17.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Omaž palmi kao dijelu identiteta svakog primorca

Palma nije drvo koje je van našeg kulturološkog, sociološkog i drugog života na ovim prostorima. Mi kao da smo malo na palmu zaboravili ili je se rijeđe prisjećamo, jer smo više okrenutu maslini. Darko Botica je izložbu priredio jer je želio da skrene pažnju upravo na nju, posebno na Pinama i rivi.

Ovim riječima direktor Centra za kulturu Tivat, profesor Neven Staničič otvorio je sinoć u izložbenom prostoru JU “Muzej i galerija” u tom gradu, izložbu skulptura od palminog drveta, autora Tivćanina Darka Botice.

Izložba pod nazivom “Palma i ja”, Tivćanima je donijela uvid u dvadesetak eksponata – mahom brodova urađenih od palminog drveta. Pored uobičajenih starih jedrenjaka – feluka, karaka, fusti, šambeka, za reinterpretaciju čije forme trupa je oblik korena palmine grane vrlo izazovan, među izloženim skupšturama bili su i Boticini modeli nekih modernijih, ali za Tivat i njegovu istorijum jako začajnih brodova, poput legendarne motorne barkase “Barbara” nekadašnjeg Arsenala.

Darko Botica rođen je 1957. godine u Kotoru. Osnovnu školu završio je u Tivtu, a srednju i Višu pomorsku školu u Kotoru. Svoju ljubav prema plavetnilu mora i palmama koje su oduvijek bile simbol Tivta, pretočio je u izradu suvenira od jednog dijela palminog stabla. Najveći dio njegovog opsusa su upravo brodovi, koji su proizvod autorove mašte i tehničke mogućnosti palmine grane. Izlagao je na sajmovima u Herceg Novom, Tivtu, Budvi i Baru i dobitnik je brojnih nagrada.

Izložba Darko Botica

“I u Bibliji čitamo alegorijske priče o plaminom drvetu, pripisuje se Isusu Hristu, a čitamo je iz tajne knjige Jakovljeve : „Ne dopustite da kraljevstvo nebesko izblijedi, ono je kao palmino drvo čiji su plodovi padali okolo. Oni klijaju i kada izrastu čine da stara palma usahne. Tako je i sa plodovima izraslim iz ovog korijena. Kada su sazrijeli prikupljali su ih mnogi . Bilo bi dobro ako sada možete iznjedriti biljke jer tada bi ste pronašli kraljevstvo“. Tako je govorio Isus Hrist. Palma je za Vavilon, Egipan, Krit bila ukras, ona je i hrana, hlad, ratnička oprema . Kod Helena je simbol radosti slavlja i pobjede. Grci i Rimljani su vojskovođe pozdravljali palminim granama, Isusa su njima pozdraviliu Jerusalimu . Kod hrišćana ona je simbol pobjede i mučeništva nad smrću. Palmina grana je na osmrtnicama i na posmrtnim buketima.”- istakao je Staničić zapitavši se zašto Tivat ništa ne čini da obnovi prepoznatjiv svoj drvored velikih kanarskih palmi koji je preko 70 godina krasio gradsku rivu i šetalište Pine, te bio jedno od prepoznatljivih vizuelnih obilježja ovog grada.

On je istakao da malo ko danas, poput Darka Botice, radi skulpture u plami, jer ona je nepogodna za obradu , traži puno truda i osim skalpela, nema puno drugog alata za rad na njoj.

“Darko se odavno bavi ovim hobijem a sada je to jedna sazrela priča jer su njegovi brodovi dobili obrise ovog dijela svijeta, zbog toga što su njegovim imaginarnim brodovima veoma mali dio se od plaminog drveta može iskoristiti za rad. Neke ćete na izložbi prepoznati poput “Barbare” ili  bracere Šima Baka i stariji Tivćani će osjetiti nostalgiju, šetajući između ovih eksponata. Možda je ovo prilika da se prisjetimo one osnovne priče o palmi i da učinimo sve da nekako utičemo na to da obnovimo drvored na našoj rivi, uinat surlašu. Možda će priča o palmi i i Tivtu otkriti novo kraljevstvu u kojem ćemo nastaviti da uživamo, jer Pine bez palme nisu ono pravo, mada ga vezuju za pinuse i borove“- istakao je Staničić.

Botica uz jedan od svojih modela

Botica je kazao da izuzetno žali zbog najezde štetnog insekta crvenog palminog surlaša koje je proteklih godina desetkovao palme na Crnogorskom primorju i uništio jedan nezaobilazan dio vizuelnog identireta našeg primorja.

Posebno ga kaže, radosnim čini to što je u svojim djelima uspio da ponovno oživi neke brodove za koje su svi Tivčani i Bokelji emotovno vezani poput “Barbare” ili stare bracere – salbunijera Šima Vuksanovića koja je nekada vadila i donosla pijesak od kojeg su sagrađene mnoge starije tivatske kuće. Sledeći veliki izazov u koji će krenuti je izrada modela školskog broda –jedrenjaka “Jadran” od palminog drveta jer je i taj legendarni brod već 87 giodina, neraskidivo vezan sa Tivtom.

Izvor:S.L

Najčitanije