
Hercegovinu posjećuje sve više turista čemu pridonose i cjelogodišnji letovi Croatia Airlinesa (CA) Zagreb-Mostar, ali i sve veća ulaganja u turizam koji se oslanja na prirodne ljepote i unikatnu ugostiteljsku ponudu.
Turistički klaster Hercegovina s 32 članice ove godine obilježava 10 godina od osnivanja i zalaže se za razvoj turizma i promociju prirodne baštine. Ističu to predstavnici klastera na čelu s predsjednicom upravnog odbora Marijom Vukojom, kao i Zračne luke Mostar i Croatia Airlinesa tijekom studijskog posjeta Hercegovini koje su zajedno organizirali za hrvatske medije i turističke agente.
Pokretači razvoja privatne inicijative
Klaster je osnovan radi razvoja turizma u Hercegovini koja nema regionalnu turističku organizaciju, pa je za sada taj razvoj većinom rezultat privatnih inicijativa i ulaganja, bez javnog sufinanciranja.
Obuhvaća članice s područja tri hercegovačke županije (kantona): Hercegovačko-neretvanske (u kojoj su i Mostar i Međugorje i imaju najviše turističkog prometa), Herceg-bosanske (Livno, Tomislavgrad i drugi) te Zapadno-hercegovačku i dijelom Republiku Srpsku odnosno Trebinje gdje također ima članice.
“Članice klastera su hoteli, koji se sada češće otvaraju nego prije i to većinom manji, restorani, turističke agencije, oni koji se bave transferima, vinarije te mostarska zračna luka, neke javne tvrtke i turističke zajednice mjesta. Cilj je svima isti – baviti se turizmom i pojačati vidljivost Hercegovine koja ima što ponuditi i ljeti i zimi, s naglaskom na zdravu autohtonu hranu te prirodne ljepote, povijesnu i kulturnu baštinu. To je i razlog za novi slogan klastera – ‘Stara zemlja za nova otkrića'”, kaže Vukoja za Hinu.

Ona je vlasnica obiteljskog hotela u blizini jezera i parka prirode Blidinje, prvog u tom dijelu Hercegovine od sredine 1990-ih.
Sudionici studijskog putovanja obišli su i niz drugih atraktivnih lokacija u nedirnutoj prirodi, poput planine Cincar i brda Kruzi u blizini Livna gdje se okupljaju divlji konji.
Sve je više agencija koje se bave avanturističkim izletima, kao i avanturističkih parkova kao što je Peć Mlini uz klisure i pećine na rijeci Trebižat, Kutovo Blato blizu Čapljine, a velika tema je i vjerski turizam, kao i otvaranje centara za posjetitelje.
Gradnja novih hotela se planira gotovo u svim županijama.

Sve više tvrtki koji se bave turizmom
Podaci o broju turista i noćenja se ne prikupljaju jer za to zasad nema sustava, no predstavnica Vlade Hercegbosanske županije Ivana Mišković za Hinu kaže da je u toj županiji 2022. godine bilo oko 13 tisuća turista i 20 tisuća noćenja, što je gotovo dvostruko više nego 2021. Rast se nastavlja i ove godine, i do 30 posto, uz dvadesetak novih turističkih tvrtki od kojih pet avanturističkih agencija i još 19 raznih poduzeća koja se bave i turizmom.
Hotela je zasad pet, s 1.200 registriranih kreveta. Cijene noćenja se kreću od 50 do 100 eura, a u privatnom smještaju kojeg ima, ali se ne vodi statistika, cijene su do oko 50 eura.
Sve je veća ponuda luksuznih vila s bazenima, kao i restorana koji spajaju tradicijsku i modernu gastronomiju, a u oko 90 vinarija sve se više radi na brendiranju Hercegovine kao kvalitetne vinske regije.

U boljim restoranima se obilan objed s pićem može dobiti za 10 do 20 eura po osobi. PDV na ugostiteljstvo, smještaj, kao i na sve ostalo je 17 posto, dok su plaće konobara primjerice oko hiljadu eura.
Čapljinski hotelijer Ivana Benoa za sada nemaju stranih radnika, najviše zato što se dozvole dugo čekaju, ali i on i ostali su naglasili da je uvoz radnika potreban jer ih nedostaje.
Turisti u Hercegovinu većinom dolaze iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Srbije i Slovenije, s time da je ove godine bilo i dosta Poljaka, Francuza i Arapa.
Avio linija Zagreb-Mostar važna svima
Hercegovačkom turizmu znatno od ove godine pridonosi i zračna linija Croatia Airlinesa (CA) Zagreb – Mostar. To je važna regionalna linija, kaže glasnogovornik CA-a Davor Janušić, najavljujući da će ju tvrtka održavati cijele godine.

Leti se tri puta tjedno, zrakoplovi su relativno dobro popunjeni. Time su posebno zadovoljni u zračnoj luci Mostar, jer im je to jedina redovna cijele godine, a CA jedini redovni avio prijevoznik.
Uz CA u Mostar sezonski dolijeću čarteri iz raznih zemalja, većinom s turistima koji žele u Međugorje, a pregovara se i s još nekim avioprijevoznicima za nove letove, među kojima i s Ryanairom.
/Tatjana Miščančuk/