Zbog algi i sitnih morskih životinja luksuznom kruzeru Viking Orion tokom novogodišnjeg krstarenja zabranjeno je pristajanje u više luka Australije i Novog Zelanda jer su tamošnje vlasti bile zabrinute da bi “biološki obraštaj” na trupu ovoga broda mogao naštetiti tamošnjem ekosistemu.
Norveškoj kompaniji naređeno je da ronioci uklone naslage mikroorganizama i biljaka s trupa Viking Oriona dok se nalazio u međunarodnim vodama, kako bi se spriječilo da plovilo preveze potencijalno opasna morska stvorenja dok se nalazio u međunarodnim vodama.
Opasnosti koji za morski okoliš predstavljaju balastne vode relativno su poznate, no slučaj Viking Oriona prvi je slučaj da je neki brod zaustavljan zbog biološkog obraštaja. Dr. Nenad Antolović s Instituta za more i priobalje kaže kako za utjecaj stranih organizama koji se tako mogu unijeti u Jadran postoji realna mogućnost, te da potencijalni utjecaj možemo samo nagađati.
– Ono što možemo jest pratiti situaciju u nama susjednim zemljama Italiji, Grčkoj, eventualno vidjeti njihova iskustva pa tako predvidjeti potencijalne scenarije u našem dijelu Jadrana – navodi direktor Instituta.
Viking Orion, brod kapaciteta za 930 putnika, izgrađen 2018. poznat je Dubrovčanima, jer u Gruž je uplovio i na svom inauguracijskom putovanju kada su prije pandemije rute krstarenja Viking Ocean Cruises redovito uključivale i Dubrovnik.
Hrvatska je potpisnica Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima. Dubrovnik je prošle godine bio najposjećenija putnička luka na hrvatskom dijelu Jadrana, zato smo pitali i naše pomorske vlasti postoje li hrvatski, odnosno propisi na razini EU koji bi mogli zabraniti uplovljavanje brodova radi biološkog obraštaja u lukama našega malog Jadrana puno zatvorenijeg od oceanskih voda Australije i Novog Zelanda?
U te dvije zemlje koje su najdulje bile zatvorene radi pandemije kruzeri su se vratili nakon tisuću dana pandemijske stanke. Australija i Novi Zeland naime, imaju nacionalna pravila o bioobrastaju koja su, prenose mediji, stupila na snagu u lipnju 2022. Smjernice prisiljavaju operatere da “pokažu primjenu proaktivnih metoda upravljanja” za obrastanje, a vlasti mogu pregledati trupove i nositi se s “neprihvatljivim biosigurnosnim rizikom” koristeći australske standarde.
Zasad nije izvjesno da će se slične proaktivne metode provoditi u našim lukama.
– Kod nas se kontrole obraštaja ne provode, iako bi i tako nešto bilo potrebno i korisno za zaštitu Jadrana – kaže dr Marijana Pećarević, profesorica na Odjelu za akvakulturu dubrovačkog sveučilišta koja se bavi istraživanjem utjecaja balastnih brodskih voda.
– Osim u balastnim tankovima, strane vrste mogu stići i u obraštaju na oplati broda, što se ranije uspješno rješavalo upotrebom tributil kositra (TBT), izrazito toksičnog spoja koji je negativno utjecao na životne zajednice u moru. Taj spoj zabranjen je Međunarodnom konvencijom o kontroli štetnih tvari protiv obraštaja na brodovima – kaže dr Pećarević.
Objašnjava kako uz prihvaćenu Konvenciju, od 2007. postoji Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta kojim se utvrđuju načela i postupci upravljanja i nadzora brodskih balastnih voda i taloga na brodovima.
– Kod nas se kontrole nažalost ne provode redovito, ali povremeno se ipak provode uzorkovanja na brodovima u našim lukama, pa smo tako i mi u par navrata uzimali uzorke balasta s brodova u luci Ploče. Svi uzorci koje smo obradili su bili u skladu s D2 standardom Konvencije tako da je balast mogao biti ispušten, ali moram naglasiti da su brodovi čekali rezultate naše analize prije ispuštanja balasta – navodi dr. Pećarević.
Balastne vode su dakle jedan od glavnih vektora širenja morskih vrsta u nova područja, a ističu na Odjelu za akvakulturu UNIDU, važno je napomenuti da se gotovo sve morske vrste u barem jednom životnom stadiju nalaze u sastavu planktona i dolaze u priliku biti ukrcane u balastne tankove.
Ministarstvo: Sve kontrolšu inspektori u Kapetanijama
Evo što su po pitanju kontrole obraštaja trupa brodova odgovorili iz Ministaratva pomorstva:
Sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom, a vezano uz odredbe Pomorskog zakonika i Pravilnika o inspekcijskom nadzoru sigurnosti plovidbe, ukoliko se inspekcijskim nadzorom (koji provode inspektori sigurnosti plovidbe iz lučkih kapetanija) utvrde nedostaci zbog kojih brod onečišćuje okoliš uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, inspektor sigurnosti plovidbe će brodu zabraniti isplovljenje iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
Pritom, inspektor može, ukoliko se nedostaci ne mogu otkloniti u luci pregleda, dopustiti brodu da bez neopravdanog zaustavljanja nastavi plovidbu prema odgovarajućem remontnom brodogradilištu koje je najbliže luci zaustavljanja.
Ukoliko brod nije ispunio uvjete koje je odredio inspektor sigurnosti plovidbe nakon inspekcijskog pregleda, ili odbija ispuniti važeće zahtjeve međunarodnih konvencija nepristajanjem u dogovoreno remontno brodogradilište, inspektor može zabraniti uplovljenje u luke i sidrišta.
Unesene vrste u Jadranu
U Jadranu već živi cijeli niz unesenih vrsta, a njihov broj se stalno povećava, između ostalog i zbog toga što su ovakve promjene ubrzane uslijed porasta temperature mora, što pogoduje širenju vrsta iz toplijih mora. Uz brojne nove vrste riba, koje do nas najčešće dolaze kroz Sueski kanal, tu su i nove planktonske vrste, kao i sve češće spominjani plavi rak, za kojeg se smatra da je u Jadran stigao upravo balastom u luku Ploče odakle se raširio dalje. Na sjevernom Jadranu sve je češća pojava jednog stranog rebraša, koji je svojevremeno imao poguban utjecaj na ribarstvo u Crnom moru, gdje je također bio unesen u balastnim vodama.
/Maja Rilović Koprivec / Dubrovački vjesnik/
