15.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Kakav je (ne)rad pomorskih vlasti prema trajektnoj kompaniji u Boki Kotorskoj

Tivat – trajekt – foto mikophotography montenegro

Crnogorske pomorske vlasti imaju u najmanju ruku, ambivalentan odnos prema kompaniji Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog  koja sa svojih šest trajekata, obnavlja brodski prevoz putnika i vozila na jedinoj trajektnoj liniji u državi, na relaciji Lepetane-Kamenari u Boki Kotorskoj.

Pokazuju to podaci iz odgovora koje su „Vijesti“ dobile iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) u vezi postupanja institucija iz nadležnosti tog ministartva (Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore – UPSUL i Inspekcije siugurnosti plovidbe) prema Pomorskom saobraćaju.

Naime, iz odgovora se vidi da kompanija iz Herceg Novog ne ispunjava neke od obaveza predviđenih međunarodnim konvencvijama kakva je SOLAS (Konvecija o sigurnosti života na moru) Međunarodne pomorske organizacije IMO, ali ni crnogorskog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. Sve to međutim, za sada, nije rezultiralo adekvatnom reakcijom nadleženih organa pod ingerencijom MKI.

Iz UPSUL su, odgovarajuči na pitanje, koji su od trajekata kompanije Pomorski saobraćaj prije par mjeseci plovili u zalivu Trašte, izvodeći hidrograđavinske radove u akvatorijumu turističkog rizorta Luštica Bay, kazali da oni to ne mogu pouzdano utvrditi.

„Ni jedan od trajekta u vlasništvu kompanije Pomorski saobraćaj iz Kamenara nema instaliran uređaj za automatsku detekciju brodova (AIS), te shodno tome sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja VTMIS sa senzorske lokacije Obosnik ih ne može detektovati kao prepoznate plovne objekte, već samo kao radarske mete, bez informacije o kom se tačno plovnom objektu radi“- kazali su iz UPSUL-a.

Instalacija i upotreba AIS-a (Automatic Identification System) po međunarodnoj SOLAS konvenciji,  već 20 godina je obavezna za sve brodove veličine preko 300 bruto-tona u međunarodnoj plovidbi, a obaveza instaliranja AIS-a se u međuvremenu proširila i na niz  manjih plovila. Ovaj sistem pored ostaloga, služi kao dopunsko sredstvo u vođenju sigurne navigacije preko ECDIS karata i sistema, pomorskim vlastima služi za praćenje brodova i pomorskog prometa, a podaci sa AIS-a značajni su i za operacije traganja i spašavanja na moru, odnosno za analizu eventualnih pomorskih nesreća i sudara brodova. Po SOLAS koncvenciji ali i internom zakonodavstvu svih država koje su članice Međunarodne pomorske organizacije IMO, AIS transponderi na brodovima moraju biti stalno uključeni i emitovati podatke bez obzira da li je brod u plovidbi, na sidrištu ili je vezan u luci. Član 48 crnoggorskog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe pored ostaloga, propisuje da „plovni objekti registrovani za privrednu djelatnost – prevoz putnika​​ koji plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore moraju da budu opremljeni AIS sistemom.” Trajekti Pomorskog saobraćaja jesu tzv. Ro-Ro putnički brodovi, što znači da oni, po našem zakonu i međunarodnm standardima, moraju imati instaliran AIS, ali to nije slučaj ni sa jednim od šest brodova te kompanije.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, u kvatorijumu zaliva Trašte je u novembru i decembru prošle godine na izvođenju hidrograđevinskih radova (za koje kompanija Pomorski saobracaj inače, nije registrovana) bio je angažovan trajekt “Igalo” i jedan od tri manja trajekta ove kompanije. Pomorski saobračaj je ovdje bio podizvođač prilikom izvođenja završnih radova na marini u naselju Lušttica bay koje je inače, obavljala kompanija Hidromont, a njegovi trajekti korišteni su za prevoz kamiona natovarenih kamenjem koji su ukrcavani sa pristaništa u reonu rta Tri Krsta i prevoženi do lukobrana marine gdje je taj materijal onda direktno iz kamiona, sa palube brioda istovaran u more. Za te potrebe je sa trajekta bila čak i privremeno demontirana pramčana ukrcajna rampa za vozila, a koja je naknadmo vraćena na brod kada se trajekt vratio u redovnu upotrebu na liniji Kamenari-Lepetane. Tehnički zahvati ovakvog tipa (skidanje i ponovna ugradnja hidraulične rampe za ukrcaj vozila) po zakonu, podliježu obaveznom vanrednom tehničkom pregled i odobravanju od strane registra čiju klasu brod ima, ali su “Vijestima iz UPSUL-a rekli da njihovom Tehničkom inspektoratu u Tivtu „nije podnošen zahtjev za ovu vrstu tehničkog pregleda.“

Iz Inspekcije siugurnosti plovidbe nisu odgovorili da li je taj organ kontrolisao trajekte Pomorskog saobraćaja tokom, ili nakon njihovog angažmana na izvođenju hidrograđevinskih radova u zalivu Trašte, niti su direktno odgovorili na pitanje da li ta plovila koja su regitrovama kao Ro-Ro putnički brodovi za plovidbu unutrašnjim morskim vodama Crne Gore, mogu uopšte biti korišteni za hidrograđevinske radove.

Trajekt – Foto Pomorski saobraćaj

„Brodovi u vlasništvu „Pomorskog saobraćaja“ registrovani su kao Ro-Ro putnički brodovi s obzirom da prevoze više od 12 putnika i opremljeni su za ukrcavanje, iskrcavanje i smještaj drumskih vozila sa i na brod.“- poručili su iz Inspekcije sigurnosti plovidbe.

Iz ove Inspekcije, odnodsno MKI, „Vijestima“ nije odgovoreno ni na pitanje koje je sve kontrole i na kojim brodovima kompanije Pomorski saobraćaj u periodu od 1. januara 2021. godine do 28. februara 2022. godine izvršila Inspekcija sigurnosti plovidbe, konkretno kada i na kojim brodovima su kontrole rađene, koji su konkretni nalazi inspekcijskog nadzora i koje mjere ili sankcije je inspekcija izrekla operateru i vlasniku ovih brodova za evidentirane nepravilnosti.

„U posmatranom periodu izvršeno je više inspekcijskih pregleda o čemu su sačinjene  službene zabilješke.“- saoptili su iz MKI navodeći samo da su  inspkcijski nadzor u tom periodu nad ovim brodovima obavljali inspektor sigurnosti ploviodbe Grujica Dudić i Željko Lompar „PSC inspektor po ovlašćenju ministra da može vršiti poslove inspektora sigurnosti plovidbe shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru.“ Po saznajjima „Vijesti“ Dudić je mnogo oštriji i savjesniji u kontrolama Pomorskog saobraćaja nego što je to Lompar koji je na toj dužnosti već godinama, ikada bio.

MKI je izbjeglo da precizno odgovori i zašto su brodovi Pomorskog saobraćaja izuzeti od poštovanja SOLAS konvencije kada je u pitanju obaveza redovnog održavanja protivpožarnih i vježbi napuštanja broda na tim plovilima. Po SOLAS-u (Poglavlje III) svaki član posade broda dužan je da najmanje jednom mjesečno učestvuje u protivpožarnoj, odnosno vježbi napuštanja broda. Ukoliko se mijenja više od četvrtine posede broda, ove vježbe se moraju održati najkasnije u roku od 24 sata nakon što brod isplovi iz luke u kojoj je mijenjao posadu. SOLAS dozvoljava pomorkim administracijama država-članica IMO-a da svojim zakonodavstvom za tiipove brodova gdje je ovakva direktna primjena ove obeveze nepraktična, odrede drugačije obaveze ali „koje moraju biti u najmanju ruku ekvivalentne propisanom“. U crnogorskom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe nema ni jedne riječi o važenju nekih drugačijih standarda za bilo koje druge brodove pod crnogorskom zastavom, tako da bi, da se propisi adekvtano primjenjuju, na svakom od šest trajekata Pomorskog saobračaja najmanje jednom mjesečno morala biti održana proivpožarna i vježba napuštanja broda.

Na pitanje kada su prema podacima sa kojima oni raspolažu, izvedene posljednjje protuvpožarne i vježbe napuštanja broda pojedinačno za svaki od šest trajekata Pomorskog saobraćaja, iz MKI su odgovorili da je „na osnovu službene zabilješke koju je sačinila Inspekcija sigurnosti plovidbe, vježba realizovana na  na trajektu ,,Teodo,, 11. marta 2021. godine uz prisustvo Inspekcije sigurnosti plovidbe.“

Inače, Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe u članu 189.pored ostaloga, propisuje da inspektor sigurnosti plovidbe provjereva i „uvježbanost posade u rukovanju čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara”, što znači da bi ta Inspekcija, mogla da u bilo kojem trenutku zatraži od posada trajekata koji saobraćaju preko tjesanca Verige, da izvrši ove vježbe. Zašto inspektori to i ne rade, nije poznato, iako po Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe, nedovoljna obučenost posade za gašenje požara ili napuštanje bnroda, mođe biti jedna u nizu razloga zbog koih Inspkecija sigurnosti plovidbe može da zaustavi taj brod i isklkjučli ga iz obnavljanja komercijanih operacija, privremeno mu oduzimajućiv ispravu o sposobnosti za plovidbu (Certificate of Seaworhiness).

Inače, za sve gorenavedene prekršaje, po zakonu bi se pravnom licu kojem brodovi pripadaju (Pomorskom saobračaju) morala izreći novačana kazna u iznosu od 1.500. do 20.000 eura za svaki brod koji je u prekršeju, kao i kazna za odgovorno lice u pravnom licu, odnosno samog zapovjednika broda koja se kreće od 200 do 2.000 eura.

Bura foto Boka News

NEĆE DA KAŽU ZAŠTO NE ZAUSTAVLJAJU TRAJEKTE, ZA ISTI PREKRŠAJ ZA KOJE ODUZIMAJU ČAMCE

Iz MKI i Inspokecije sigurnosti plovidbe nisu konktretno odgovorili ni na pitanje kada su  kontrolisali dokumentaciju posade ukrcane na trajektima kompanije Pomorski saobraćaj u smislu da je ta dokumentacija (posebno matrikule članova posade) prisutna na brodu u momentu kontrole.

„Ako posada trajekata prilikom kontrola kod sebe nije imala odgovarajuću dokumentaciju, zašto brodovi odmah nisu zaustavljeni kada je takva praksa Inspekcije sigurnosti plovidbe sa malim plovilima za sport i rekreaciju, kada se kod osoba koje sa njima upravljaju, prilikom kontrole na moru ne nađe validni sertifikat za voditelja čamca ?“- jedno je od pitanja na koja nismo dobili konkretan odgovor.

Matriklule članova posade trajekata Pomorskog saobraćaja prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ ne nalaze se na brodovima na kojima su ti ljudi ukrcani, već u sjedištu kompanije u upravnoj zgradi u Kamenarima, iako zakon propisuje da se te isprave moraju uvijek nalaziti na brodu.

„Inspekcija sigurnosti plovidbe u okviru svojih nadležnosti vršila je pregled plovnog objekta i u skladu sa tim sačinila službenu zabilješku.  Podsjećamo da su Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe jasno  propisane odredbe koje se tiču sposobnosti broda za plovidbu, te u tom smislu glavna aktivnost Ministarstva kapitalnih investicija je otklanjanje svih eventualnih nepravilnosti u cilju postizanja većeg nivoa sigurnosti i bezbjednosti plovidbe, zaštite mora od zagađenja, kao i zaštite ljudskih života. Vjerujemo da su svi učesnici u pomorskom saobraćaju usmjereni u pravcu poštovanja postavljenih ciljeva i zakonskih odredbi.“- poručili su iz MKI.

/S.L./

Izvor:S.L.

Najčitanije