Arheolozi su otkrili ostatke vojnog broda i grobišta na mjestu Herakliona, egipatskog antičkog potopljenoga grada na Sredozemlju, objavilo je Egipatsko ministarstvo za antiku.
Ostatke su arheolozi otkrili pri iskapanju na mjestu Herakliona (koji se u starom Egiptu zvao Thonis) a bio je jedna od glavnih luka na utoku Nila sve dok Aleksandar Veliki nije utemeljio grad Aleksandriju 331. godine prije Hrista.
Heraklion-Thonis, otkriven 2001. godine, bio je potopljen nizom potresa i velikim plimnim valovima.
“Francusko-egipatska misija (…) pronašla je ostatke vojnog broda iz vladavine Ptolomejevića te ostatke grčke nekropole iz 4 stoljeća p.n.e.”, navodi egipatsko ministarstvo u saopštenju.
Brod ravnoga dana, opremljen velikim veslima i jarbolom te jedrima, bio je 25 metara dug i korišten za plovidbu deltom Nila, prema prvih zaključcima arheologa.
Brod je, pretpostavljaju, bio usidren blizu drevnog hrama bogu Amonu i potopljen je tokom potresa u 2. vijeku p.n.e.
“Pronalazak ostataka brodova iz tog razdoblja izuzetno je rijedak slučaj”, kaže Franck Goddio iz Europskog instituta za podvodnu arheologiju koji je vodio misiju.
Pronađena je i nekropola koja svjedoči o prisutnosti grčkih trgovaca u regiji tijekom ranog razdoblja drvenog Egipta.
Prema ministarstvu, Grci su dominirali tom regijom i ondje izgradili pogrebne hramove. Ostaci tih hramova pronađeni su u vodi u “izvrsnu stanju”, dodaje ministarstvo.
Otkrića pokazuju “bogatstvo hramova toga grada koji danas počiva u Sredozemnom moru”, ističe.
Stručnjaci upozoravaju da egipatske vlasti redovno objavljuju arheološka otkrića no ponekad ne čekaju zaključke stručnjaka koji provode znanstvene analize.
Zadnjih je mjeseci Kairo obznanio nekoliko velikih arheoloških otkrića u nadi daće potaknuti obnovu turizma, važnog sektora za Egipat koji je u teškoćama od revolucije arapskog proljeća 2011. i danas zbog pandemije koronavirusa.
