12 C
Kotor

Slušaj online radio

Opština Kotor otpočela rekonstrukciju Slavjanske čitaonice u Dobroti

Slavjanska čitaonica u Dobroti

Zgrada je upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije



Sekretarijat za investicije Opštine Kotor otpočeo je sa izvođenjem radova na rekonstrukciji Slavjanske čitaonice u Dobroti, izuzetno vrijednog kulturnog i istorijskog objekta.

Slavjanska čitaonica uživa zakonsku zaštitu kao pojedinačno kulturno dobro, stoga projekat njene rekonstrukcije uz urbanističko-tehničke sadrži i konzervatorske uslove, koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.

Većina arhitektonskih elemenata rekonstrukcijom će zadržati identičan izgled, dok će portali i rozete, te lusteri i djelovi stolarije biti restaurirani. Rekonstrukcijom je obuhvaćeno i parterno uređenje, najprije prema moru, a kasnije i šireg područja.

Slavjansku čitaonicu  osnovali su Dobroćani 1862. godine, doživljavajući je u vrijeme austrougarske vladavine svojevrsnim kulturnim i identitetskim hramom. Od 1902. godine nalazi se u današnjem objektu, građenom za njenu namjenu.

Glavni projekat rekonstrukcije izradio je “Civil Inžinjering” d.o.o. iz Podgorice, dok radove izvodi “Dema” d.o.o. iz Kotora. Stručni nadzor vršiće “Romb Art” d.o.o. iz Budve.

Rekonstrukcija Slavjanske čitaonice predviđena je Programom investicionih aktivnosti u opštini Kotor za 2023. godinu, u iznosu od 250 hiljada eura. Radovi su započeli 23. oktobra, a predviđeno je da budu završeni do kraja marta 2024. godine.

Slavjanska čitaonica u Dobroti – osvrt

Naime, 1862. godine, u Dobroti, u neposrednoj blizini crkve Sv. Eustahija, u zgradi porušenoj u zemljotresu 1979. godine, osnovana je Slavjanska čitaonica. Prema Čl. 1 Satuta, cilj je bio: Proučavanje pomorstva i trgovine, zaštita narodnih običaja, muzike i kulture na nacionalnom jeziku. Osnivači društva su bili Vido Kamenarović, Pavo Kamenarović i drugi Dobroćani.

Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News

Ni u vrijeme najžešće vladavine Austro-ugarske, Dobroćani nijesu zaboravljali svoju „slavjansku” pripadnost, pa su 1862. godine osnovali „Slavjansku čitaonicu”, sa ciljem razvoja pomorstva, trgovine i njegovanja narodnog jezika. I, kao što su im crkve bili hramovi vjere, kao dijela kulture, tako im je „Slavjanska čitaonica ” bila hram kulture. U vrijeme osnivanja „Slavjanske čitaonice”, Dobrota je imala oko 150 brodova, najviše u Boki. Deset godina kasnije, je brojala 85 kapetana duge plovidbe.

Prvi predsjednik Slavjanske čitaonice je bio kapetan Vido Kamenarović .

U pozdravnom govoru između ostalog je kazao: “Osnivamo ovu čitaonicu prije svega radi našega jezika, ovaj vez bratske ljubavi pravog napretka, ovaj stub budućnosti, jer bez temelja kuća se ne gradi, a temelj narodnosti je naš jezik i temelj nauke materinsko vaspitanje. Sastajmo se u ovoj čitaonici, neka se umovi izoštravaju i razna mišljenja izađu na jedno hladnokrvno bojište tada će se naša otadžbina podići među svojim sestrama i ispoljiti vrline sinova svojih!”

U zgradu, za nju građenu, na današnjoj lokaciji, u neposrednoj blizini crkve Sv. Mateja, Slavjanska čitaonica je preselila 1902. godine, (danas MZ Dobrota) nakon nekoliko godina što je koristila susjednu zgradu osnovne škole.

Današnja zgrada sagrađena je zalaganjem Mata Krstova Radimira, Pava Vidova Radimira i gospođe Karoline Dabčević koja je učestvovala poklonom, klesanim kamenom, od koga je sagrađena fasada.

Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News

Zgrada je upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije. Pokrenuta inicijativa za upis u listu kulturnih dobara kao kultno mjesto, dakle, materijalno i nematerijalno kulturno dobro, jer su se u njoj ostvarivali ciljevi zbog kojih je osnovana, očuvanje identiteskih osobenosti domicilnog stanovništva.

Naziv Slavjanska čitaonica nosila je do 1946.godine, a od tada Dom kulture u kome se nalazi i kancelarija MZ Dobrota. Na fasadi zgrade je postavljena spomen ploča palim borcima Dobrote u NOR-u.

/M.Marušić/

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije