1 C
Kotor

Slušaj online radio

Kanabis najkorištenija droga među mladima

Foto AP

Najviše mladih na Zapadnom Balkanu koristi kanabis, navodi se u izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, koji je objavljen krajem 2022. godine.

Ističe se i kako je Zapadni Balkan postao ključan akter na regionalnom i europskom tržištu drogom.

Razlog za to je, dijelom, u geografskom položaju na raskrižju glavnih ruta krijumčarenja droga, ponajviše balkanske rute heroina, kanabisa, ali sve više i ruta kokaina i sintetičkih droga.

Iako dostupni podaci pokazuju da je ukupna upotreba droga u zemljama Zapadnog Balkana niska u usporedbi s međunarodnim standardima, mogu se uočiti značajne razlike u obrascima korištenja, različitim dobnim skupinama i vrsti opojnih droga.

Glavne rute krijumčarenja droge na Zapadnom Balkanu.

Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.

Kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju, usvojile su šifriranu komunikaciju i koriste online tržišta i kriptovalute kako bi pokušali zametnuti novčani trag.

To sugerira da tržište droge u regiji postaje sve više digitalno omogućeno, a ta tehnologija i druge povezane operativne inovacije donose prednosti kriminalnim mrežama uključenim u proizvodnju droge, trgovine i pranja novca.

Još jedan problem regije jeste i korupcija, koja, navodi se, djeluje kao posrednik za učvršćivanje i širenje zapadnobalkanske kriminalne mreže.

Percipirana dostupnost opojnih droga

Stručnjaci su izvijestili da se većina nedopuštenih droga doživljava kao lako dostupna u regiji, posebno u velikim gradovima.

Dostupni su neki kvantitativni podaci u vezi s percepcijom o dostupnosti tvari iz 2019. godine među učenicima od 15 do 16 godina u četiri zapadnobalkanske zemlje.

U usporedbi s prosjekom prijavljenim u svim zemljama koje sudjeluju u istraživanju, veći udio učenika u Crnoj Gori i Srbiji izvijestio je da su kokain i sintetski stimulansi prilično ili vrlo lako dostupni.

Slično nalazima iz EU, čini se da je utjecaj pandemije COVID-a 19 na korištenje droga povezan s drogama koje se obično kupuju i koriste u kontekstu “noćnog života”, koje nisu bile dostupne tokom razdoblja fizičkog distanciranja i karantina.

Stručno mišljenje je sugeriralo i relativnu stabilnost dijelova tržišta lijekova tokom pandemije, što se može objasniti postojanjem kratkih puteva za kanabis i potencijalno velike zalihe kokaina i heroina.

Internetska tržišta, također, su postala važniji izvor opskrbe tokom pandemije COVID-a 19.

Uloga i utjecaj kriminalnih mreža Zapadnog Balkana na tržište droge u EU

Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana su aktivne u EU, koja predstavlja unosno tržište u neposrednoj geografskoj blizini. Aktivnosti u EU, navodi se u izvještaju, potpomognute su prisutnošću dijaspora iz regije.

Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale su aktivne u EU 1990-ih, zbog rata i nestabilnosti u regiji.

Izvještaj navodi da kriminalci iz Zapadnog Balkana gravitiraju mjestima gdje postoji značajna dijaspora.

Primjerice, sjevernomakedonska mreža poznata je kao “Frankfurt mafija” i umiješana je u trgovinu heroina iz Zapadnog Balkana u Frankfurt, ali i Beč.

Dostupnost droga, ispitivanje iz 2019. godine

Kanabis – droga koja se najviše konzumira

Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga u regiji Zapadnog Balkana.

Među mladima u dobi od 15 do 34 godine, procjene godišnjeg broja svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, kreću se između 1,9 posto za Bosnu i Hercegovinu (2018.), do 12,5 posto u Sjevernoj Makedoniji (2017.). To je niže od procijenjenog EU prosjeka – 15,5 posto mladih u 2020. godini.

Kao što je ranije najavljeno, ovi podaci bi mogli biti drukčiji zbog nedovoljne spremnosti da se govori o upotrebi kanabisa na Balkanu.

Biljni kanabis je najčešći oblik kanabisa koji se koristi u regiji.

Na to ukazuju rezultati iz europskog istraživanja o drogama iz 2021. u pet zemalja regije.

Izvještaj je pokazao da je prosjek od 87 posto onih koji su koristili kanabis u posljednjih 12 mjeseci koristilo biljni kanabis, a 24 posto je izjavilo da je koristilo smolu kanabisa.

Među tim ispitanicima, pronađene su najviše razine prijavljene upotrebe smole kanabisa u Albaniji (54 posto) i na Kosovu (34 posto), dok su najniže bile u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Ulje ili ekstrakt bili su najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto).

Razdoblje 2017. – 2020. karakterizira opadajući trend u količinama biljnog kanabisa zaplijenjenog u regiji.

Dok je više od 84 tone bilo zaplijenjeno na regionalnoj razini 2017., uglavnom u Albaniji, količina se značajno smanjila na oko 19,5 tona u 2019. i 14 tona u 2020. godini.

Pregled podataka o zabilježenim zapljenama kokaina u regiji između 2017. i 2020. pokazuje dramatičan porast na gotovo 700 kilograma u 2018.

Usporedbe radi, to predstavlja manje od jedan posto kokaina zaplijenjenog u EU u istoj godini, ali ovaj obim zapljena i dalje je izniman za regiju, navodi se u izvještaju.

Heroin i drugi opioidi i dalje su glavni uzrok štete povezane s drogama u regiji, dok problemi upotreba opioida su glavni razlog zbog kojeg ljudi ulaze u programe odvikavanja.

Predoziranja povezana s heroinom ili drugim opioidima prijavljeni su iz četiri zemlje za koje su dostupni podaci o smrtnosti.

Ovi podaci sugeriraju da je heroin glavni nedopušteni opioid koji se koristi u cijeloj regiji, osim Kosova, gdje većina ljudi koji ulaze u tretman prijavljuje korištenje metadona, te Sjeverna Makedonija gdje se metadon smatra drogom koja se najčešće ubrizgava i također je povezan s većinom prijavljenih smrtonosnih predoziranja drogama, često u kombinaciji s benzodiazepinima.

Heroin se obično ubrizgava, ponekad zajedno s drugim tvarima uključujući kokain.

Zapljene sintetičkih droga

Amfetamin je bio najviše zaplijenjena sintetička droga u Hrvatskoj između 2017. i 2020., nakon čega slijedi MDMA ili ecstasy.

Zapljene amfetamina u ovom razdoblju bile su, uglavnom, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Podaci o upotrebi novih psihoaktivnih tvari na Zapadnom Balkanu su, navodi se, ipak iznimno ograničeni.

Neki pokazatelj prisutnosti na regionalnom tržištu lijekova može biti izvještaj Europskog internet istraživanja o drogama (EWSD) iz 2021., prema kojem je između devet posto ispitanika u Crnoj Gori i 23 posto u Sjevernoj Makedoniji prijavilo korištenje neke od ovih tvari tokom 2020. godine.

/Adnan Čomor – Meliha Kešmer – Slobodna Evropa/

Najčitanije

rsojevka