23.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Krstović: Gradski park je daleko od onoga kako bi trebalo da izgleda, iako stalno stižu komplimenti…

U užurbanom gradskom vremenu, modernizaciji i sve većoj gradnji velelepnih višespratnica, prava je rijetkost naći zelenu oazu mira. Upravo jedna takva, a najveća na našem primorju nalazi se u Tivtu.

Prošetali smo veličanstvenim Gradskim parkom, najvećom botaničkom baštom na južnom Jadranu, a društvo nam je pravila upravo ona koja mu je udahnula novi život,  inženjerka hortikulture, Tanja Krstović.

Boka News: Gradskom parku ste udahnuli novi život. Kada je počeo njegov preporod?

Tanja Krstović: Postojalo je nepisano pravilo da pomorci sa svojih putovanja donose stabla, tako da u parku i danas ima dosta egzota. Usled nebrige i neodržavanja taj biljni fond je devastiran ali nakon neodržavanja dolazi period brige o najvećem parku na crnogorskom primorju. Evropski dom radi projekat „Veliki gradski park- zaboravljena ljepota“ nakon kojeg se počinje sa donacijama pomoću kojih su odrađene rekonstrukcija staklenika. Staklenik je zgrada sa pomoćnim objektima i lejama koja je napravljena u vrijeme kad je i formiran park. Biljni fond je obnovljen i povećan, a zatim je 2005. godine pokrenuta akcija „Vaše stablo za naš park“ tako da građani, NVO i svi zainteresovani kada obilježavaju neki svoj dan to rade tako što poklone stablo parku. Svake godine, 21. maja, kada se obilježava Dan evropskih parkova organizuje se aukcija stabala koje građani kupuju-doniraju, nakon čega ih radnici Komunalnog preduzeća sade u parku.

U tom pokretanju priče o Velikom gradskom parku urađen je i projekat revitalizacije parka, s obzirom da u momentu izrade tog projekta u parku su bila uglavnom stabla visine dvadesetak metara, parku je nedostajala spratnost, te je taj projekat išao na obogaćivanja kolorita parka u smislu srednje visoke vegetacije i pokrivača tla. Projekat iz finansijskih razloga nije moguće odraditi odjednom, ali je dio odrađen.

Boka News: Koliko biljnih vrsta ima u parku?

Tanja Krstović: U parku ima 106 vrsti, dominiraju četinari. Od četinara su prisutni borovi primorski, alepski i pinjol. Osim borova tu su i kedrovi. Oni su stabla velikih dimenzija, prečnika 10 metara, jedan ima plavo zelene iglice, a drugi srebrnkaste. U parku svoje mjesto imaju i čempresi i naravno naša bidwilli, gdje su dva stara primjerka i desetak novih. Od listopadnih stabala, osim predstavnika autohtone vegetacije kao što je primorski hrast, košćela, maginja, lovor nalaze se i egzotične vrste tipa platani, divlji kesten, magnolije, japanski javor, razni javori u smislu kolorita listova žuti, bjelo zeleni.

Gradski park u Tivtu

Boka News: Simbol ovog parka je Australijska jela, koliko je stara i koliko stabala ima?

Tanja Krstović: Australijska jela stara je otprilike koliko i park. Šišarke budu svake druge godine, imamo samo dva stabla. Ona dostižu visinu između 15-17 metara imaju horizontalno ostojeće grane, iglice su drugačije u odnosu na bor, a te grane se sastoje iz segmenata, spiralno su raspoređene iglice na njima. Šišarke mogu biti i veličine fudbalske lopte, i one su toliko interesantne da ih i građani rado sakupljaju.

NVO „Djeca Tivta“ organizuje sađenje sadnica ovog drveta uz pomoć prvačića i radnika komunalnog preduzeća. Do sada park je obogaćen sa deset sadnica.

Gradski park Tivat

Boka News: Kako ste zadovoljnim trenutnim stanjem parka? Na čemu bi trebalo poraditi u budućnosti?

Tanja Krstović: Nisam zadovoljna i mislim da ima jako puno posla, naravno za to je potreban novac i dok grad Tivat ne bude na dobrom finansijskom nivou, ovaj park neće zablistati u  punom sjaju. Dosta toga treba da se uradi.

Komunalno preduzeće koje upravlja parkom obavlja dobro svoj posao u smislu očuvanja parka, ali potrebne su kapitalne intervencije u parku u smislu obogaćivanja dedrofondom čemu prethodi jako puno stvari, kao što je nasipanje humusne zemlje, podizanje podzida, postavljanje sistema za navodnjavanje, postavljanje novih, ili vraćanje u funkciju starih arhitektonskih elemenata. Od Porto Montenegra prema Gradskoj kapeli postojala je kolonada stubova na kojoj su se protezale puzavice. Bilo bi fenomealno da  u parku imamo jedan cvjetni tunel… Park je daleko od toga kako bi trebao da izgleda, iako stalno stižu komplienti.

Gradski park u Tivtu

Boka News: Koji je najveći problem sa kojim se trenutno susrećete? Da li Tivćani prepoznaju vrijednost svog parka?

Tanja Krstović: Svaki put kada sam u prilici, apelujem na vlasnike kućnih ljubimaca da vode računa i očiste za svojim životinjama. Veliki problem je i otpad koji nesavijesni građani bacaju. Vjerujem da kada bi se kazne naplaćivale da bi i odnos bio drugačiji. Tivćani  su svjesni značaja parka i prisutni su u parku. Možda bi trebalo ponovo podstaći priču o parku jer danas imamo mnogo više novih sugrađana, ljudi koji nisu tu živjeli kad je počela priča za oživljavanje parka 2000. godine. Trebala bi neka sveobuhvatna kampanja da do svakog građana Tivta dođe priča o parku. Oni koji znaju park, prije svega starosjedioci i oni koji su tu od rođenja zaista cijene park.

Gradski park je nastao prije 139 godina. Prema zapisima iz zemljišnih knjiga, park je podignut na posjedu kotorske vlastele Buća –Luković, Radalli i Verona, koje su na prostoru današnjeg parka imali ljetnjikovce okružene vinogradima.

Osnovan je po naredbi admirala Austro-Ugarske mornarice Maksimilijana fon Šterneka, sa ciljem uređenja okruženja brodogradilišta Arsenal, kojeg je osnovao isti admiral 1889.

Gradski park Tivat

Austro – Ugarski admiral je stoga, komandantima svih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku Kotorsku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili.

Park je uljepšavao okruženje Arsenala i bio je značajan prostor za odmor i rekreaciju mornara i zaposlenih u Arsenalu, upravo zato park je nekada nazivan i Mornaričkim parkom.

Park je u fukniciji 24 sata, postoji služba obezbeđenja. Tako da je osim pasivnog moguć i aktivan odmor. Park ima svoje stalne posjetioce, tako da ako ga u nekom dužem vremenskom posjećujete može tačno znati ko je kada u parku. Posjetioci imaju svoj ritual kada ko šeta, obično ujutru rano su penzioneri i ljudi sa zdravstvenim problemima, onda vlasnici kućnih ljubimaca pa majke sa djecom.

/Milica Cvijović/

Najčitanije