Grupacija ribolova HGK jučer je u Županijskoj komori Zadar održala sastanak na kojem se raspravljalo o novim mjerama za ribolov sitne plave ribe koje će uvesti GFCM. Posebno važna tema bila je lovostaj na sitnu plavu ribu u 2019. i obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane. U skladu s novim mjerama koje će stupiti na snagu s 1. januara 2019. (produženi lovostaji), sudionici sastanka razmotrili su i sve moguće scenarije nakon 2021. godine koji bi mogli značajno utjecati na cijelu djelatnost.
Od 1. januara 2019. stižu nove mjere
U oktobru 2018. izglasan je GFCM plan (General Fisheries Commission for the Mediterranean), odnosno praktične mjere koje je predložila Grupacija ribolova HGK kao sektor. Od 1. januara 2019. godine njegove mjere stupaju na snagu, a odnose se na izlov sitne plave ribe na Jadranu. Tako se novi plan, osim na Hrvatsku, odnosi i na Talijane i Slovence,
Ivan Birkić, predsjednik grupacije ribolova HGK kaže kako je to trenutno jedini plan kojeg će Grupacija trebati provoditi prije nego se donese regionalni plan upravljanja stokovima male plave ribe na Jadranu.
– Nove mjere GFCM-a predviđaju smanjenje ribolova u odnosu na referentnu 2014. godinu od 5% godišnje, i to u naredne tri godine (do kraja 2021. godine), mjere predviđaju i proširenje prostorno-vremenskih ograničenja koje smo do sada imali prema Italiji i to na 9 mjeseci, 6 milja od kraja i u dužini cijele talijanske obale u Jadranskom moru, kazao je Birkić dodavši kako će Hrvatska provoditi mjere prostorno-vremenskog ograničenja kao i do sada, s dodatkom Jabučke kotline koja se jednim dijelom proteže i na talijansku stranu.
Birkić naglašava kako je propisano da svaka država mora smanjivati po 5% godišnje naspram ulova iz 2014. u kojoj su imali oko 71 tisuću tona ulova, odnosno 66 tisuća tona srdele i inćuna, i više od 5 tisuća tona miješane ribe.
– Praktički smo mi svoje odradili, sada je na Talijanima da odrade svoje, kazao je dodavši kako im ostaje 180 ribolovnih dana ukupno, od kojih 144 maksimalno na srdelu i 144 maksimalno na inćune. Novost je što je prije lovostaj bio 15 dana u kontinuitetu, a sada je 30, dodao je.
Također jedna od novosti je i da se od 1.januara 2019. do 31.decembraa 2021. zatvara Jabučka kotlina za ulov srdele i inćuna.
-To je do sad najveća promjena za Hrvatsku i stupa na snagu na tri godine, dodao je.
Što se tiče smanjenja ulova, Hrvatska će, kaže Birkić do 2021. smanjiti ulov za još 2 do 3 tisuće tona, te tako doći do propisanih 60 tisuća tona.
– S obzirom da trenutno lovimo oko 62 tisuće tona, skoro pa ćemo imati nepromijenjeno stanje, objasnio je dodavši kako se u jednom trenutku Europska komisija bila odlučila da ide ka smanjenju ulova inćuna i srdele za 60%, no na sreću, EK je ipak otišla Hrvatskoj na ruku.
Plan koji je donesen za naredne 3 godine period je u kojem će Hrvatska morati popraviti stanje u moru, ako ga se uopće može popraviti, nastavio je Birkić.
– Ja vas molim da situaciju shvatite vrlo ozbiljno. Moramo oporaviti stokove jer u protivnom prijeti nam moratorij na ulov od 6 mjeseci do čak dvije godine!, naglasio je Birkić dodavši kako bi uvođenje kvota bilo neprihvatljivo jer iste uključuju smanjenje ulova od 40 do 60%, a to bi tek uzrokovalo daljnje probleme.
Lovostaj u 2019.
Hrvatska mora poštivati postojeći nacionalni lovostaj koji traje od 16.decembar 2018. do 15. siječnja 2019. godine, To je naša stečevina koju smo unijeli u Europsku uniju, objašnjava Birkić, i moramo ju poštivati. Osim njega, imamo lovostaj i od 15.siječnja do 15. veljače na srdelu.
– Moći ćemo raditi pet dana u rasponu od 15. do 28. februara, i zatim dolazi lovostaj na inćune koji je i dalje u maju. Birkić naglašava kako su lovostaji nužni u određenom periodu godine kako bi se obnovili stokovi sitne plave ribe. Obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane imaju za 2019.,(mjesec dana lovostaja na srdelu i 15 dana na inćune), ali za 2020. godinu tražit će se dodatna sredstva od EK.
Birkić je prokomentirao i nedostatak radne snage u ovom sektoru o čemu mediji u posljednje vrijeme ne staju izvještavati.
– Sve ove mjere provodimo upravo iz razloga da nam se ne uvedu kvote, ili tzv. Escapement strategija, a koja predviđa čak i moratorije na ulov od 6 mjeseci do dvije godine. U toj varijanti mi bi ostali bez ljudi, vještina, tehnike,… Sve ove nove mjere radimo da bi sačuvali ljude, znanje, i interes lokalnih zajednica jer u pitanju su ogromne investicije, objasnio je dodavši kako su u posljednjih nekoliko godina investicije u ribarstvo premašile 4 milijarde kuna, dok je samo izvoz naše sitne plave ribe Hrvatskoj priskrbio negdje blizu 60 milijardi kuna, što samo dokazuje koliko je to važan resurs.
“Scraping”
S obzirom da nove restriktivne mjere uključuju i smanjenje ribolova, jedan od članaka i amandmana koji je donesen zahvaljujući Ruži Tomašić, je dozvola za daljnji scraping (mogućnost napuštanja posla uz znatnu novčanu naknadu za brod i ribarsku povlasticu).
-Znači ako ljudi shvate da zbog novih mjera ne mogu preživjeti, mogu se odlučiti na izlazak iz sektora i scraping. Također, Birkić kaže kako bi se moglo promijeniti i sljedeće, a to je da onaj tko dobije obavezu lovostaja ne mora vratiti dobivene novce te da ribarima ostane novac i nakon “scrapinga”.
Drugi amandmana kaže da sve mjere koje izlaze iz ovog plana moraju biti plaćene, a to znači, objašnjava Birkić, da sve što se odnosi na zabranu rada (ribolovnu operaciju) trebalo bi se i platiti.
– Važno je napomenuti da ćemo u 2019. godini (lovostaji siječanj, veljača i svibanj) potrošiti sve novce iz fonda te za 2020. više nećemo imati ni kune za daljnje lovostaje kojih će, prema najnovijim znanstvenim podacima o stanju stokova sitne plave ribe u Jadranskom koru, biti sve više, kazao je.
