Pregovarači Dejtonskog sporazuma iz Evrope i SAD-a sudjelovali su u utorak na konferenciji u organizaciji MVEP-a i HAZU-a “Nasljeđe mira – 25 godina Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma” u povodu obljetnice njegova potpisivanja i prisjetili se ključnih događaja kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini.
Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, prisjetio se svih neuspješnih planova za pronalazak rješenja za sukob u BiH koje su predlagali mirovni posrednici lord Owen, portugalski diplomat José Cutileiro i norveški pregovarač Thorvald Stoltenberg.
Sukob u BiH okončan je Dejtonskim sporazumom koji je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995.
Granić, bivši šef hrvatske diplomacije, a danas premijerov posebni savjetnik za vanjsku politiku, prisjetio se kako je “prekretnica” u pokušaju pronalaska rješenja bila kada je hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul organizirao sastanak s posebnim američkim izaslanikom za BiH Charlesom Redmanom.
“Radna večera trajala je pet sati o tome kako zaustaviti rat Hrvata i Bošnjaka, kako uspostaviti Federaciju BiH”, rekao je Granić.
Sjedinjene Države u januaru 1994. uključile su se u mirovni proces, a u ožujku iste godine potpisan je Washingtonski sporazum koji je bio temelj za kraj sukoba Hrvata i Bošnjaka.
Granić se prisjetio i susreta s papom Ivanom Pavlom II. u februaru. “To je bio jedan od najvažnijih sastanaka u mom životu”, rekao je Granić. Papa je dao snažnu podršku američkoj mirovnoj inicijativi i to je imalo “veliki utjecaj” na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dodao je bivši šef diplomacije.
Kao važan događaj nakon tragedije u Srebrenici, Granić je istaknuo Splitsku deklaraciju koja je omogućila da hrvatske snage pomognu bošnjačkoj strani u sukobima protiv “agresije Slobodana Miloševića”.
Haris Silajdžić, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, prisjećajući se potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekao je da je “ovaj model i organizacija države i zajednice nametnut brutalnom vojnom silom i genocidom”.
Bivši ministar vanjskih poslova, a 1995. hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul, koji se i 25 godina poslije javio iz Dejtona, rekao je da je “Dejton bio uspjeh jer je uspio zaustaviti krvavi rat”.
Posrednik u pregovorima bio je Richard Holbrooke koji je u ljeto 1994. zamijenio Charlesa Redmana. Veleposlanik Christopher Hill, njegov zamjenik, opisao ga je kao “tešku osobu”, ali istaknuo da je baš zbog toga bio “pogodan” za posrednika u pregovorima. Holbrooke, arhitekt Dejtonskog sporazuma, preminuo je prije 10 godina.
25 godina kasnije
Silajdžić je u svom izlaganju izrazio ambiciju za “punim članstvom BiH u NATO-u”. “Što je prije moguće”, istaknuo je Silajdžić.
Komentirao je to nakon posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova BiH koji je u ponedjeljak doveo u pitanje moguće članstvo BiH u toj organizaciji.
Silajdžić je također upozorio da nije implementiran dio Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih.
Zaključno je istaknuo da je “došlo vrijeme, radi budućih generacija, da se osigura građanska demokracija i prosperitet u BiH”.
Granić je ponovio da se BiH treba kretati europskim putem i istaknuo važnost izmjene izbornog zakona u zemlji.
General Wesley Clark, američki vojni predstavnik na pregovorima i bivši vojni zapovjednik NATO-a, poručio je da se “nada” većoj prisutnosti nove američke administracije u BiH.
Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je napisao da je “nakon 25 godina vrijeme za funkcionalnu i stabilnu BiH”.
“Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca, iako žalimo zbog gubitka stotina tisuća života i raseljavanja još milijun ljudi”, napisao je Biden dodajući kako je ipak važno to što je Daytonom potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH.
