U ponedjeljak (6. novembra) u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice u Zadru s početkom u 18 sati bit će predstavljeno prošireno izdanje knjige Petra Kuničića iz 1893. godine “Hrvati na ledenom moru” te će biti prikazana izložba o ekspediciji i o hrvatskim pomorcima, istraživačima Arktika, autora Milorada Stanića i Miljenka Smokvine koji je nakon godina istraživanja detalja te polarne ekspedicije pripremio pretisak i nadopunu Kuničićeve knjige.
Zadrani se imaju priliku bolje upoznati s jednim, u hrvatskoj pomorskoj baštini iznimno važnim, a nedovoljno poznatim događajem – sudjelovanjem mornara s našeg dijela Jadrana u prvoj austrougarskoj polarnoj ekspediciji. Kao dio posade broda za istraživanje Arktika sudjelovali su u prvim promatranjima i istraživanjima meteoroloških, oceanografskih, geofizičkih i klimatskih promjena – današnjeg globalnog problema.
Cijeli projekt našim sugrađanima predstavlja Sveučilište u Zadru u suradnji s Lions klubom Quarnerol Lovran, Ex Librisom i Znanstvenom knjižnicom. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Robert Lončarić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Luka Grbić s Pomorskog odjela istog Sveučilišta te Milorad Stanić kao predstavnik sunakladnika, inače guverner, najviši dužnosnik hrvatskih Lionsa kojima je jedan od fokusa zaštita okoliša i klimatske promjene. Potom će Miljenko Smokvina održati predavanje o znanstvenoj baštini austro-ugarskih arktičkih ekspedicija i klimatskim promjenama danas.
I knjiga i izložba približit će posjetiteljima gotovo nevjerojatnu priču o zbivanjima od prije 150 godina, mukama i borbi za preživljavanje, na brodu zarobljenom u ledu više od dvije godine.
Specijalno građen za polarnu ekspediciju, brod Admiral Tegetthoff je 1872. godine krenuo u potragu za novim morskim prolazom između dva kontinenta u arktičkom pojasu. Od 24 člana posade njih 12 bili su Hrvati, uglavnom s Kvarnera, Quarneroli. Važili su za hrabre, snalažljive i pouzdane pomorce navikle na buru i zimske oluje. Nakon dva i pol mjeseca plovidbe brod je upao u vječni led. Posada je s njega odlazila u istraživanja koja su, između ostalog, rezultirala pronalaskom novog arhipelaga nazvanog Zemlja Franje Josipa. Kad su otkrivena oštećenja na brodu posada ga je ostavila u ledu i puna tri mjeseca pješačila do spasa, ruskog broda na kojemu je počelo njihovo putovanje prema domovima. Na svojim su krajnjim odredištima članovi posade dočekani kao heroji zaslužni za jedno od najvećih pomorskih dostignuća Austro-Ugarske. Činjenica da su pola posade te pomorske epopeje činili Hrvati ispisuje i posebnu, nadasve značajnu stranicu hrvatske pomorske tradicije i baštine.
