30 C
Kotor

Slušaj online radio

Slovenci se odlučili na drastičan korak. Hoće li i Hrvatska slijediti praksu?

Slovenija

Ograničavanje rentanja apartmana na 30 dana, broja kreveta po smještajnoj jedinici, upisivanje iznajmljivača u poslovni registar, uvođenje suglasnosti općine za rentanje i veće ovlasti komunalnih inspekcija, glavne su novosti novog slovenskog Zakona o ugostiteljstvu koji je u javnoj raspravi do 17. juna.

Glavni su mu ciljevi uspostava održivog turizma i kvalitete, jednostavnija administracija za ugostitelje i smanjenje neravnoteže na tržištu stanovanja. Zakon koji je ovih dana predstavio ministar gospodarstva Matjaž Han nosi i jednu neobičnu novost koja bi mogla naići na kritike gostiju, a to je mogućnost naplaćivanja vode iz slavine u ugostiteljskim objektima.

Javna rasprava, doduše, vrtjet će se oko ograničavanja privatnog smještaja, što Hrvatska pokušava riješiti kroz Zakon o turizmu, za što se još čekaju provedbeni akti. U hrvatskom zakonu ograničenja će, sukladno donesenim planovima donositi lokalne uprave, a Slovenci su malo obrnuli stvar – država Zakonom ograničava, a lokalci će moći olabaviti. Usto, u Hrvatskoj će se dati mogućnost lokalcima da ograniče otvaranje novih apartmana, a u Sloveniji se ograničava broj dana rentanja. I u Sloveniji kao kod nas, skeptični se boje da će provedba biti slaba, kao i ishodi.

– Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti želimo podržati ugostiteljstvo, smanjiti birokraciju, zaštititi posjetitelje i turiste te osigurati dobrobit lokalnog stanovništva. Kratkoročni najam apartmana ne zabranjujemo, nego reguliramo tako da se umanje nedvojbeno štetni društveni učinci te djelatnosti. Na taj način stvaramo ravnotežu između kvalitetne turističke ponude, ograničavanja nelojalne konkurencije i osiguravanja stanova za namjenu kojoj su i namijenjeni, trajni oblici stanovanja obitelji, mladih i starijih osoba – pojasnio je ministar Han.

Glavno načelo Zakona je ograničenje kratkoročnog najma stanova na najviše 30 dana godišnje, a općine mogu ublažiti ovo ograničenje ako na njihovu području nema stambenih neravnoteža, ako postoji nedostatak ove vrste ponude i ako je to u skladu s turističkim ciljevima općine.

– Ne želim to pitanje regulirati iz svojeg ureda u Ljubljani. Slovenija je raznolika, problemi u Ljubljani, na Bledu ili na obali nisu isti kao u Slovenj Gradcu, Kočevju ili Goričkom – kaže ministar.

Ponuda stanova za kratkoročni najam u posljednje je vrijeme eksponencijalno porasla, kažu u Ministarstvu. Lani je u tu svrhu oglašeno pet puta više nekretnina nego 2015., a 48 posto ukupne ponude bilo je koncentrirano u pet općina: Ljubljani, Piranu, Bledu, Kopru i Kranjskoj Gori.

– Nepobitno je da je ovakav poslovni model, koji su omogućile platforme kao što su Airbnb, Booking i druge, značajan dio stambenog fonda izvukao iz stambenog tržišta i prenamijenio turističkom tržištu – upozorio je Matevž Frangež, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Sukladno prijedlogu novog zakona, davatelj kratkoročnog najma može biti pravna osoba odnosno fizička osoba koja će biti upisana u poslovni registar. Maksimalan dopušteni broj kreveta u pojedinom stanu bit će 15, odnosno šest za višestambene zgrade.

Najčitanije