Posjetom mjesta ratnih zločina na Bukovici i Kaluđerskom lazu, aktivistkinje “Anime” i Akcije za ljudska prava pozvale državne institucije na poštovanje dostojanstva žrtava i njihovih bližnjih
Združene aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora “Anima” i Akcije za ljudska prava (HRA- Human Rights Action) Podgorica su u petak, 14. jula obišle mjesta ratnih zločina, počinjenih u Crnoj Gori tokom rata devedesetih godina prošloga vijeka. Kao način njegovanja kulture sjećanja članice Anime praktikuju ovaj Obilazak već devetu godinu zaredom. Ovoga puta posjetile su i cvijećem obilježile mjesto u Bukovici –gdje je ubijen civil Džafer Đogo (mjesto etničkog čišćenja muslimana 1992/93) i most Kaluđerski laz, mjesto gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.godine.
– U slučajevima Kaluđerski laz i Bukovica država nije izrazila ni žaljenje. To pokazuje selektivan pristup slučajevima ratnih zločina. Pokazuje i to da je nakon svih ovih posjeta i priznanja, a posebno na mjestima gdje se to još uvjek nije dogodilo, nema suštinske i konkretne odluke osude zločina, smatraju borkinje za ljudska prava.
Primjećuju da je ipak došlo do izvjesnih pomaka: predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je spomenik žrtvama NATO bombardovanja Murina, a premijer Dritan Abazović je sa ministrima ispratio skup ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novom; uz prisustvo predstavnika Udruge logoraša Morinj, državne delegacije Hrvatske i Crne Gore, unutar logora Morinj je postavljena spomen ploča, a 6. jula ove godine, uz prisustvo specijalne državne tužiteljke, predstavnice Opštine Plužine, Bošnjačkog Vijeća i inicijative mladih za ljudska prava, obilježeno je stradanje porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil kod Plužina.
-Upozoravamo da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po građanstvo i demokratiju a kojih smo svjesni svakodnevno u svim gradovima Crne Gore – korupcija, kriminal, nacionalizam, klerikalizam do nerasvijetljenih ubistava i „legalnih“ likvidacija ljudi, upozoravaju aktivistkinje i naglašavaju da obilaskom mjesta zločina odaju počast žrtvama i uvažavaju dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih.
– Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori i ukazujemo na zločine počinjene u naše ime. Afirmišemo potrebu suočavanja sa prošlošću da bi se spriječile zloupotrebe ljudi i zločini u budućnosti. Ponavljamo naš zahtjev da država na primjeren način, obilježi i podigne spomen obilježja na mjestima zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja i kulturu odgovornosti.
Kao i prethodnih godina, ukazujemo na izostanak pravde za žrtve, na selektivan odnos prema zločinima, zločincima i naredbodavcima, na izostanak kulture sjećanja tj. na to da građani/ke nisu na adekvatan način upoznati/e sa počinjenim zločinima u ratovima devedesetih. Država Crna Gora nije pokazala političku volju, ozbiljan napor sudstva i tužilaštva u borbi protiv nekažnivosti kako bi ratne zločine počinjeni na njenoj teritoriji procesuirala, poručuju iz Anime i Akcije za ljudska prava.
One ukazuju da su sudski procesi obuhvatili samo izvršioce i najniže u hijerarhiji odgovornosti bez procesuiranja nalogodavaca i inspiratora zločina. Istrage su spore i neučinkovite, vode se neefikasno i ne rezultiraju osuđujućim presudama. Izostaje i adekvatna podrška žrtvama i njihovim porodicama.
Svaka krivična i politička odgovornost mora biti individualizovana, društvena i moralna odgovornost prihvaćena, svaka žrtva uvažena, svako mjesto zločina adekvatno obilježeno i ugrađeno u memoriju budućih generacija kroz obrazovanje i Dane sjećanja. Upozoravamo da još nismo izašli iz rata koji se u miru vodi drugim sredstvima od istih političkih elita. Krajnje je vrijeme da izađemo iz stanja rizika po mir u Crnoj Gori. To je jedino moguće sprovođenjem politika koje poštuju ljudski život, insistiraju na jednakosti, uspostavljaju pravnu državu i sankcionišu izvršioce i inspiratore zločina, poručuju aktivistkinje Anime i Akcije za ljudska prava.
Relativizacija odgovornosti
-Iz državnog budžeta izdvojeno je preko pet miliona eura za naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima, što pokazuje da je država preuzela dio odgovornosti u pojedinim slučajevima, ali izostaju javne politike i adekvatno obavještavanje javnosti. U Podgorici je podignut zajednički spomenik svim civilnim žrtvama (2011.) u ratovima devedesetih, što uprkos priznavanja žrtava, relativizuje odgovornost za te žrtve. Izostala je istina o uzrocima i posledicama rata kao i o uključenosti političkih elita (što ideološki, što funkcionalno) pa to razdoblje služi za produbljivanje političkih i nacionalnih podjela.
/ M.D.P./
*Sa obilaska mjesta ratnih zločina Bukovica i Kaluđerski laz- Foto “Anima”
.
