Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju potpisan je danas. Nakon sedam godina priprema, može da počne istraživanje nafte i gasa.
Ugovor je, u ime Vlade Crne Gore, potpisao ministar ekonomije Vladimir Kavarić sa predstavnicima kompanija Eni i Novatek.
Koncesija traje 30 godina i odnosi se na četiri bloka na krajnjem jugu crnogorskog podmorja, u neposrednoj blizini Ulcinja na granici sa Albanijom.
Prema zakonu koji je usvojio parlament, porez na ugljikovodike iznosi 59 posto, od čega će 20 posto ići u državni proračun, a ostatak u poseban fond.
Na ceremoniji je govorio i premijer Milo Đukanović, koji je ocijenio da je potpisivanje ugovora veliki događaj za Crnu Goru.
“Vlada je na pripremi ovog projekta ozbiljno radila nekoliko godina. Danas smo opet pred krupnim razvojnim i tehnološkim izazovima. Ovoga puta vjerujemo realnijim i izglednijim, jer su naši partneri kompanije svjetskog glasa u ovoj industriji – Eni i Novatek. Naš optimizam je utoliko realniji, što smo u koncipiranju projekta istraživanja imali pravnog savjetnika iz Norveške. Koristili smo model ove veoma razvijene, prijateljske zemlje, koja je inače najbolji primjer skladnog odnosa između imperativa očuvanja životne sredine, naftne industrije i sektora podrške. Koristeći upravo norveški koncept, mi ćemo dograditi sistem u ovoj oblasti osnivanjem Fonda za naftu i gas, kojim ćemo dio prihoda ostvarenih očekivanom valorizacijom ovog resursa ostaviti za budući razvoj naše države”, kazao je Đukanović.
Đukanović je kazao da je potpisivanjem ugovora otvoren put za prve istražne radnje u crnogorskom podmorju.
Ekolozi regiona protiv bušenja Jadrana
Ekolozi Crne Gore, Hrvatske i Italije danas su protestovali u Baru zbog najavljenog istraživanja našeg podmorja, obuhvaćenog ugovorom Vlade Crne Gore i italijanske kompanije ENI o eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koji je danas potpisan, javlja portal jedro.bar
„Prenosimo poruke iz Italije i Hrvatske sa palube broda`Goleta verde`, koji preko 20 godina u ekološkim misijama šalje poruku da je Jadran more svih nas, te da zato i akcija za njegovu zaštitu mora biti zajednička. Na ulazu u Crnu Goru dobili smo liflet `Crna Gora ekološka drava`, i začudili se kako je moguće da tako proklamovana država dozvoljava istraživanja nafte u podmorju“, kazala je Dušica Radojčić iz hrvatske NVO “Zelena Istra”, javlja jedro.bar.
David Sabadini iz italijanske NVO “Legaambiente” ukazao je da se sada u Italiji na površini od 35.000 kvadratih kilometara sprovodi seizmičko istraživanje podmorja koje ima podjednako štetan uticaj na podvodnu floru i faunu Hrvatske i Crne Gore, kao i Italije.
“Problemi zagađivanja Jadrana ne mogu rješavati parcijalno, već na međunarodnom nivou. Svuda se plasira ista priča `Ako mi ne krenemo da eksploatišemo, uradiće to komšije`, međutim, javnost mora da zna da to ne rade države, već jedna jedina kompanija-ENI, koja je trenutno u Italiji u istražnom postupku zbog velikog zagađenja Bazilikate, zbog čega je i minister ekonomije morao podnijeti ostavku. Naftni biznis nema nikakve veze sa stanovništvom koje većinski živi od ribarstva i turizma”, kazao je Sabadini.
Marija Tomac iz NVO “Green peace Hrvatska” istakla je da je u Hrvatskoj nakon snažne reakcije javnosti Vlada ove godine proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa u podmorju “koje je ocijenjeno kao sporan projekat u svakom smislu”.
Generalna direktorica NVO “Green Home” Nataša Kovačević poručlila je da je ovo tragičan dan u kojem se, kako je kazala, ispoljava licemjerje na najvišem nivou, da se na šest dana od jubileja proglašenja ekološke države “potpisuje jedan ovakav ugovor koji omogućava eksploataciju nafte na 40 godina”.
Ines Mrdović, koordinatorka Istraživačkog Centra MANS, navela je da Vlada od samog početka ovog projekta ispoljava “beskrupulozan odnos” i da insistira na realizaciji posla nimalo ne vodeći računa da je CrnaGora ekološka država.
“Ugovor je jako loš, nimalo ne štiti javni interes, omogućava kompaniji da se poslije četiri godine istraživanja povuče, a maksimalna kazna za kompaniju je 85 milona eura. Šta ako pričinjena šteta bude veća, i da li je iko vodio računa kako bi se izlivanje nafte odrazilo na crnogorski turizam koji sada ubire 800 miliona eura godišnje”, dodala je Mrdović.
Ministarstvo: Iz Jadrana se nafta eksploatiše već 40 godina
Ministarstvo ekonomije je odgovorilo ekolozima, rekavši da će u Crnu Goru doći oni turisti koji već 40 godina posjećuju zemlje Jadrana koje proizvode naftu i gas.
“To su oni turisti koji dolaze u Italiju koja ima 1.358 istražnih bušotina. Ili oni turisti koji posjećuju Hrvatsku koja je obavila preko 133 istražne aktivnosti u njihovom dijelu Jadrana, posebno u Istru u kojoj se nalazi 18 proizvodnih gasnih buštona. Da ne govorimo o turistima Grčke, gdje su, u naftnom polju Prinos kod ostrva Tasos, platforme udaljene od 8 do 18 kilometara od obale, a naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina”, navodi se u reagovanju Ministarstva.
Na Jadranu se, kako su dodali, nafta i gas istražuju i proizvode skoro pola vijeka, a to područje ostaje poznato kao atraktivna turistička destinacija, poručuju iz Ministarstva ekonomije.
