17.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Peticija za zabranu “podvodnih buldoždera” na Jadranu – iza njih ostaje pustoš

Peticija za zabranu “podvodnih buldoždera” na Jadranu – iza njih ostaje pustoš
Koča u nedozvoljenom ribolovu

Iako su udrugu Prijatelji životinja podržali građane na javnoj raspravi za „Prijedlog pravilnika o izdavanju Odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – kočom”, kojom su tražili hitnu i potpunu zabranu kočarenja u Jadranskom moru, Ministarstvo poljoprivrede RH odlučilo je produžiti rok važenja Odobrenja čak do 1. marta 2024. godine i time osudilo Jadransko more na nastavak uništenja morskog dna i istrebljenja morskih životinja od kojih su mnoge na popisu zaštićenih i ugroženih vrsta Jadrana.

Prijatelji životinja ne žele odustati od Jadranskog mora i života u njemu stoga su pokrenuli peticiju za zabranu pridnenih koća kako bi skupili što više potpisa građana koji se zalažu za ukidanje ove okrutne i razorne ribolovne metode koja iza sebe ostavlja pustoš i ogromnu štetu. Peticija se može potpisati na www.zabranimo-koce.net gdje se nalaze i argumenti za nužnost zabrane koća.

S fokusom na oradu i europskog brancina, Grčka je u svijetu poznata po svojoj ekstenzivnoj akvakulturi i industriji komercijalnog ribolova. Dvije glavne metode ribolova koje se koriste su plivarice (mreže koje nalikuju torbici s uzicom kada se zategnu kako bi okružile ribu) i mreže koćarice, pri čemu svako plovilo iz mora izvlači približno 3 do 7 tona ribe dnevno. Na brodu kočarici Fasilis mreže se prazne na palubi gdje se riba ostavlja da se polako guši. Metoda koćarenja vrlo je nespecifična pa je količina usputnog ulova velika – nekoliko tona nepoželjne mrtve ribe baca se natrag u more.

Omiljeno lice dokumentarnih filmova, prirodoslovac Sir David Attenborough, upozorava da se svjetska mora i oceani suočavaju s najvećom prijetnjom u svojoj povijesti, s prekomjernim izlovom koji dovodi u opasnost cijeli ekosustav:

“Godinama smo mislili da su mora i oceani tako ogromni, a njegovi stanovnici tako beskrajno brojni da ništa što bismo učinili ne bi moglo utjecati na njih. Ali sada znamo da je to bilo pogrešno. Sada je jasno da naše akcije imaju značajan utjecaj na svjetska mora i oceane. Oni su sada ugroženi kao nikada prije u ljudskoj povijesti. Sigurno imamo odgovornost brinuti se za naš plavi planet. Budućnost čovječanstva, pa čak i cijelog života na Zemlji, sada ovisi o nama.”

Prijatelji životinja napominju da je utjecaj pridnenog koćarenja na okoliš alarmantan jer se oslobađaju velike količine ugljika iz morskog sedimenta koji utječe na zagrijavanje planeta i zakiseljavanje mora koje pak nepovoljno utječe na bioraznolikost vrsta u moru. Uništava se morsko dno i vegetacija koja je već ugrožena zbog povećanja temperature mora. Razorne koćarske mreže svakodnevno zahvaćaju morsko dno i neselektivno hvataju i uništavaju sve pred sobom. U more se nazad bacaju sve životinje koje nisu planirane ulovom uključujući zaštićene i ugrožene vrste morskih sisavaca, kornjača, riba, školjkaša uzrokujući im veliku bol i patnju.

Ovi podvodni buldožeri imaju ogroman utjecaj na klimatske promjene i bioraznolikost te razaraju morsko dno pa ih vrlo opravdano treba hitno zabraniti, naglašavaju Prijatelji životinja i upozoravaju da je krajnje vrijeme za spas Jadranskog mora.

Svi posjetitelji 14. ZeGeVege festivala održivog življenja 23. i 24. septembra moći će potpisati peticiju na info štandu organizatora, udruge Prijatelji životinja, te saznati više o nužnosti zabrane pridnenih koća.

Pozivaju sve da izdvoje minutu vremena za spas jedinog mora kojeg imamo i posjete www.zabranimo-koce.net i potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća.

Najčitanije