodične kuće u selu. Vrata su otvorena svim putnicima i organizovanim grupama turista.

/Ksenija Matović/

Izvor:Dan

Najčitanije