“Virtuelni doživljaj je fin kao informacija i promocija, ali to treba doživljeti, isto kao što ne možete virtuelno doživjeti ljubav. Možete imati komunikaciju i udvaranje ali doživljaj je pun samo kada budemo tamo gdje smo. Normalno je da se treba približiti ljudima putem virtuelnog svijeta, putem tehnike koju imamo i alata, da oni to vide i izaberu što je za njih najpovoljnije, i da dođu sa nekim informacijama. Jer ako vi dođete sa inforamacijama sa nečim što vas čeka, vi ćete bolje znati da izaberete najbolje za vas, nego da tek onda kada dođete tražite informacije koje možda uopšte nećete naći, kaže prof. dr Rade Raković dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve.
On ističe da smo promociju turizma vršili na jedan zastareli način.
“Masovno smo odlazili na berze, nosili prospekte pojedinačnih preduzeća , išle opštinske delegacije što je sve nepotrebno. Na inostranim tržištima prije svega treba da se promoviše zemlja , turistička destinacija. Crna Gora je mala turistička destinacija, atraktivna, raznovrsna i to treba da predstavimo kako i drugi rade, a ne da svako promoviše svoju kafanu, hotel ili svoje selo”- ističe Ratković.
Ratković kaže da je praksa pokazala da se turizam brzo oporavlja od krize. Prvo je veoma rezistentan na ekonomske nedaće i krize jer se počela turistička potreba izjednačavati sa osnovnim ljudskim potrebama.
“Jedino turizam ne može da funkcioniše u ratovima, terorizmu i u pandemijama. Znači dok to ne prođe uglavnom turizma nema, toga smo bili svjedoci nebrojeno puta u istoriji. Tako da vidim da se i u ovim planovima već za turizam poslije dvije do tri godine očekuju povoljni efekti. Ja mislim da je to realna slika, nadajući se da će tamo do proljeća ova vakcina biti pronađena i da će ona biti po mjeri najboljeg djelovanja na zdravlje, i da će biti pristupačna. Da neće biti prioritet da se napravi vakcina koja je najprofitabilnija, nego vakcina koja će biti najpristupačnija širokim narodnim masama, koja će biti djelotvorna, koja neće imati te nus – pojave. Siguran sam da to svjetska medicina može da napravi ali o tome ne odlučuje samo medicina nego značajan udio imaju i oni koji žele da zarade velike pare. To je nužna potreba jer se posljednja para daje za zdravlje. Nadam se da će i svijet biti odgovorniji i da će staviti zdravlje ljudi ispred profita pojedinačnih kompanija, ma kako one bile velike i moćne” – kaže Ratković.
Paket pomoći Vlade CG
Taj paket je očekivan, već je najavljivan i mislim da je dobro što je donešen. Dorbo je što je intezivniji po zahvatu i po obimu sredstava koja se daju. Kratkoročne mjere nijesu na mjesec – dva kao što je prije bilo nego su na skoro godinu dana, dakle negdje do juna naredne godine. Među tim mjerama su očekivane smanjenje PDVa na 7 %, i volio bih da se to zadrži kada prođe korona. Što se tiče plata određeno je regresiranje plata, za turizam 70% a za ugostiteljstvo je određeno 50 % , vjerovatno zato što u ugostiteljstvu imamo najviše radne snage i što je ugostiteljtsvo negdje 86% turističkog sistema, turizam u užem smislu, a to su uglavnom putničke agencije i slične djelatnosti – 14 %.
Moguće da je ta manja stopa stavljena zbog velikog broja radnika koje budžet možda ne može da servisira. To razumijem, ali da znaju da će biti u problememima i pored te pomoći turistička privreda. Mi ovo vrijeme nismo iskoristili da napravimo pojedinačne planove svakog hotelskog preduzeća da oni u tim planovima pokažu svoje moguće rezerve na bazi raznih scenarija ; optimističkih, pesimističkih i da se onda tačno vidi dinamčki po mjesecima koliko će da nedostaje i kako će da se servisira . Tako da sada kada neko pita ne možemo reći ni da, ni ne jer nismo napravili projekcije koliko nam treba i koliko ćemo moći sami da odradimo. Dobro je da se predlaže 24 mjeseca mirovanja, da se predlaže regresiranje kamata , sve su to uobičajne mjere koje su praktikovane i u drugim destinacijama.
Što se tiče dugoročnih mjera na jedan dugoročni period od četiri godine, dobro je što je i u više navrata je najavljivano da se treba promijeniti mišlljenje i razvojna filozofija u turizmu, da se držimo više održivog razvoja i zaštite prirode i to je nešto što sigurno prihvatamo i pozdravljamo. Međutim, prioritetne investicije koje se predlažu nijesu u znaku promijena, nego u znaku kontinuiteta. Dakle, i dalje se forisiraju miks juz naselja, to su više ril istejt investicije , nego što su turistučke investicije, one su djelimično turističke investicije i one se vrše da bi se bolje prodavali rezidencijalni objekti. To što imamo – imamo, ali mislim da ubuduće ne bi trebalo forsirati jer nije prvo u skladu sa našim master planom koji ove godine ističe, ni ti je u skladu sa principima održivog razvoja.
Možemo da budemo lider na Mediteranu u ruralnom turizmu
Ono što se i dalje spominje kao prioritet je Ski turizam koji sa sobom nosi veliki rizik jer smo mi više pogođeni nego sjevernije zemlje u Evropi, sa hroničnom nestašicom snijega. Ski turizam bez snijega nema smisla, vještački snijeg ne može da bude zamjena, a i kada ima snijega to je sezona od mjesec dana. Mi imamo odlične uslove, možemo da budemo lider na Mediteranu u ruralnom turizmu. Vidim da se dosta pomaže i poljoprivredi što mi je jako drago, jer su turizam i poljoprivreda dvije najbolje drugarice. Kapacitete zapošljavanja je u razvoju zaleđa ruralnog turizma, razne vrste tematskog turizma može bitno da pomogne dužu sezonu u primorju i dugu sezonu u planinskom području CG, cjelogodišnju poljoprivrednu sezonu. To je jedan dobar model za CG i to je ta promjena koja se po procjenama turističkih istraživača preporučuje. Za te dugoročne mjere, koje su strateške potrebna je bila jedna stručno – naučna debata za koju nije bilo vremena. Nama predstoji inovacija master plana, izrada koja je u toku novog Prostornog plana CG, tako da se ja nadam da će se ostaviti prostor da se te mjere modifikuju, po mjeri izrade strateških dokumenata. Ali , ako je Vlada morala da izađe sa nečim brzo onda da joj ne zamjerimo nečim sa što se većina ekperata ne slažu, neki to glasno kažu a neki mudro ćute – kaže Ratković.
