14 C
Kotor

Slušaj online radio

Likovna kolonija “Palmart – Aranđus i prijatelji” u Tivtu okupila osmoro stvaralaca

Ovo je bio spontani dogovor sa upravom hotela “Palma”, odlična ideja da hotel nastavi tradiciju likovnih kolonija koje su se 70-ih godina XX vijeka održavale redovno, da i ovaj prostor bude otvoren za umjetnost i umjetnike, kaže Ivica Aranđus



Izložba u  prostoru Hotela “Palma” u Tivtu privukla je pažnju ljubitelja umjetnosti koji su imali priliku da uživaju u spektru likovnih izraza različitih senzibiliteta, tehnika i stilova internacionalnih autora i autorki.  Postavka obuhvata skulpture i slike osmoro umjetnika/ca, učesnika  likovne kolonije pod nazivom “Palmart – Aranđus i prijatelji”, koju je na fonu tradicije hotelskih poslenika ove kuće, organizovao slikar Ivica Aranđus u saradnji sa Jelenom Mandić, direktorkom i Markom Kovačevićem, menadžerom “Palme”.

Malu, ali odabranu ekipu izlagača čine slikar Nikola Žigon, koji je stvarao u Parizu, Minhenu, a sada djeluje u Beogradu, Nikola Pršendić koji živi i radi na relaciji Rim-Milano-Beograd, vajarka Jelena Kršić, koja stvara na relaciji Slovenija-Srbija, Vasilisa Ivanović iz Paraćina, koja priprema svoju prvu knjigu “Herbarijum osmeha i suza” i slika “San letnje noći”, vizuelna umjetnica Milena Milosavljević iz Novog Pazara, koja karijeru gradi u Dizeldorfu, skulptor Petar Hranuelli iz Zagreba i Luis Enrique Rivera Leyva sa Kube, koji od kraja 2021. godine živi i stvara u Beogradu, a naravno, tu je i “bokeške gore list”, slikar Ivica Aranđus, koji od 1986. godine živi i stvarau Njemačkoj (Dizeldorf), koji je “glavni krivac” za ovo okupljanje u Tivtu. Svako od učesnika ostavio je po jedno svoje djelo, koje će, kako kažu domaćini, krasiti foaje hotela.

-To su moji dugogodišnji prijatelji, prijatelji prijatelja, svi se znamo preko izložbi koje smo godinama radili, svi se družimo negdje, a pošto živim i radim na relaciji Tivat-Dizeldorf, htio sam da kolonija bude internacionalna. Trajala je sedam dana, još par dana ćemo ovdje biti, do nedjelje, uz program obilazaka Bokokotorskog zaliva i Lovćena. Dogovorili smo se da svi donesemo već gotove radove, kako ne bismo “razmazivali” boje po hotelu, ali i da ne bismo bili pod pritiskom ograničenog vremena da slika treba da bude gotova za tih četiri-pet dana. Ovo je prva likovna kolonija u mojoj organizaciji, bio je to spontani dogovor sa upravom hotela “Palma”. Odlična ideja da hotel nastavi tradiciju likovnih kolonija koje su se ranije održavale redovno, da ovaj prostor bude otvoren za umjetnost i umjetnike, kaže Ivica Aranđus za Boka News.

Likovna kolonija Palmart – Iz postavke

 116 slika u 116 soba

-Hotel je izgrađen sedamdesetih godina prošloga vijeka, od kada je postepeno formirana interna kolekcija slika originalnih radova umjetnika, učesnika tadašnjih redovnih kolonija, koje su se održavale u organizaciji uprave hotela. Enterijer je obnovljen 2016. godine, kada smo pronašli slike u jednom depou, te sada planiramo da, zajedno sa Ivicom odradimo jedan katalog. Slike su već našle svoje mjesto – u svakoj od  116 soba okačili smo po jedno djelo. I ovim radovima naći ćemo mjesto, vjerovatno u holu hotela. Ovo je početak, kolonijom za sljedeću godinu počinjemo da se bavimo od sutra, kaže nam direktorka Jelena Mandić.

Jelena Kršić pored svojih skulptura

Vajarku Jelenu Kršić interesuje duhovni rast ljudskog bića, sve mogućnosti i (ne)moći koje čovjek ima, istražuje kvantnu fiziku i smatra da je u prirodi stvaralačkog bića da daruje.

-Na likovnoj koloniji ovdje sam zahvaljujući umjetniku Ivici Aranđusu, koji nas je pozvao, mada sam prije deset godina izlagala skulpture u Galeriji Ljetnjikovca Buća u Tivtu, kao i u Galeriji “Pizana” u Porto Montenegru. Ovdje su moje dvije skulpture rađene od poliestera koje su dio kolekcije od njih sedam: figura “Ja jesam” na ploči od lapis lazul, sa poludragim vatrenim opalom i “Ja darujem” na postolju od kvarca, koju poklanjam Hotelu, objasnila nam je umjetnica.

Ova prilika za druženje kroz likovnu koloniju i izložbu puno znači i skulptoru Petru Hranuelliju, koji je poznat ovdašnjoj publici po izložbama u Petrovcu na Moru, u Herceg Novom i prije par mjeseci u Muzeju Tivta.

Petar Hranuelli i njegov Anđeo

Anđeo u mermeru

– Divna je prilika da se nekoliko dana družim sa kolegama/koleginicama, da razmijenimo iskustva i da razgovarao o umjetnosti i o svemu što nas interesuje. Većinom mi umjetnici živimo tako užurbano pa se ne stignemo odazvati, a ovdje mi je zadovoljstvo doći, jer volim Crnu Goru. Veže me puno lijepih uspomena, pogotovo kad vidim Durmitor i te planine, jer priroda je puno bolji umjetnik nego mi sami, kaže Hranuelli za BN. On će u “Palmi” ostaviti mramornu skulpturu koja se zove “Anđeo” .

– Svi ljudi vole milovati nekoga, a anđeli jesu tu da se miluju, anđeli šire ljubav, a ovaj ostaje ovdje da na to potsjeća Tivćane, poručuje Hranuelli. On će u Tivtu ostati malo duže, jer u saradnji sa slikarom Miletom Albijanićem radi na pripremi likovnog salona, koji će u Muzeju Tivta u novembru okupiti slikare sa EX YU prostora.

Milena Milosavljević

Milena Milosavljević paralelno slika, bavi se skulpturom, plesom, aktivizmom, a na izložbi se predstavila instalacijom i živopisnim uljem na platnu “Mi ljudi”.

-Ovo je kip “Oskara” koji sam slučajno našla u Veneciji iza jedne fasade na kojoj je pisalo “Il virus e capitalism” i ja sam to prenijela na kip. Treba šetati, posmatrati, svašta može da se desi, umjetnost je svuda oko nas. Volim da posmatram ljude, zamišljam kako bismo izgledali da nas neko posmatra iz perspektive mačke i onda često dobijem zanimljivu perspektivu, kaže Milosavljević i dodaje da u inostranstvu nema ovakvih kraćih okupljanja, a ovo u Tivtu za nju znači veliku razmjenu energije, .

Sinergija “hodajućih munja”

-Kad sretnete ovakve ljude, koje sam imala čast da upoznam, svi su kao “hodajuće munje” i onda kad se spoje, svašta može da se desi, čovjek ode odavde sa potpuno novom energijom u srcu i to mu služi za naredni period stvaranja. Ovo je jako lijep primjer aktiviranja jednog prostora koji ne služi kao galerija ili muzej, volim takve alternativne prostore za predstavljanje umjetnosti, jer svaki prostor ima neku svoju energiju, potrebno je probuditi što više takvih prostora za umjetnike, tu mogu da nastanu neka čuda, poručuje umjetnica.

/M.D.P./

Najčitanije