20.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Kako zaštititi 30 posto Jadranskog mora?

Dalmacija ostrva – foto M.Marušić

Evropska Strategija bioraznolikosti do 2030. predviđa da čak trideset posto Jadranskoga mora bude pod zaštitom.

Je li to preporuka ili obaveza, može li Hrvatska ostvariti tako ambiciozne planove, tko će sve to platiti, te što o svemu misle ribari, pitanja su na koja se traže odgovori, a kojih se dotaklo i na današnjem okruglom stolu u Splitu.

Gubitak bioraznolikosti

Evropa bi željela 30, mi pod zaštitom imamo samo 12.6 posto Jadrana.

– Još teže od te zaštite trideset posto Jadrana, odnosno trideset posto mora, bit će zaštititi deset posto stroge zaštite, dakle, jedna trećina tih trideset posto treba biti pod strogom zaštitom. Tu je zapravo Hrvatska najslabija i to je ono gdje moramo najviše okrenuti naše napore, kazala je direktorica programa zaštite okoliša i prirode WWF Adria Dunja Mazzocco Drvar.

Klimatske promjene, prelov, onečišćenja bukom, plastikom, invazivne strane vrste, turizam. Sve su to uzroci gubitka bioraznolikosti i smanjenja otpornosti cijelog ekosustava.

– Mi imamo u Hrvatskoj oko 120 vrsta u Jadranu, morskih vrsta, koje su strogo zaštićene, međutim one su strogo zaštićene na papiru, ta stroga zaštita se očituje na žalost dominantno, pa možda i gotovo isključivo u tome da se neka stroga zaštićena vrsta neće pojaviti u ribarnicama, odnosno ako se pojavi onda će onaj koji je stavio u promet biti kažnjen, poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR RH Aljoša Duplić.

Ribari podupiru zaštitu

Druge mjere teško su provedive, zato se i pristupa prostornim i vremenskim zaštitama – Jabučka kotlina primjer je učinkovitosti takve zaštite, ali i suradnje mnogih, od ribara do dviju država.

A to će trebati i za provedbu strategije bioraznolikosti.

– Dosta toga bi bilo izvan teritorijalnih voda, postoje podaci i o kretanjima dupina, kornjača i ovih osjetljivih vrsta, što mislimo da u tom području možemo ostvariti i tu će biti dosta veliki postotak, ali imamo i u teritorijalnim vodama, gdje god su mrijestilišta, rastilišta, naglasio je ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura.

– Ribarima nije još sve jasno, iščitavajući strategiju, sve je nejasno, to su u biti samo neke preporuke, koje bi trebale biti, a ne neki zakonski akti, istaknuo je predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore Stjepan Nedoklan.

No, i ribari podupiru zaštitu ako je potkrijepljena znanošću. Takva se saradnja i jest pokazala najučinkovitijom – potvrda su višegodišnji WWF Adrijini pilot-projekti u zaštićenim područjima poput Lastova i Telašćice.

Izvor:HRT

Najčitanije