10.5 C
Kotor

Slušaj online radio

National Geographic bi trebao u Sukošanu snimati dio serijala o potopljenim antičkim brodovima

Foto: MEĐUNARODNI CENTAR ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU / Zadarski list

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) u listopadu nastavlja s istraživanjem dvije tisuće godina starog broda koji je lani otkriven u antičkoj luci u Sukošanu.

Kada je rimski drveni brod iz prvog stoljeća otkriven na lokalitetu Barbir, privukao je veliku pozornost javnosti. Čak bi i čuveni National Geographic trebao ondje snimati dio serijala o potopljenim rimskim brodovima, otkriva ravnatelj MCPA, Mladen Pešić, piše Zadarski list.

– Prošle godine započeli smo s istraživanjem na tom antičkom brodu, na dubini od dva metra. Polovicu smo već otkrili, očistili i dokumentirali, a radi se o sedam metara dužine i tri širine. Sada u listopadu krećemo u daljnja istraživanja tog broda, nastojat ćemo ga otkriti i dokumentirati cijeloga ili barem dobar dio, kazuje ravnatelj Pešić.

Brod je u nevjerojatno dobrom stanjuzahvaljujući činjenici da je pijesak sačuvao drvenu konstrukciju od utjecaja morskih struja i organizama. Najčešće se na dnu mora pronađu očuvani trgovački brodovi koji, zahvaljujući težini tereta, završe pod pijeskom koji ih onda tisućama godina štiti od propadanja. No to u Sukošanu nije prilika – brod je, naime, bez tereta, no pronađen je unutar zaštićene antičke luke Barbir.

Drvo otkrilo starost broda

– Starost broda utvrdili smo tako da smo uzeli uzorak i poslali ga na analizu koja nam je rekla kada je točno drvo posječeno. Osim toga, na temelju nalaza koji se nalaze unutar luke također se može zaključiti da brod potječe iz prvog stoljeća, objašnjava Pešić.

Na području Zadarske županije podvodna nalazišta datiraju još od prapovijesti.

– Prije 10-ak godina smo u Pakoštanima na Janicama istraživali jedno neolitičko naselje, a u Šimunima u luci je otkriveno naselje koje najvjerojatnije potječe iz brončanog doba. Uslijed dizanja razine mora ta su se naselja našla na dubini od pet do deset metara. S druge strane, rimska naselja najčešće nalazimo pod morem na dubini od jednog do dva metra, govori Pešić.

Na razini Hrvatske postoji 35 podvodnih nalazišta koja svatko željan razgledavanja amforišta ili potopljenih brodova može posjetiti uz pratnju ronilačkog centra koji ima koncesiju nad tim nalazištem.

Upravo hrvatski model zaštite i upravljanja kulturnom baštinom, koji su aplicirali MCPA i Ministarstvo kulture, u lipnju je dobio status UNESCO best practice, što znači da će UNESCO drugim državama ovaj model prezentirati kao praksu koju je poželjno slijediti.

– Na ovaj se način ljudima olakšava pristup i promovira se sve što imamo pod morem. Inače se na takva nalazišta ne smije ići bez dozvole Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela. U Parizu smo od 35 nalazišta koja se na ovaj način mogu posjećivati trebali izdvojiti njih nekoliko, pa je u konačnici izbor pao na brodolom zaštićen kavezom kod Cavtata, Baron Gautsch kod Rovinja i brodolom Letavica kod Šimuna, kaže Pešić.

Dodjela statusa najbolje prakse

Status najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini dodjeljuje se na razdoblje od četiri godine i moguće ga je obnoviti, a u posljednjih osam godinaproglašeno je 13 najboljih praksi u vezi s podvodnom kulturnom baštinom.

Uz hrvatsku nominaciju, ove godine kao primjeri najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini prihvaćeni su i prijedlozi Italije i Meksika.

Jedno od nalazišta koje bi se uskoro moglo otvoriti za posjete nalazi se na jugu Istre, kod rta Franina. Ondje već tri godine ekipa podvodnih arheologa i tehničkih ronioca u organizaciji MCPA provodi podvodna istraživanja na dubini od preko dvadeset metara.

– Rt Franina zanimljivo je nalazište s drvenom brodskom konstrukcijom s kraja 16. stoljeća, čije istraživanje vodi Luka Bekić. Na tri željezna topa naša konzervatorica Zdenka Vrgoč radi eksperimentalnu in situ zaštitu metala. Ova jedinstvena tehnologija provodi se po prvi put u Hrvatskoj, a u svijetu postoji samo nekoliko takvih projekata. Jednako kao što se na brodovima koriste cink protektori, dakle nekakva vrsta metala koja se uslijed galvanskih struja troši prije metala koji želimo zaštititi, tako ćemo i topove zaštiti materijalom koji će se prije potrošiti, tako da kulturno dobro ostane sačuvano, tumači Pešić.

Naime, kako govori ravnatelj Pešić, metal u morskom okruženju korodira, a in situ zaštita predstavlja način da se taj proces uspori i da nakon čišćenja taj metal na dnu mora ostane vidljiv, bez novih okamina.

– Topovi su na dnu,obrastu sa školjkama i algama, pa je teško imati dojam što se nalazi ispod. Plan ih je očistiti i zaštititi, tako da ljudi mogu posjećivati nalazište. Zasad je uspješno očišćen i zaštićen prvi od tri topa, a ove godine započeli su radovi i na drugom, kazuje Pešić.

Osim važnog pionirskog projekta konzerviranja željeznih topova ispod mora, nalazište kod rta Franina značajno je i zbog velikog broja fragmenata truba iz 16. stoljeća.

– Mjedene trube poprilično su raritetan nalaz. Naime, u svijetu ih ima samo desetak cjelovitih, a ovdje smo već, u tri godine istraživanja, pronašli više desetaka raznih dijelova truba, iz kojih se može zaključiti da je brod prevozio preko petnaest cjelovitih truba. A siguran sam da ćemo ih pronaći još više, kazuje Pešić.

Veliki interes za trube

Pronađene trube izazvale su popriličan interes među ljudima koji se tom vrstom instrumenta iz srednjovjekovnog razdoblja.

– Svi nalazi se kontinuirano konzerviraju i restauriraju u specijaliziranom laboratoriju u Zadru. No javilo nam se i dosta ljudi koji bi željeli pomoći u pokušaju rekonstrukcije trube, pa bi se u budućnosti mogle raditi i replike koje bi možda mogle i svirati, kazuje Pešić.

Osim truba, brod je prevozio keramiku, raznobojne staklene perlice i crvene staklene zdjelice. S obzirom na to da teret, kao i oprema broda, potječu iz različitih krajeva, porijeklo broda i dalje je obavijeno velom tajne.

MCPA do kraja godine kraju planira privesti radove na obnovi kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru. Bit će to jedinstveno mjesto na kojem će se posjetitelji moći informirati o podvodnoj baštini putem različitih sadržaja i radionica, a mladi znanstvenici moći će steći dodatna znanja o podvodnoj arheologiji i konzervaciji podvodnih arheoloških nalaza.

– Radovi idu i dalje, plan je da se do kraja godine završe radovi i opremanje, tako da onda slijede dokumentacija, tehnički pregledi i tako dalje, kazao je ravnatelj Pešić.

Obnovljeni prostor otvorit će se za javnost tijekom sljedeće godine, kada bi se ondje trebale početi održavati različite kulturne i znanstvene manifestacije, poput znanstvenih konferencija, izložbi, ali i predstava i koncerata.

– Različite aktivnosti planiramo raditi kroz sljedeću godinu. U edukativno prezentacijskom centru bit će različitih izložaka koji su rezultat naših istraživanja, ljudi će se imati prilike upoznati ne samo sa stvarima koje mi radimo, nego i općenito s podvodnom arheologijom. Plan je da se tu odvijaju i razne gostujuće izložbe, konferencije, kao i eksperimentalna arheologija. Naime, naši restauratori i arheolozi pripremali bi aktivnosti gdje bi mogli doći pogledati, sudjelovati u izradi replika amfora i brodskih dijelova, zaključuje ravnatelj MCPa.

Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju za provedbu projekta odobreno je oko oko četiri milijuna eura (30 milijuna kuna) iz Europskog fonda za regionalni razvoj, proračuna Grada Zadra te Ministarstva kulture i medija, no uslijed poskupljenja narasla je i cijena projekta.

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije