Tokom jula 2021., započela je kampanja ”Postani čuvar posidonije” u sklopu koje je cilj osvještavanje javnosti, posebno nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih trava, s posebnim naglaskom na posidoniju. Takođe, cilj kampanje je približiti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja nautičarima te ih podstaći na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja. Namjera je stvoriti mrežu društveno odgovornih preduzeća i firmi koji će kao Ambasadori posidonije pomoći u ostvarenju cilja, te stvoriti mrežu nautičara Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih trava.
Posidonija (Posidonia oceanica), strogo zaštićena vrsta, morska je trava i endem Sredozemnog mora. Upravo se livade posidonije smatraju najvažnijim ekosistemom Sredozemlja zbog svojih ekoloških funkcija i usluga ekosustava koje pružaju. Uprkos rasprostranjenosti, ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima.
Narušavanje morskih ekosistema uništavanjem livada morskih trava povezano je s erozijom morskog dna, smanjenjem bioraznolikosti, redukcijom kiseonika u morskoj vodi. Ove biljke ugrožene su usled niza čovjekovih djelovanja poput brojnih uzgajališta riba i školjkaša, povlačenja ribarskih mreža po morskom dnu, betoniranja i nasipavanja prirodnih obala, kao i gradnja u obalnom pojasu i slobodno sidrenje koje nanosi trajne štete livadama posidonije. Projekt SASPAS veliku pozornost daje upravo problemu slobodnog sidrenja, budući da i mala sidra mogu uništiti velike površine morskog dna.
U tu svrhu, u sklopu INTERREG Italy-Croatia SASPAS projekta provodi se praćenje morskih trava i prikupljanje podataka praćenja na godišnjem nivou, postavljanje ekološki prihvatljivih sistema za sidrenje , pilot transplantacije morskih trava i uspostavljanje integriranog sistava upravljanja za morske trave u jadranskom području (GIS Digital Information Platform (DIP)) kao i izrada predloga Integrisanog programa upravljanja zaštite morskih trava (MSSIMP).
Konkretne projektne aktivnosti provode se na tri lokacije koje pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i koje su podvrgnute različitim stepenima antropogenih pritiska: Nacionalni park Kornati u Hrvatskoj te zaliv Panzano (Monfalcone), obala Brindisija i Park prirode Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo u Italiji.
Još u junu 2019. godine, uspostavljen je monitoring livada posidonije na području Nacionalnog parka Kornati, te je provedeno praćenje stanja na dvije lokacije– uvala Kravljačica te uvala između o.Borovnika i o.Baluna.
U svrhu smanjenja negativnog uticaja sidrenja na staništa morskih trava posidonije, tokom jula 2021., unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, od čega je njih 40 postavljeno u sklopu SASPAS projekta. Takva sidrišta postavljena su u pet uvala: Kravljačica, Strižnja, Šipnate, Tomasovac – Suha punta i Vrulje. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je do 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine. S obzirom da su na području Nacionalnog parka Kornati livade posidonije pod velikim pritiskom zbog višegodišnjeg nekontrolisanog slobodnog sidrenja, postavljanjem plutača za privez plovila spriječiti će se sidrenja „na divlje“, a samim time i ugrožavanje morskih trava na morskom dnu unutar ovog zaštićenog područja.
Sidreni sistem, odnosno bove, nisu postavljene uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već metodom bušenja stjenovitog dna i postavljenjem svojevrsnog ”sidra” koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna.
Uspješnim postavljanjem takvog sidrenog sistema u sklopu SASPAS projekta, započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja NP Kornati, odnosno da se uspostave sidrišta u svih 19 uvala te da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje na području nacionalnog parka.
