Razvoj vinske kulture u Crnoj Gori postaje sve izraženiji

Izvršni direktor Companie de Vinos Željko Uljarević, koji je organizator Salona vina, kazao je da je ova manifestacija, koja je postala neizostavan događaj u kalendaru vinskih entuzijasta, već šestu godinu okuplja veliki broj vinarija, ugostitelja i zaljubljenika u vrhunska vina.

„Ipak, kapaciteti hotela nisu dovoljno veliki da bismo proširili salon, ali to nije ni neophodno – ovaj događaj ima svoju suštinu, svoj karakter. Svake godine bira se oko 50 vinarija koje se izdvajaju kvalitetom. Akcenat stavljamo na nova vina – neka se izbace, neka dodaju, tako da posjetioci uvijek imaju priliku da otkriju nešto novo“, rekao je Uljarević.

Kazao je da se ove godine na salonu predstavljaju tri do četiri nove vinarije, pojašnjavajući da je poseban fokus na mladim vinima.

„U ovo doba godine vinarije predstavljaju svoja najsvježija vina, različitih ukusa i mirisa. To je čar ovog događaja – svake godine imamo priliku da otkrijemo nove arome i vinske priče“, naveo je Uljarević.

Pored degustacija, salon nudi i edukativne masterklas radionice, koje su postale veoma značajan dio manifestacije.

„To je nešto što radimo sa velikim entuzijazmom, jer smo svjesni važnosti edukacije. Konobari i ugostitelji ne mogu sve naučiti iz knjiga – jedno je čitati o vinu, a drugo ga degustirati uz stručna objašnjenja. Upravo zato ovaj program nosi posebnu težinu“, kazao je Uljarević.

Salon vina je dio šireg programa Praznika mimoze, koji značajno doprinosi turističkoj ponudi Herceg Novog i Crne Gore.

„Mislim da ova manifestacija ima veliki uticaj, ali bi turistički radnici bolje mogli govoriti o tome. Ono što znam jeste da su hoteli bolje popunjeni, a organizovali smo i posebne paket-aranžmane za posjetioce. Zahvaljujući podršci Opštine Herceg Novi i našeg partnera, hotela Lazure, podigli smo nivo samog događaja“, rekao je Uljarević.

Kada je riječ o vinskoj kulturi u Crnoj Gori, Željko smatra da je napredak evidentan, ali da još ima prostora za razvoj.

„Sarađujemo sa Porto Novim i organizujemo vinski događaj tokom ljeta, koji je odličan, ali u sred ljeta ne može dostići ovaj nivo organizacije i kvaliteta. Turistička sezona nosi drugačije izazove, ali oba događaja imaju svoj značaj i doprinose razvoju vinske kulture u regionu. Naravno, postoji i Salon vina u Podgorici, ali je prezentacija, kako vina tako i gastronomskih proizvoda, ključni dio cjelokupnog doživljaja i trebalo bi da ih bude više“, smatra Uljarević.

Na pitanje o mogućem proširenju Salona vina na druge gradove, Uljarević je pojasnio da je trenutni format idealan.

„Nikada nismo planirali da ovaj događaj dostigne ovaj nivo, ali sada znamo da je ovo prava mjera. Ne želimo ga širiti dalje – bitno je da zadržimo eleganciju, vrhunski nivo prezentacije i specifičnu atmosferu koja ovaj salon čini jedinstvenim“, istakao je Uljarević.

Predstavnica Vinarije Kovačević iz Srbije Tijana Latinović istakla je zadovoljstvo učešćem na ovom događaju, naglašavajući značaj direktnog kontakta sa ljubiteljima vina tokom manifestacije.

„Ovo je jedan od naših omiljenih salona vina i drago nam je što svake godine okuplja odličnu publiku – prave ljubitelje vina koji rado dolaze da probaju naš asortiman“, kazala je Latinović.

Na pitanje o preferencijama crnogorskih građana kada su u pitanju njihova vina, Latinović je pojasnila da to zavisi od sezone i da su na primorju izuzetno popularna lagana, bijela vina, dok u unutrašnjosti i tokom hladnijih mjeseci dominiraju crvena vina.

Najstariji učesnik salona, Ivan Enjingi, vlasnik Vinarije Enjingi iz Hrvatske, ponosno predstavlja vina iz čuvenog kutjevačkog vinogorja.

„Vinogradarstvo je dio mog života od malih nogu – još kao dijete pomagao sam baki u vinogradu. Ozbiljnije sam se posvetio vinarstvu 1957. godine i od tada stalno ulažem u razvoj i unapređenje proizvodnje“, istakao je Enjingi.

Izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da svake godine raste broj izlagača na salonu, ali i kvalitet vina, navodeći da je „to znak da idemo u dobrom pravcu“.

Na pitanje šta za njega predstavlja vinogradarstvo i proizvodnja vina, Enjingij je kazao da mu je najveće zadovoljstvo proizvesti najzdravije i najbolje vino – „vino koje donosi zdravlje, veselje i čini nas boljim ljudima“.

„To je suština mog rada i posvećenosti vinu“, poručio je Enjingi.

Mirjana Barac iz Vinarije Frug iz Srbije, koja je smještena u regionu Fruške gore, predstavlja se kao mlada i ambiciozna vinarija sa vizijom širenja na međunarodno tržište.

„Vinarija Frug proizvodi vina od internacionalnih sorti grožđa, kao što su grašac i merlo, ali i od autohtonih sorti karakterističnih za Frušku goru. Za početak imamo oko 40 hektara vinograda, što nam omogućava proizvodnju od oko 150.000 boca vina godišnje. Ponosni smo na kvalitet naših vina, jer sve radimo sa velikom posvećenošću i pažnjom“, istakla je Barac.

Posebnost vinarije koju predstavljam kako je kazala, ogleda se u pažljivoj selekciji lokacija za vinograde i detaljnoj analizi tla kako bi se postigao najbolji kvalitet vina.

„Imali smo jasnu ideju o tome šta želimo da dobijemo u voću, te smo pažljivo birali lokalitet i način proizvodnje. Naša vina već su prepoznata na tržištu, a jedno od priznanja stiglo nam je sa velikog vinskog događaja u Švajcarskoj, gdje smo osvojili nagradu za najbolju bijelo vino regiona. To je za nas, kao mladu vinariju, ogroman uspijeh“, navela je Barac.

Vlasnik vinarije iz Slovenije, Stojan Ščurek, kazao je da je organizacija salona vina u Meljinama vrhunska, prostor prelijep, a vrijeme je idealno.

Istakao je i novitete u ponudi vinarije, među kojima su pjenušava vina rađena metodom šampanjca, koja su postigla značajna priznanja.

„Na tržištu su još uvijek teško prihvaćena, jer je proseko dominantno, ali naši penušci su nagrađivani za kvalitet“, rekao je Ščurek.

Podsjetio je da Vinarija Ščurek postoji od 1986. godine, ali da se njihova porodica vinogradarstvom bavi već više od 300 godina.

„Mi nismo veliki, ali za naše standarde smo solidni. Imamo 27 hektara vinograda, a godišnje proizvedemo oko 130.000 boca. Imam pet sinova koji svi rade u vinariji, pa je razvoj osiguran i planiramo da nastavimo sa proizvodnjom“, kazao je Ščurek, pojašnjavajući da se kvalitet u vinariji u konstatnom usponu, zahvaljujući kupcima koji se redovno vraćaju.

Predstavnik Vinarije Volarević, Josip Volarević podsjetio je da tradicionionalno učestvuje na salonu vina u Meljinama, navodeći da svake godine stiču povjerenje novih kupaca i restorana na crnogorskom tržištu.

„Naša vinarija prostire se na 80 hektara vinograda, koji su nastali melioracijom krša, a naši vinogradi predstavljaju najveće ekološke vinograde u Hrvatskoj. Ovi vinogradi, koji se nalaze uz more, specifični su po tome što su nastali na surovom terenu. Sam proces pripreme zemlje za sadnju trajao je čak pet godina. Morali smo ukloniti šumu, drobiti kamen i stvarati plodno tlo za vinovu lozu“, rekao je Volarević.

Pojasnio je da zbog specifičnih uslova rasta, sorte te vinarije daju posebne arome, koje su karakteristične za priobalno podneblje.

Predstavnica Destilerije iz Srbije, Danijela Zlokolica, smatra da je salon vina u Herceg Novom, koji se organizuje u okviru Praznika mimoze, fantastičan spoj kulture, sporta i tradicije.

„To je prilika da se povežemo sa drugim proizvođačima, da dijelimo priče i prenosimo vrijednosti kroz naš rad“, navela je Zlokolica.

Ona je kazala da je priča o njihovoj destileriji rezultat dugogodišnje borbe i posvećenosti, posebno u kontekstu njihove želje da se ostvare kao roditelji.

„Iza svakog našeg proizvoda se krije strast, rad i ljubav prema tradiciji, što je ključni sastojak naše priče. Za nas je to lavovska borba, borba koja se prenosi kroz generacije. Mi ne samo da proizvodimo rakiju, već stvaramo vrijednost koja ostaje“, istakla je Zlokolica.

Rafael Delgado Ruz, direktor za izvoz iz vinarije Pérez Barquero iz Španije, kazao je da ta vinarija nije samo sinonim za šeri vina.

Specifičnost ove vinarije, kako je kazao, leži u savršenoj harmoniji između prirodnih faktora i majstorstva njihovih vinara.

„Osnovni faktori koji čine naše vino jedinstvenim su tlo i klima našeg regiona. Tlo je bogato, dok visoka temperatura tokom godine omogućava intenzivan razvoj grožđa. Naša vinarija se može pohvaliti i obiljem sunčeve svijetlosti i povoljnim uslovima koji omogućavaju visok nivo šećera u grožđu“, naveo je Delgado Ruz.

Jedan od ključnih faktora koji čini njihova vina posebnim je sorta grožđa – Pedro Ximénez (PX).

„Od ove sorte grožđa proizvodimo širok spektar vina, uključujući veoma suva vina, pjenušava vina, ali i izuzetno slatka vina koja nastaju od grožđica. Ova sorta je naš zaštitni znak i predstavlja srž našeg vinskog identiteta“, napominje Delgado Ruz.

Delčo Baltovski iz vinarije Dalvina iz Makedonije kazao je da su šesti put na salonu vina u Meljinama i da su zadovoljni predstavljanjem njihove vinarije, kao i kako ide prodaja njihovih vina u Crnoj Gori.

„Najvažnija stvar je da smo uspjeli ostvariti saradnju i da imamo trajnu distinkciju na tržištu. Svake godine nastojimo poboljšati kvalitet naših vina i distribucije, s ciljem da budemo sve prisutniji i da pružimo nove priče. Naša vina, posebno bijela, najviše se prodaju na primorju, dok roze i crna vina takođe imaju dobru potražnju“, naveo je Baltovski.

Istakao je da osobenost njihovih vina leži u mikro-lokalitetu gdje se nalazi njihov vinograd.

„Nalazimo se u istočnom dijelu Makedonije, gdje tokom ljeta imamo vrlo male količine padavina, što omogućava minimalnu upotrebu zaštitnih sredstava i doprinosi vrhunskom kvalitetu vina. To je posebno izraženo u crnom grožđu, koje ima odlične uslove za rast, a naš cilj je uvijek proizvesti visokokvalitetna vina, bilo bijela ili crna“, rekao je Baltovski.

Svi zainteresovani salon mogu posjetiti i danas od 13 do 20 sati u Hotelu Lazure u Meljinama, gdje pored vrhunskih vina, mogu da uživaju i u ponudi osam destilerija, koje se predstavljaju sa više od 60 različitih ukusa džina i viskija, a gastronosmi doživljaj obogaćen je domaćim pršutom i sirevima.