17.9 C
Kotor

Slušaj online radio

Katunski med iz sela Tomići – od cvijeta do tegle na tradicionalan način

Pčelar Ivanović na kotorskoj pjaci

Sveta dužnost pčelara je da sačuva prirodni sastav pčelinjih proizvoda i da ga kao takvog, nepromijenjenog iz košnica, prenese i ponudi potrošačima, kaže Miodrag Ivanović



Trebalo bi kontrolisati crnogorske pijace, uzimati uzorke i spriječiti prodaju meda sumnjivoga kvaliteta i porijekla, jer se na našim putevima i pijacama prodaju proizvodi koji nijesu odavde, koji nemaju deklaraciju i iza kojih ne stoji odgovornost prodavca, kaže Miodrag Mio Ivanović, pčelar iz Cetinja, koji već 15 godina subotom na kotorskoj pjaci redovno izlaže svoje proizvode. Ističe da je bolje kupovati med „iz prve ruke“ od samih proizvođača, nego iz marketa, te da kroz sopstveno iskustvo naučimo kako da prepoznamo pravi med.

-Od direktnog proizvođača sigurno je bolje kupovati med, u njih treba da imate više povjerenja jer se radi o pčelaru koji to radi profesionalno, posvećeno, savjesno prema sebi, porodici i prema kupcima. Velika je zagonetka kako prepoznati pravi med, jer ima dosta falsifikovanoga meda, kažu do 80 posto na tržištu širom Balkana. To je teško prepoznati, s obzirom da dodaju industrijski šećer, doliva se kradimice da bi se uvećala količina meda. Jedan od načina da na pijaci provjerite radi li se o pravom medu, je da okrenete teglu naopačke i ako se lagano formira „klobuk“, da zbog gustine meda sporo  izlazi mjehur, onda je u pitanju pravi med, što je gušći, to je kvalitetniji.

Pčelinjak u Tomićima

Mi, pčelari ovog podneblja, trudimo se da kvalitetom formiramo brend „Crnogorski med“, pri čemu nam je veliki izazov da se izborimo sa sivom ekonomijiom u ovoj oblasti. Pčelarstvo je za mene mnogo toga: opsesija, hobi, razonoda, druženje, biznis, kao osnovna djelatnost i glavni izvor prihoda, ali kad je zanimanje pčelara u pitanju, prednost ispred komercijale za mene uvijek ima humanost, ističe iskusni pčelar.

Nadogradili porodičnu tradiciju

Katunski prirodni livadski-planinski med iz eko-pčelinjaka Miodraga Mija Ivanovića u selu Tomići -Bjelice, ”popraćen je” od cvijeta do tegle na tradicionalan način sa ekološkog kraškog okruženja, sakupljen od najaromatičnijih ljekovitih biljaka sa stacionarnog pčelinjaka, udaljenog 25 kilometara sjeverno od Cetinja. Pčelinjak sa oko 150 košnica okružen je krševitom vegetracijom sa planinskih vrhova – Stavor, Čelinac (1300mnv), Lovćen na 1749mnv.

U rad na porodičnom gazdinstvu u selu Tomići uključeni su još i supruga Mirjana, sin Dušan i ćerka Tijana. Ljubitelji zdrave hrane već prepoznaju Ivanoviće kao odgovorneg i profesionalne proizvođače meda i prerađevina od meda, kao što su perga, propolis, organski vosak, med u saću, med sa maslom, a takođe i ljekovitih napitaka – orahovača i orahov medni liker, medovača, pa i domaći sok od drenjina, lozovaču i vino. Sve ovo su nadogradili na porodičnu tradiciju, jer su se Ivanovići od davnina bavili pčelama, imali su uvijek po 50-60 košnica.

Spektar nepatvorenih pčelinjih proizvoda

Nebeska rosa krilatih farmaceuta

-Možda je najljepšu izreku o medu dao grčki filozof Aristotel: “Med je  destilovana rosa koja pada sa zvijezda”.  S obzirom da je med tečno zlato prirode, božanska „nebeska rosa“, te je zato hrana koja liječi i lijek koji hrani, onda je sveta dužnost pčelara da sačuva prirodni sastav pčelinjih proizvoda i da ga kao takvog nepromijenjenog iz košnica prenese i ponudi potrošačima. Preporučujem ljudima da med koriste više kao hranu- kao preventivu, a manje kao lijek, jer su pčele krilati farmaceuti i njihov proizvod je prirodni izvor životne snage. Taj dar prirode i pčela čini čudotvorno savršenstvo hrane i lijeka za zdravlje i dug život.

Opredijelio sam se za tip košnice Dadan-Blatov, gdje u medištima imamo ramove sa saćem u kojima nije izvođeno pčelinje leglo. Ta činjenica je višestruko korisna, jer dobijeni med zadržava prirodnu boju i ukusi brže sazrijeva. Samim tim je izvanrednog kvaliteta pošto se cijedi-vrca iz „djevičanskog“ saća, objašnjava Ivanović.

Pčelinjak u Tomićima

Selo nudi mogućnosti za samostalni rad, perspektiva za mlade

Miodrag Ivanović do pčelinjaka u Tomićima putuje autom, od Cetinja do sela i nazad prelazi 25 kilometara svaki dan, od aprila do oktobra. Puno je posla, mnogo odricanja, treba znanja, iskustva, ali i ljubavi i entuzijazma. Sve do sada ulagao sopstvena sredstva za razvoj pčelarstva, jer nije imao mogućnosti da aplicira na konkurse Ministarstva poljoprivrede, gdje je trebalo da učestvuje sa svojim sredstvima od 10.000 eura. Udruženje pčelara Cetinja pruža mu povoljnu nabavku matica, ali Opština Cetinje nije imala programe podrške poljoprivrednim proizvođačima, iako je poljoprivredna proizvodnja kompatibilna sa turizmom, a zdrava hrana je svima potrebna.

– Uključuju se i mladi, naša djeca – ćerka je diplomirala Kriminalistiku, a sin- na Poljoprivrednom fakultetu. Nisu zaposleni, pa nam pomažu oko pčela. Moja supruga i ja smo ostali bez posla u nekadašnjem „Obodu“ prije 20 godina, a pčelarstvom se bavimo u kontinuitetu, tako da nam je ova djelatnost sada veliki oslonac.  Samostalni rad ima i prednosti, jer si sam svoj gazda, udaljen si od grada u prirodi, niko vam ne smeta, pčele zuje i radi se oko njih, čist je vazduh i  proizvodiš zdravu hranu i lijek, kako za sebe tako i  za druge ljude.  Uopšteno, mladi teško mogu da se vrate selu, s obzirom na zapuštenost ruralnog područja, mali su podsticaji države, nije profitabilan rad na selu, jer je aktuelna „siva ekonomija“- uvoz lošije robe nauštrb domaćeg proizvođača koji radi savršeno i čisto na stari, tradicionalni način

Bilo bi dobro da se selo i turizam na cijelom Primorju povežu na nivou ministarstvara i Države, da turistima plasiramo domaću hranu, kao i da se podstakne razvoj seoskog tuirizma. Kada bismo imali sredstava, mogli bismo da pripremimo proizvode, organizujemo ture, dočekamo goste, a za to je potreban i adekvatan smještaj za njih. Nažalost, sredstava nemamo, iako Evropska unija novčano podržava ovakve projekte u Crnoj Gori, poručuje Ivanović.

 /M.D.P./

Najčitanije