17.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore

Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore – foto M.D.Popović

Naučni ram za slike iz podmorja


Brodovi suštinski liče na ljude- i jedni i drugi imaju svoju ličnu kartu, datum i mjesto rođenja, životni put i mjesto i datum “odlaska”, samo što je čovjek taj koji brodu daje smisao, namjenu i na kraju, odgovoran je za njegovu sudbinu. Olupine i ostaci potopljenog brodovlja na dnu mora pričaju svoju priču, kako o sebi, tako i o ljudima koji su bili na njemu. Te fantastične priče nam otkrivaju istraživači, ronioci, naučnici, koji su prvenstveno vođeni ljubavlju, znatiželjom, strašću i željom da svoja otkrića podijele sa ljudima sličnih interesovanja, ali i sa namjerom da mjesta na kojima se ti svjedoci istorije pod morem nalaze, postanu zakonom zaštićena kulturna dobra Crne Gore.

Svoja bogata iskustva u naučno-istraživačkom radu kroz ronilački sport, sa ljubiteljima “priča iz plavih dubina” u palati Grgurina (Pomorskom muzeju Crne Gore) podijelili su arheološkinja Gordana Karović, koja je dugi niz godina istraživala antičke podmorske lokalitete, profesionalni ronilac i pisac Dragan Gačević, autor knjige „Podmorje Crne Gore“ i serije dokumentarnih filmova o podvodnoj kulturnoj baštini, te Siniša Luković, inžinjer brodomašinstva i nautike, koji je, srećom, „zalutao u novinarstvo“, autor dragocjenih reportaža o brodovima i mornarima i „ronilac u moru arhivske pomorske građe“. I sam potomak pomorca stradalog u brodolomu, Luković je istakao značaj ljudskih priča koje oplemeljuju brod kao puku tvorevinu gvožđa i aluminijuma, a posebno važnim smatra istraživanje arhiva i knjiga koje osvjetljavaju istorijski, sociološki i antropološki kontekst u kome su olupine nastale.

-Da nije bilo njihovog rada, studija i tekstova, ovo podvodno kulturno naslijeđe ne bi moglo da se stavi u institucionalni okvir, njihov doprinos je bio temelj onoga što smo u Laboratoriji za podvodnu arheologiju Univerziteta Crne Gore uradili. Njihova istraživanja su nam pomogla da dođemo do novih rješenja sa novom tehnologijom i da na osnovu tog iskoraka ubijedimo donosioce odluka da omoguće da ova država konačno dobije institucionalni okvir za podvodnu arheologiju, kazao je dr Darko Kovačević, podvodni arheolog, nosilac projekta „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, osnivač prve Laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu u Kotoru pri Univerzitetu Crne Gore.

Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore

Gordana Karović je 2008. godine u Zborniku Pomorskog muzeja Crne Gore objavila kratki tekst o podvodnim arheološkim nalazištima u Crnoj Gori, uz sažete informacije o svakome od njih. Podatke je prikupljala radeći nacrt Prostornog plana posebne namjene u zoni Morskog dobra, kao i za potrebe svog magistarskog rada, a tekst je napisala na zahtjev menadžmenta Pomorskog muzeja.

-Napisala sam podatke o lokalitetima u kratkim crtama, ono što sam tada pomoću „štapa i kanapa“ uspjela da saznam. Išla sam geografski, od Herceg Novog do Ulcinja, bilo je tu oko 30 antičkih podvodnih nalazišta. Raduje me što će Laboratorija sve to nadograditi, oni to već i rade, a svako novo istraživanje će možda pokazati da nisam bila u pravu, ali to je regularna i normalna stvar. Baratala sam informacijama samo na jednom nivou znanja i podataka, nije ni bilo neke tehnologije- malo se ronilo, malo se pitalo, nije bilo nekih pravih istraživanja, i onda će se tek sada pokazati šta je. Ali jako je važno – krenulo se od nečega, uvijek je tako, svaka generacija je karika u lancu i daje neku novu informaciju i onda se od toga kreće ili opovrgava, vrlo često, kaže za Bokanews Karović, koja je o podmorskoj baštini budvanskog akvatorija pisala 2021. godine u Zborniku sa naučnog skupa „Antička Budva“. Bazirala se na svoja stara istraživanja, ali i na nove podatke koje su Amerikanci prikupili na istraživačkom brodu „Herkules“ i objavili na sajtovima.

 -Oko Budve ima izuzetnih nalazišta, zato su važni ti rezultati koje je „Herkules“ dao, samo crnogorski arheolozi treba da počnu da koriste te zanimljive rezultate. Nalazišta su locirana dosta daleko od obale, a u ovom Zborniku sam opisala šta i kako i koji lokalitet može da se zaštiti, poručuje Karović.

Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore

Autor knjige “Podmorje Crne Gore” Dragan Gačević ističe za Boka News da su sva ova dosadašnja istraživanja bila individualna, a aktivnosti koje se sprovode u sklopu Laboratorije Darka Kovačevića su “prava stvar” u cilju očuvanja podmorske baštine dobije institucionalni okvir – da se uradi pravna regulativa, i obave zvanična istraživanja.

U njegovoj knjizi ima 30 brodova koji su istraženi i opisani, ima ih, kaže, još i jako je bitno da se timski radi, zatim, da se uključuju i mlađe generacije, da polako i one preuzimaju taj teret od starijih.

-Treba kod ljudi probuditi svijest da se ta baština sačuva, kao što je naprimjer brod „Baron Gaučo“ koji je krenuo odavde, iz Kotorskog zaliva, a potopljen je kod Rovinja u Istri. Puno je drugih brodova koji su dio naše istorije i treba ih staviti u pravni okvir, zaključuje Gačević.

Dragan Gačević

U nastavku programa „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, u ponedjeljak,  24. aprila u 16h u Pomorskom muzeju u Kotoru će biti otvorena izložba maketa potonulih brodova  Brindisi, Tihany i Zenta, a premijerna projekcija filma “Parobrod Tihany” najavljena je od 18 sati.

Multimedijalna manifestacija Podvodni kulturni predjeli Crne Gore održava se od 21. aprila do 3. maja kao dio projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, u partnerstvu sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotor.

Bez nadri-istraživača, molim

-Bitno je da se tu uključilo Ministarstvo prosvjete kroz Pomorski fakultet i Ministarstvo kulture kroz Pomorski muzej, da ne budu istraživanja nekih „nadri-istraživača“, koji će zamajavati javnost svojim lažima i glupostima, nedajbože da se tako nastavi. Dobro je da su se stručni ljudi uhvatili toga posla. Volio bih da se oformi jedna ekipa koja će zvanično na naučnim temeljima početi da istražuje podmorje Crne Gore, da se određene olupine, ostaci brodovlja nađu u zakonskoj regulativi kao zaštićeni podvodni predjeli. Među njima ističem brod „Zenta“, prvi  brod potopljen u prvom okršaju u Prvom svjetskom ratu, to ima svoju istorijsku priču i on bi trebao biti zaštićen. Znam kako se devastiraju brodovi, gledao sam kako ta kulturna baština godinama nestaje na najprimitivniji način (bacanjem dinamita) i kroz zakonski okvir bi trebalo da se institucije države pobrinu o tome, po uzoru na dobre prakse u drugim državama, poručuje Gačević.

/M.D.Popović/

Najčitanije