Državni sekretar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas u Tivtu se u srijedu sastao s predstavnicima hrvatskih udruga, predsjednikom Opštine Tivat i predsjednikom SO Tivat.
“Odnosi sa hrvatskom zajednicom u Tivtu su otvoreni, iskreni i bilježe stalni napredak. Činjenica da Hrvatska građanska inicijativa nije dio lokalne vlasti, nije prepreka dobroj saradnji i ostvarivanju ciljeva koji su u interesu hrvatske zajednice”, poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i podsjetio na niz aktivnosti koje svjedoče harmoničnim odnosima, zajedništvu i suživotu u Tivtu i Boki.
„Naš je zadatak da ovu harmoniju i bogato nasljeđe sačuvamo i za generacije koje dolaze“, istaknuo je on.
Predsjednik SO Tivat Andrija Petković ukazao je na činjenicu da Tivćane s Hrvatskom vežu brojni emotivni, rođački i prijateljski odnosi, ali i da ona kao članica Europske unije nudi brojne pozitivne prakse primjenjive na lokalnom nivou.
Čelni ljudi tivatske opštine najavili su da će do sredine avgusta biti završen vodovod do otoka Gospe od Milosti, čime će biti riješen problem vodoopskrbe tamošnje crkve i samostana.
U Tivtu živi najviše Hrvata u Crnoj Gori. Istaknuto je da hrvatska zajednica u toj državi uživa dobar status, ali da postoje i brojna otvorena pitanja – poput Bokeljske mornarice.
„Nominacija prema UNESCO-u i, na neki način, molba koja ide na otvorena vrata gdje mole i traže da Republika Hrvatska doista učini sve da nominacija, ovakva kakva je vlada Crne Gore uputila prema UNESCO-u ne prođe, nego da to ide ono što Republika Hrvatska i traži i gura, zajedno sa svima, sa ministarstvom kulture, na koncu vanjskih poslova, da ide zajednička nominacija“, kazao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Milas se zahvalio na prijemu i ukazao na značaj očuvanja kulturne baštine i identiteta Hrvata u Boki, dok je veleposlanik RH Veselko Grubišić govorio o perspektivama ekonomske saradnje, koja je na relaciji Crne Gore i Hrvatske, na zavidnom nivou.
Zvonko Milas u Kotoru je posjetio Hrvatsko građansko društvo. Razgovarano je o aktivnostima i projektima Društva s posebnim naglaskom na obilježavanje dvadesete obljetnice od osnivanja. Ukazano je i na probleme sa kojima se Društvo suočava, posebno onima financijske prirode i štampanja Hrvatskog glasnika.
