Slovenija i Bosna i Hercegovina prilično su nazadovale na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF), ali je suprotno u drugim dvjema Hrvatskoj susjednim zemljama. Crnogorski napredak je gotovo senzacionalan, a na listi se uspela i Srbija.
Slovenija je na listi pala za 18. mjesta, sa 36. na 54., i tako se smjestila iza Hrvatske. To je najlošiji plasman Slovenije otkako RSF objavljuje indeks medijskih sloboda.
Slovensko novinarsko društvo (DNS) smatra da je to novi dokaz srozavanja novinarskih standarda u zemlji, za što odgovornim drži posebno aktualnu vladu Janeza Janše, odnosno njene pritiske na novinare i redakcije.
“Sloboda medija i novinara ključna je za demokratski proces, a prilike u Sloveniji su loše”, navela je u priopćenju vodeća slovenska novinarska udruga.
Politika, a posebno ona koja je sada na vlasti, novinare želi svesti na propagandiste, a diskreditirati sve one koji na to ne pristaju. U takvoj sredini nije ugodno biti novinar, navodi slovensko novinarsko društvo.
Na listi je pala i Bosna i Hercegovina, s lanjskog 58. mjesta na ovogodišnje 67. Ondje mediji posebno loše stoje po ekonomskim indikatorima, na 101. su mjestu, dok su po zakonodavnom okviru na relativno dobrom 35.
Razloga za zadovoljstvo mogu imati u Crnoj Gori koja je s katastrofalnog prošlogodišnjeg 104. mjesta skočila na 63., uglavnom zato jer je broj napada na novinare ove godine bio znatno manji.
Srbija se, pak, s 93. mjesta popela na 79. U toj je zemlji zakonodavni okvir dobar, bolji nego u Hrvatskoj po RSF-u, ali je zemlja po ekonomskom i političkom indikatoru na katastrofalnom 129. odnosno 118. mjestu.
Još dvije Hrvatskoj susjedne zemlje članice EU-a lošije su plasirane od nje.
Italija je s 41. pala na 58. mjesto, a Mađarska se nalazi na 85., što je doduše za sedam mjesta bolje nego 2021.
Inače, uvjerljivo najlošija zemlja EU-a po indeksu slobode medija je Grčka na 108. mjestu, ispred Bugarske koja je 92.
EP objavio poziv za novinarsku nagradu nazvanu po ubijenoj malteškoj novinarki
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozvala je u utorak, povodom Svjetskog dana slobode medija, novinare da podnesu prijave za novčanu nagradu Daphne Caruana Galizia, nazvanu po ubijenoj malteškoj istraživačkoj novinarki.
„Europa stoji uz one koji traže istinu. Daphnino pero bilo je ušutkano jer je otkrivala istinu. Ne smijemo dopustiti da novinari postanu mete ili žrtve”, kazala je Metsola.
Godišnja nagrada u iznosu od 20 tisuća eura dodjeljuje se za novinarski rad koji promiče ili brani temeljne vrijednosti EU-a, poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i ljudskih prava, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
“Ovom će nagradom Europski parlament nastaviti braniti slobodu govora, medijski pluralizam i kvalitetno novinarstvo te pomoći u prenošenju tih vrijednosti budućim generacijama”, rekla je Metsola na plenarnoj sjednici.
Žiri sastavljen od predstavnika medija, novinarskih društava i civilnog društva iz 27 država članica EU-a odlučit će o dobitniku nagrade koja će se dodijeliti sredinom listopada na obljetnicu ubojstva malteške novinarke.
Istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia ubijena je 16. listopada 2017. u eksploziji bombe koja je postavljena pod njen automobil.
Opširno je pisala o korupciji, pranju novca, organiziranom kriminalu i uključenosti malteške vlade u aferu “Panama papers”.
“Moramo stajati uz one koji traže istinu. Naš glavni prioritet mora biti sigurnost novinara”, rekla je na plenarnoj sjednici povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.
