Najdugovječniji organizam Sredozemlja je upravo posidonija. Ustanovljeno je da su njezine lisne baze najotpornije te mogu biti očuvane više od 2000, pa i do 3000 godina. Posidonija raste vrlo sporo (1 cm u godini), objavio je Aquarium Pula na svojoj Facebook stranici.
Zatim, posidonija je jedina morska cvjetnica čiji rizomi (korijenje) rastu i vertikalno, čime izbjegavaju utapanje u sediment. Tako nastaju prave podmorske terase (mattes) – biokonstrukcije koje se polagano i stalno uzdižu (do 1m u 100 godina).
Veliki udio njihove mase sastoji se od pletera rizoma koji se nalazi ispod sedimenta; “živi”, površinski dio i “mrtvi” duboki pleter u kojem rizomi i “korjenčići” ne obavljaju svoju funkciju, no iako su zaostali, u masi sedimenta su gotovo zaštićeni od truljenja.
U zadnjih 50 godina bilježimo povlačenje (regresiju) njezina rasta za 34% u cijelom Sredozemlju.
Samo jedno sidro utječe na degradaciju rasta posidonije na 1m² kojoj je potrebno “samo” 100 godina da ponovo naraste.
ŠTETNO UKLANJANJE OSUŠENIH LISTOVA
Listovi nekih morskih cvjetnica kao što je posidonija (Posidonia oceanica) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) otpadaju krajem ljeta i početkom jeseni, dijelom zato što su kroz period intenzivne osjetljivosti bili pokriveni brojnim epifitima (sjedilačka biljna i životinjska naselja) koji spriječavaju izmjenu plinova. Opadanje lišća ostavlja na rizomima (korjenju) posidonije veoma karakteristične ljuskaste ožiljke.
Istraživanja su pokazala da osušeni listovi morskih cvjetnica tzv. “banquettes” imaju veoma važnu ulogu u geomorfologiji obala te bi njihovo uklanjanje imao štetan utjecaj na samu obalu.
