“Moji posljednji dani u ulozi ambasadorke u ovoj dinamičnoj i prelijepoj zemlji dobar su trenutak da razmislim o prethodne tri godine ispunjene događajima, ali i o stanju naših bilateralnih odnosa. Bilo je to vrijeme političkih promjena bez presedana, jer je politički model Crne Gore prošao kroz tranziciju, koja je, mada ponekad neugodna, omogućila prelazak u živopisnu višepartijsku demokratiju”, kazala je prenoseći svoj lični stav britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks Agenciji MINA.
Veoma jasna načela Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti vanjske politike bila su moje sidro u vremenu promjena u Crnoj Gori. Mi poštujemo suverenitet drugih zemalja i promovišemo demokratske principe. To znači da se ne miješamo u politiku ili izbor političkih lidera – o tome odlučuje vaš narod i predstavnici koje narod izabere.
Britanski pristup vanjskoj politici podrazumijeva da njegujemo odnose između naših zemalja, bez obzira koja je stranka u Vladi. Politički smo neutralni. Ali dubina naše saradnje uvijek će zavisiti od toga u kojoj mjeri dijelimo interese i vrijednosti. To što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora ostvarile rast saradnje u brojnim oblastima, uključujući nepokolebljivu podršku Ukrajini, svjedoči o našim zajedničkim vrijednostima – našim evroatlantskim vrijednostima.
Jedno od najvećih zadovoljstava mog posla kao diplomate je prilika da se upoznam sa različitim ljudima. U Crnoj Gori sam se susrela sa svim političkim partijama, svim vjerskim poglavarima, nevladinim organizacijama, privrednicima, medijima, drugim ambasadama i onoliko predsjednika opština širom zemlje koliko sam uspjela. Za diplomate, ti susreti su ključni kako bismo stekli širu perspektivu. Susret sa nekim ne znači da nekoga podržavamo, već da pokušavamo da ih saslušamo. Na kraju krajeva, ako želite da utičete na nekoga, morate ostvariti kontakt sa njima. To su osnove diplomatije.
Bilo je divno čuti od brojnih ljudi sa kojima sam se susrela da je otvoren i neutralan pristup britanske vlade dobrodošao u ovoj zemlji. Ali naša pozicija takođe pruža municiju onima koji žele da budemo bliži u našoj podršci (ili kritici) jedne ili druge strane u političkoj debati. Vidjeli smo kako obje strane političkog spektra u Crnoj Gori kritikuju britansku vladu (a ponekad i mene lično) jer ne pružamo direktnu podršku jednoj od strana.
Javni diskurs, kritički stavovi i preispitivanje tih stavova suštinski su elementi zrele demokratije, gdje postoji sloboda govora i sloboda medija. Idealno, to bi vodilo do kvalitetnijih debata, do dijeljenja novih perspektiva, do boljeg međusobnog razumijevanja, i do toga da svi učesnici debate postanu i mudriji i tolerantniji. Nažalost, posebno na društvenim mrežama, prečesto se srijećemo sa raspravama osmišljenim da izazovu mržnju i podjele, a ponekad možemo posumnjati da potiču iz vanjskih državnih izvora, koji ciljaju da ostvare upravo ovaj efekat. Ovo je problem rasprostranjen u cijelom svijetu, koliko u Ujedinjenom Kraljevstvu, toliko i u Crnoj Gori.
Upravo zbog toga moramo iznova preispitivati ono što čitamo, a to je razlog zbog čega je Britanska ambasada podržala projekte o regulisanju i profesionalizaciji medija, kao i promovisanju medijske pismenosti u školama. Britanski novinar i ekonomista Tim Harford rekao je da je dobar metod za prepoznavanje namjerno plasiranih (dez)informacija da razmislite da li ono što ste pročitali izaziva emocije – da li vas možda ljuti. Ako je to slučaj, vjerovatno je to bila namjera autora. Možda bi onda trebalo da posmatramo one koji objavljuju ljutite komentare na internetu kao žrtve dezinformacija i manipulacija, izazvanih takvim izvorima.
Crna Gora je ponosna i izdržljiva nacija, čiji su građani strastveni prema ciljevima u koje vjeruju, koja dijeli naše euroatlantske vrijednosti i ima kapacitet da ispuni svoje ambicije i težnje, uključujući pristupanje Evropskoj uniji. Uspjeh u tome će zahtijevati otpornost na namjerne pokušaje da se posiju podele, i povratak racionalnoj javnoj debati i razumu, da bi se te vrijednosti očuvale i ojačale – na društvenim i u tradicionalnim medijima, u Skupštini i unutar zajednica.
Kao ambasadorka, fokusirala sam se na podršku tom procesu, jer cijenimo stabilnost koju bi on donio zemlji i širem regionu. Ponosna sam što je, tokom svih promjena na političkoj sceni od mog dolaska, britanska Vlada nastavila da podržava jačanje demokratskih institucija u Crnoj Gori – ne samo kroz rad sa medijima, već i kroz institucije vladavine prava i izborne procese. Neutralna pozicija Ujedinjenog Kraljevstva, usidrena u našim zajedničkim vrijednostima, zajedno sa riješenošću da se izdignemo iznad buke dezinformacija i da promovišemo povratak razumu, poslužila je objema stranama.
