Novopečena “Vještačka inteligencija” može da zamijeni razne rabote, ali pisat “Karampani” nikada neće naučiti, složili su se prisutni u sali Kina Boka, gdje su se okupili povodom obilježavanja stote godišnjice od osnivanja i izlaska iz štampe prvog broja Humorističko-satiričnog lista “Karampana” (“zrcalo naravi bokeških”).
Uz projekciju dokumentarnih filmova u produkciji Kotor TV, nastalih od arhivskih snimaka koje je šezdesetih godina prošlog vijeka kamerom zabilježio stari Kotoranin Boro Cicović, slavlje su pjesmom začinile “Bisernice Boke”, a doživljaj je upotpunjen pričama, škercima i sjećanjima Dušana Davidovića, Boška Grgurevića i Ilije Mlinarevića, te zaokružen izložbom u Gradskoj galeriji. Tripun Grgurević je čitajući nekoliko “škeraca” iz starih brojeva, dočarao publici ljepotu govora i duhovitost anonimnih autora. U postavci Vojislava Bulatovića, publika je mogla da pogleda naslovnice, tekstove, karikature od prvog broja lista iz 1926. godine do onog od prošle godine. Slične isječke iz „Karampane“ publika može da pogleda i na instalacijama postavljenim na otvorenom, na Pjaci od Kina.
Kao list koji cijeli vijek prati suđenja Karnervalu kotorskome, “Karampana” je svjedok vremena i ljudi, običaja i autentičnog veselog govora, punog duha i šala, sa namjerom da “pecne i nasmije”, ali da ne vrijeđa niti ponižava. List je dobio ime po jedinoj javnoj česmi u Starom gradu, oko koje su se tradicionalno ispredali lokalni tračevi.
-Karampana je tema koja pripada isključivo nama, lišena je velike pompe i jedina je tema koju ne moramo prilagođavati nikome – ni turistima, ni centralama, ni lektorima ili korektorima, eto im ga na, poručio je u šali Ilija Mlinarević, jedan od “upućenih” dopisnika, dodajući da avangardna “Karampana” nije za svakoga: “Nije za puritance, ni za false moraliste, nije za one koji ne znaju na svoj račun, ni za one koji ne znaju da slave život”.
Podsjetivši da je prvo izdanje, čiji je urednik bio Damjan Bućin, objavljeno 1926. godine prema ideji članova Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora, Dušan Davidović je istakao da “Karampana” predstavlja autentičan izraz kotorskog duha i mentaliteta – kroz njene tekstove uvijek se prepoznaju stvarni događaji i društvene pojave. Humor u ovom listu nikada nije bio sam sebi svrha, već način da se kroz smijeh kaže ono što se često nije moglo izgovoriti otvoreno. Mnoge šale i satire pisane prije više decenija, smatra Davidović i danas su iznenađujuće aktuelne, jer govore o univerzalnim ljudskim osobinama i društvenim obrascima koji se vremenom malo mijenjaju.
Da je “Karampana” važan dio kolektivnog pamćenja i svojevrsna hronika Kotora potvrdio je i “odvjetnik” Boško Grgurević, jedan od niza urednika lista. Istakao je da su se stil i forma satire tokom godina mijenjali, ali da je suština ostala ista – britak, inteligentan humor koji je znao da prepozna slabosti društva i da ih prikaže na način koji istovremeno zabavlja i opominje. On je podsjetio na tri sudska procesa izazvana šaljivim tekstovima u ovom listu, koji su, srećom završeni bez ozbiljnih” sankcija”.
Plejada urednika
Prema podacima koje je u pratećem katalogu predočila Marija Starčević, u periodu od 1926. do 1941. godine urednici lista bili su Ernest Reškov, Dušan J. Čelanović, Krsto B. Dančulović.
U periodu Drugog svjetskog rata „Karampana“ nije izlazila, kao ni petnaestak godina nakon rata, da bi ponovo počela da izlazi 60. godine XX vijeka. Od tada do danas list uređuju: Dušan J. Čelanović, Tomo Grgurević, Stjepan Boroe, Slobodan Vičević, Dragan Buzdovan, mr Jovan Jovica Martinović, Dubravka Jovanović, Dolores Bonić Fabian, Boško Andrijin Grgurević.
Na osnovu kazivanja i zahvaljujući knjizi „Karampana, zrcalo naravi bokeškijeh“ Toma Grgurevića zna se da su pomagali u uređivanju lista, sređivanju priloga: Frano Alfirević, poznati međuratni pjesnik, Hugo Bravo, profesor u Gimnaziji u Kotoru, Savo Čučak, činovnik, Ignjatije Zloković, profesor i mnogi drugi.
/M.D.P./
