22.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Moramo mijenjati gradove zbog ekstremnih uslova

Dalmacija

Gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura, rekao je glavni tajnik Unije za Mediteran (UfM) Nasser Kamel u intervjuu Hini.

Kamel će sudjelovati u četvrtak u Zagrebu na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Konferencija, koju bi trebao otvoriti premijer Andrej Plenković u prisustvu europske povjerenice za EU fondove Elise Ferreire, nastavak je procesa započetog na prethodnim konferencijama 2017. u Kairu i 2011. u Strasbourgu.

“Ideja je da UfM bude dio sveopćeg napora u bavljenju urbanim razvojem”, izjavio je Kamel, 63-godišnji egipatski diplomat.

Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42. Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i “Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040.”. Taj plan je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i provođenja politika vezanih za gradove.

“Od sastanka u Kairu prošlo je pet godina, što u području urbanog razvoja nije dugo razdoblje u kojem se mogu vidjeti opipljivi rezultati na terenu, no u tih pet godina vidimo konvergenciju politika, nacionalnih i regionalnih, prema održivijem urbanom razvoju”, rekao je Kamel.

“Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih zgrada”, dodao je.

Kamel napominje da je u javnosti znatno porasla svijest o potrebi transformacije gradova, jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i olujama.

“Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti”, naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni.

“Pitanje je kako gradovi trebaju djelovati, kako bi urbani razvoj trebao biti dizajniran da se održi život u takvim ekstremnim uvjetima”, dodaje Kamel.

Mediteran se grije 20 posto brže od prosjeka

Gradovi su glavni zagađivač okoliša. Pokrivaju 2 posto svjetskog kopna no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.

Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije. “Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima, građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim kriterijima prilikom gradnje, da njihovi projekti imaju komponentu održivosti”, rekao je.

Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to, nakon Arktika na sjeveru, drugo najugroženije područje, podatak je UfM-a.

Pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100 znanstvenika, Kamel upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, “ako ne i gore”, kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike.

Podsjeća da je u travnju u Sevilli bilo 39 stupnjeva, što je donedavno bilo nezamislivo te dodaje da se tome mora prilagoditi i arhitektura i dizajn prostora. “Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog podneblja”, napominje dodajući da tradicionalnu zaštitu od sunca mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati.

“U islamskom svijetu je poznata tehnika hlađenja prostorija bez korištenja klima uređaja. Europa će trebati naučiti tehnike s juga prilikom dizajniranja svojih gradova. Španjolska i Maroko primjerice mogu mnogo toga naučiti jedni od drugih”, kaže čelnik UfM-a.

Nestašica vode i prekomjerni turizam sve više pogađaju južnu Europu 

Nestašica vode također je problem posljednjih mjeseci u zemljama poput Španjolske, Francuske i Portugala, gdje bjesne požari.

“U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode prisutna čak i u južnoj Europi”, rekao je Kamel.

Mediteran, koji će idućih mjeseci preplaviti milijuni turista željnih putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i prometnim zagušenjem.

“Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije”, napominje glavni tajnik Unije za Mediteran ukazujući na primjer Barcelone, čije gradske vlasti smanjuju  broj automobila, potiču hodanje, korištenje bicikla, električnih motocikala i električnih automobila te povećava zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti.

Premda se Mediteran sastoji od raznih država s različitim potrebama, stupnjem razvoja, sukobima i migracijama, Kamel napominje da su tamošnje vlade orijentirane na kvalitetniji i održiviji razvoj gradova te da je samo “potrebno ukazati na put kojim ići kako bi ostvarili ciljeve”.

I Hrvatska suočena s izazovima održivog urbanog razvoja

Čelnik UfM-a kaže da je u tome “Hrvatska dobar primjer”. “Znam koliko je Hrvatskoj važan urbani razvoj. Činjenica da je domaćin našeg sastanka je jasna poruka. Hrvatska se suočava s izazovima poput svake mediteranske zemlje, među kojima je podizanje razine mora i zaštita obale od toga, a također i održivost turizma. Hrvatska posvećuje pozornost i stanogradnji koja uključuje energetsku učinkovitost”, rekao je.

Kamel poziva mediteranske zemlje na suradnju u području zaštite kulturne baštine jer je to regija “civilizacija izgrađenih jedne na drugoj”.

“Dubrovnik, Barcelona, Aleksandrija, Kairo i Tunis su primjeri. Kako zaštititi tu baštinu od utjecaja klimatskih promjena, kako iskoristiti tu baštinu na održiv način u turizmu. To trebamo razmotriti i raditi na odgovornijem upravljanju arheološkim nalazištima”, napomenuo je.

“I ti ostaci nam ukazuju kako bismo trebali graditi u budućnosti, kako se štiti od sunca i imati dobru ventilaciju. Možemo od svojih predaka učiti o održivoj gradnji”, dodao je.

Unija za Mediteran u tom pravcu potiče suradnju među zemljama na svim razinama, od one političke preko suradnje radnih skupina u svim područjima, do obrazovanja studenata.

Kako će izgledati gradovi na Mediteranu godine 2040., navedene u akcijskom planu kao ključne, Kamel se ne usuđuje prognozirati. “To će ovisiti o svima nama”, kaže.

Izvor:HIna

Najčitanije