Rusija je po prvi put istodobno rasporedila svih osam svojih nuklearnih ledolomaca kako bi osigurala plovnost zimskih ruta u Obskom i Jenisejskom zaljevu. Riječ je o dosad neviđenom potezu koji jasno pokazuje stratešku važnost arktičkih izvoznih tokova, prvenstveno za naftu, ukapljeni prirodni plin i rudne sirovine.
Glavni cilj ove operacije je održavanje kontinuiteta prometa iz ključnih arktičkih proizvodnih područja poput naftnog terminala Arctic Gate, projekta Yamal LNG te industrijskog kompleksa Norilsk Nickel. Bez snažne ledolomačke potpore, zimska plovidba u ovim područjima bila bi praktički nemoguća, piše gCaptain.
Ledolomci Taymyr, Yamal, Arktika, Yakutiya, Sibir i 50 Let Pobedy trenutačno djeluju u Obskom zaljevu, dok su Ural i Vaygach raspoređeni u Jenisejskom zaljevu i na rijeci Jenisej, gdje osiguravaju pristup lukama i terminalima duboko u Sibiru. Posebnu ulogu imaju Taymyr i Vaygach, plovila s malim gazom projektirana upravo za rad u riječnim estuarijima i ograničenim plovnim područjima.
Flota uključuje i dva starija nuklearna ledolomca klase Arktika – Yamal i 50 Let Pobedy – koji su još uvijek okosnica ruskih zimskih operacija. Međutim, prvi put su istodobno angažirana i sva četiri nova nuklearna ledolomca projekta 22220: Arktika, Ural, Sibir i Yakutiya. Ova generacija donosi veću snagu, bolju energetsku učinkovitost te prilagodljiv gaz, što im omogućuje rad i u dubokim arktičkim morima i u plićim obalnim zonama.
Rusija trenutačno gradi još tri ledolomca iste klase – Chukotka, Leningrad i Stalingrad – čiji se ulazak u službu očekuje između 2026. i 2030. godine, iako zapadne sankcije usporavaju tempo gradnje. Paralelno se razvija i golemi ledolomac klase Leader, Rossiya, no njegov dovršetak se više puta odgađao.
Unatoč snažnoj ledolomačkoj floti, ključni problem ostaje manjak tankera i LNG brodova visoke ledene klase. Nedavni neuspjeh LNG broda Buran, koji nije uspio dosegnuti projekt Arctic LNG 2, pokazao je da ni maksimalna ledolomačka podrška ne može nadomjestiti nedostatak adekvatno ojačanih trgovačkih brodova u arktičkim zimskim uvjetima.
Poljske sigurnosne službe privele su 19-godišnjeg studenta osumnjičenog da je pokušavao uspostaviti kontakte s Islamskom državom i provesti napad na božićni sajam koji je mogao uzrokovati masovne žrtve, priopćile su vlasti u utorak.
Mateusz W., student Katoličkog sveučilišta u Lublinu, htio je izvršiti napad eksplozivom i planirao se pridružiti terorističkoj organizaciji, rekao je Jacek Dobrzynski, glasnogovornik poljskih sigurnosnih službi.
– Muškarac je bio jako opčinjen islamom, nastojao je uspostaviti kontakte s Islamskom državom i pripremao je napad u Poljskoj, u jednom gradu tijekom božićnog sajma, rekao je Dobrzynski na konferenciji za medije.
Dobrzynski je odbio reći koji je grad mladić planirao napasti kako “ne bi izazvali paniku”.
Tužiteljstvo je optužilo Mateusza W. za “poduzimanje pripremnih radnji za izvršenje terorističkog napada koji je mogao rezultirati smrću ili teškim ranjavanjem mnogih ljudi”. Sud mu je odredio tromjesečni pritvor.
JP Morsko dobro u četvrtak 11. decembra objavilo je vijest da nastavlja sa aktivnostima na sanaciji obalne infrastrukture, tačnije obalnih kamenih parapeta.
Obišli smo pojedine lokacije na donjem putu Lepetane – Kotor i ostali iznenađeni na koji način je izvođač radova obavio sanaciju kamenih parapeta. Rezane kamene ploče debljine nekoliko centimetara zalijepljene u beton, a gdje nisu imali kamena samo je izbetonirano, umjesto da se ugradi puni kamen.
Ova prevara nikako se ne odnosi na onu staru izreku “štuk i pitura ke bela figura” jer ovaj kič ne može proći.
Pozivamo nadzorne organe da preduzmu mjere i kamene parapete restauiraju na način kakav su i bili prije oštečenja.
Obnova kamenih parapeta – foto Boka News
Ranije je objavljeno da je u opštini Tivat započeti su radovi na sanaciji parapetnih zidova uz saobraćajnicu, a prva faza obuhvata dionicu dužine oko 150 metara. Vrijednost ove faze radova iznosi oko 100.000 eura.
Parapeti, kameni zidovi predstavljaju dio graditeljske baštine i imaju istorijski značaj u smislu prepoznatljivosti kada je u pitanju Boka Kotorska i njeno zaleđe.
Turistička organizacija opštine Budva najavljuje glamurozni početak 2026. godine – Tradicionalnim novogodišnjim koncertom klasične muzike. Ovaj veličanstveni događaj, savršen spoj vrhunske umjetnosti i prazničnog sjaja, predstavlja jedan od najelegantnijih događaja u kalendaru događaja Budve.
Koncert klasične muzike će se održati 1. januara tačno u podne na trgu ispred Starog grada u Budvi. Bokeljski simfonijski orkestar iz Kotora ima čast da svojim nastupom otvori prvi dan Nove godine i uvede posjetioce u praznično raspoloženje na najljepši način.
Budva – Foto TO Budva
Svečani novogodišnji koncert, koji je pod pokroviteljstvom TO Budva, biće održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta. Publici će se predstaviti impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran). Ovoj zvjezdanoj ekipi, kao posebni gosti koncerta, pridružiće se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran), obećavajući izvođenje za pamćenje.
Posjetioce očekuje jedinstvena prilika da zakorače u raskošni svijet opere i uživaju u pažljivo biranom, bogatom i raznovrsnom repertoaru. Na programu su najpoznatije operske numere i najljepše melodije svjetski priznatih kompozitora poput Štrausa, Verdija, Pučinija, Bizea, Mocarta i Lehara. Ansambl će izvesti čuvene arije, strastvene duete i grandiozne orkestarske uverture koje su obilježile svjetsku opersku literaturu, garantujući istinski muzički ugođaj dostojan ulaska u Novu godinu.
Ovim značajnim nastupom, Bokeljski simfonijski orkestar ne samo da započinje novu koncertnu i kalendarsku godinu, već nastavlja afirmacije klasične muzike i obogaćivanja kulturnog života. Ovog formata koncerti, u organizaciji TO Budva doprinose jačanju kulturnog identiteta Budve kroz pružanje izuzetno kvalitetnih i široko dostupnih umjetničkih programa.
Od prvog januara 2026. godine Herceg Novi će Konavojskom komunalnom društvu isplaćivati 33.000 € umjesto dosadašnjih 25.000 €, kao mjesečnu rentu za korištenje zemljšta kroz koje je položen cjevovod Plat – Herceg Novi. To znati da će godišnja suma za taj izdatak sa dosadašnjih 300.000 € porasti na 396.000 €, s opravdanjem u povećanoij stopi inflacije (!?).
Opština, u liku predsjednika Opštine Stevana Katića, (moguće i njegovog preduzimljivog, svestranog, bliskog savjetnika) pregovarala je i već dogovorila sa Konavojskim komunalnim društvom povećane mjesečne rate od 24%, a koje će izmirivati “Vodovod i kanalizacija” doo. Tako je opština još jednom nedolično i neznalački pregovarala i poturila “VIK”-u da plaća za njene nesposobnosti ili marifetluke. Naravno, VIK-ov Upravni odbor i direktor nemaju namjeru da se suprotstave velikom tati, tj. onima koji su ih stvorili – Opštini, tj. opštinskoj vlasti. Treba li da podsjetimo da je i prethodni ugovor iz 2012. godine napravljen na štetu građana Herceg Novog, sa nizom loše formulisanih uslova, potpuno zanemarujući činjenicu da je Opština Herceg Novi isplatila novac za zemlju kroz čije parcele prolazi cjevovod, da je cjevovod, takođe, najvećim dijelom položen po trasi nekadašnje željezničke pruge, a ova djelom po nekadašnjem putu koji je izgradio Napoleonov maršal Marmon i da je cjevovod izgrađen sredstvima građana Herceg Novog u vrijednosti od današnjih cc-a 30 miliona evra.
Takođe, treba znati da voda koja stiže u Herceg Novi iz vodostana “Plat” je samo dio od ugovorene količine sa Hidrosistemom HET-a, odnosno Elektroprivredom BiH, i čini tek 44%. Nažalost, ugovor iz 2012. je sadržao neke loše stavke po Herceg Novi, koje se prenose i na ovaj novi ugovor, a jedna od njih je održavanje cjevovoda i promptno reagovanje za svaki kvar, kao i da se našim susjedima obezbjeđuje 100 l/s iz tog cjevovoda. Dakle, Herceg Novi je vlasnik ne samo cjevovoda, nego i zemlje, na i u kojoj je položen cjevovod. Postoji još desetina fakata iz domena tehnike i prava koja su morala da uđu u jedan ovakav sporazum, a bila su izostavljena i u prethodnom, kao i u ovom. Ovdje ne prozivamo Konavojsko komunalno društvo, jer oni mogu da traže šta misle da treba. Prozivamo našu vlast, koja ne pokazuje ni najmanju želju da se mješa u odbranu dostojanstva svog grada i naroda, nema namjeru da se izbori za svoje interese, nego neznalački i inferiorno srlja u gluposti, na našu štetu, i još više na štetu “Vodovod i kanalizacija”, koji je (gle čuda?) odbljesnuo kao “peti najbolji na Zapadnom Balkanu”. Jer, ovo poskupljenje neminovno vodi u podizanje cjene vode za potrošače, a što je udar na domaćinstvo.
Čitava farsa zapravo ima u pozadini, zapravo, veoma težak, nezavidan položaj hercegnovskog vodovodnog preduzeća, jer je ljeto 2025. pokazalo značajan pad prihoda u odnosu na 2024. a izjednačavanje cijene usluga za pravne potrošače sa domaćinstvima dovelo je do značajnih finansijskih manjkavosti. Lošem stanju u “Vodovodu” značajno doprinosi kolektivni ugovor za zaposlene, koji umanjuje plate unutar kolektiva, u odnosu na neko pređašnje stanje, da bi ih unificirao za cijelu državu. To dovodi do velikog nezadovoljstva zaposlenih. Radni učinak je zato u realnom padu u poređenju sa stanjem od prije tri godine. Kako će se “Vodovod” nositi sa dodatnim troškom od skoro 100.000 €, i velikim brojem novozaposlenih političkih kadrova, koji uglavnom ne znaju ili i ne moraju da znaju šta su im radni zadaci, a u nedostatku iskusnog inženjerskog i stručnog kadra, ostaje pitanje za “pete na Zapadnom Balkanu”.
Sigurno je, takođe, da u Planu i programu rada za 2026. godinu nisu predviđena dodatna plaćanja za cjevovod kroz Konavle, jer se za tu novinu nije ni znalo kad su u VIK-u radili plan, po uobičajenom “Copy –pest” sistemu. Možemo se zapitati da možda nije u pitanju svekoliki politički marketing da se navuče omraza na komšije i konavojski cjevovod, da se eventualna ucjena kroz ugovorne klauzule ostavlja kao opravdanje za megalomansku investiciju skuplju od 50 miliona evra za dovođenje vode direktno iz Trebinja.
Kako god bilo, loše se piše i Novljanima i samom “Vodovod i kanalizacija”d.o.o. kojem će uskoro da se priljuči i desetak zaposlenih iz Društva za izgradnju nove vodovodne i kanalizacione infrastrukture, na osnovu sporazuma o fuzionisanju dva preduzeća. Naučili smo već da bi opravdali neki novi projekat da je potrebno da stari uništimo, razorimo, napravimo od njega ruglo i smeće, da bi ga odbacili s rezignacijom. Je li to početak kraja najbolje hercegnovske investicije u zadnjih 45 godina? Jer, Opština se nikada nije interesovala da ovu svoju investiciju ozvaniči kroz katastarska dokumenta, kao što bi bio red za nešto što je njena imovina.
Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv odgovornih lica u Vladi Crne Gore, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu finansija i Crnogorskoj plovidbi ad Kotor zbog više radnji i propusta koji ukazuju na postojanje osnova sumnje za izvršenje više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore.
Odluku je donio Glavni odbor 23. oktobra 2025. godine.
– Prijava je podnijeta zbog dvostrukog oblika odgovornosti – propuštanja zakonskog nadzora i blagovremenog postupanja državnih organa, što je dovelo do vještački izazvane nelikvidnosti i finansijske blokade Crnogorske plovidbe, nezakonitosti i nepravilnosti u postupku prodaje brodova “Kotor” i “21. maj”, uključujući potencijalno nanošenje velike materijalne štete državi i samoj kompaniji – navode iz Sindikata.
Prema sadržaju krivične prijave, državni organi, posebno Ministarstvo finansija i Ministarstvo pomorstva, nisu blagovremeno izvršili svoje zakonske obaveze, i time su direktno doprinijeli finansijskom slomu Crnogorske plovidbe.
– Ministarstvo finansija je mjesecima odlagalo davanje saglasnosti da Crnogorska plovidba obnovi kreditni aranžman od 400.000 euraa, iako je kredit dospio u januaru 2025. godine.
Saglasnost Vlade data je tek 25. aprila 2025, iako je Prva banka blokirala račun preduzeća 16. aprila 2025. godine – navode sindikalci u tužbi.
Ističu da je zbog blokade računa i nedostatka likvidnosti, brod “Kotor” zadržan u inostranstvu, što je uzrokovalo dodatne troškove i kašnjenja u isplati zarada posadama.
Sindikat ocjenjuje da ovo postupanje ima obilježja krivičnih djela: nesavjestan rad u službi (član 417 KZCG) i zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) kao i nerješavanje nadzorne funkcije Ministarstva pomorstva.
– Ministarstvo pomorstva, kao resorni organ, nije vršilo zakonom propisan nadzor nad Crnogorskom plovidbom, iako su postojali jasni znaci: prezaduženosti, pogoršanog stanja broda “Kotor”, kašnjenja u izmirivanju obaveza, rizika od blokade – navodi se u prijavi.
Umjesto, kako su naveli, da se preduzmu zakonske mjere radi očuvanja državne imovine, stanje je prepušteno nekontrolisanom pogoršanju, koje je kasnije upotrijebljeno kao argument za hitnu prodaju imovine.
Sindikat ocjenjuje da ovakvo propuštanje predstavlja nesavjestan rad u službi (član 417 KZCG), nečinjenje suprotno javnom interesu, sa teškim posljedicama po državnu imovinu.
Iz Sindikata navode da je 16. septembra 2025. godine Vlada Crne Gore elektronskim glasanjem, bez javnog poziva i bez javne rasprave, donijela odluku o prodaji brodova “Kotor” i “21. maj”.
Brod 21.maj
Prema dostupnim informacijama nije sprovedena procjena vrijednosti od strane nezavisnog organa; nije sproveden javni poziv u skladu sa Zakonom o državnoj imovini; Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nije imala uvid u ključnu dokumentaciju o procjeni vrijednosti niti o izboru kupca; akt Zaštitnice potvrđuje samo formalnu nadležnost Vlade, ali ne i zakonitost same odluke.
Ovakvo postupanje, prema ocjeni Sindikata, ukazuje na osnovanu sumnju za zloupotrebu službenog položaja (član 416 KZCG), zloupotrebu ovlašćenja u privredi (član 276 KZCG),
eventualno zloupotrebu procjene (član 279 KZCG).
Iz činjenica proizlazi da je niz odluka – od propusta nadzora do ubrzanog postupka prodaje – doveo do značajne materijalne i nematerijalne štete Crnogorskoj plovidbi i državi Crnoj Gori.
Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore smatra da postoji osnovana sumnja da su nadležni državni organi i odgovorna lica u Crnogorskoj plovidbi svojim propuštanjem dužnog nadzora doveli preduzeće u stanje nelikvidnosti, čime su stvorili preduslove za prodaju; sproveli postupak prodaje na način koji odstupa od zakona, uz elemente krivičnopravne odgovornosti.
Zbog toga je podnijeta krivična prijava, uz predlog da Specijalno državno tužilaštvo sprovede sve neophodne radnje, uključi nezavisne međunarodne vještake i utvrdi cjelokupnu odgovornost svih uključenih lica.
Pitanjem poreske politike u funkciji razvoja turizma bavio se panel konferencije PKCG „Novi dani boljeg turizma“ kojim je moderirala Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore. Panelisti su bili Žarko Radulović, suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group, Matej Bule, glavni savjetnik ministra finansija Republike Hrvatske, Biljana Peranović, generalna direktorica Direktorata za poreske i carinske sisteme Ministarstva finansija Crne Gore i Miloš Vuković, izvršni direktor Fidelity consultinga iz Podgorice.
Moderatorka Sanja Marković je kazala da turizam predstavlja vrlo osjetljivu granu privrede čiji razvoj moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati. „Pozitivna iskustva drugih država uče nas da očekivani efekti od nižih stopa poreza PDV-a na turističku djelatnost jesu da se fiskalnom politikom utiče na unapređenje poslovanja i konkurentnost turizma, povečanje investicija, rast zapošljavanja i smanjenje sive ekonomije u sektoru turizma“, kazala je Marković.
Sanja Marković
Žarko Radulović je podsjetio ju kakvim okolnostima je došlo do povećanja PDV-a na turističke usluge sa 7 odsto na 15 odsto. „Mi smo i bez ovog povećanja PDV-a radili u teškim okolnostima. Svi smo teško ranjeni izašli iz korone i kreditima pokrili troškove tog perioda. Dizanje PDV-a sa 7 na 15 posto smo dobili 1. januara. Ušli smo u 2025. sa ogromnim opterećenjem. Ako smo za nešto 2024. plaćali 1.000 eura isto to ove godine plaćamo 2.140 eura. Ako smo plaćali million PDV-a u 2024. godini, ove godine plaćamo 2.140.000 eura”, ispričao je Radulović.
On je u kazao je na negativne efekte ovog povećanja PDV-a. „Mi u Splendidu svake godine investiramo u održavanje i unapređenje između 1.700.000 ili 2.000.000 eura, a to više ne možemo. Kad bi smanjili PDV, automatski bismo smanjili cijene, a rezultat toga bi bio da bismo imali veći promet, više para, a oni u Vladi više novca u budžetu“, kazao je Radulović.
Zarko Radulović
Radulović je pozvao Vladu na kvalitetniju saradnju sa predstavnicima turističke privrede kako bi došli do rješenja za ove probleme. „Imamo dobru volju, što se tiče turističke privrede imate ispruženu ruku. Dajte da angažujemo naše eksperte koji bi bilo gdje drugo bili iskorišteni. Zahvalan sam PKCG zato što nam je dala priliku da razgovaramo. Da ste više sa nama razgovarali sigurno bi bila bolja rješenja“, poručio je Radulović.
Matej Bule je istakao da je u Hrvatskoj samo u tri navrata prihod od turizma bio niži nego godinu prije toga i to 1999, 2009. i 2020. godine. „Kad smo ulazili u EU imali smo 60 miliona noćenja. Danas imamo 400 hiljada ležajeva više, promijenila se struktura kvaliteta. Privatni smještaj je naviše porastao zahvaljujući internet platformama za rezervisanje smještaja, ali i zbog toga što je poreska politika bila jako povoljna za njegov razvoj. U Dubrovniku, recimo, možete imati smještaj sa osam kreveta, prihodovati 50.000 eura godišnje a platiti paušal oko tri hiljade“, rekao je Bule.
U Hrvatskoj je stopa PDV-a iznosila 10 odsto, ali je ona povećana na 13 odsto za hotele i 25 odsto za ugostiteljske objekte. „Hrvatska sve više planira i upravlja prostorom i razvoj destinacije je ono što svima nama treba. Očekujemo da Crna Gora uđe u EU i da će se granice među nama ukloniti. Povezaćemo se autoputevima i broj gostiju koji dolaze automobilima i u Crnu Goru će biti dramatično veći.“, rekao je Bule.
Biljana Peranović je kazala da povećanje stope PDV-a na usluge smještaja sa 7 na 15 odsto predstavlja dio šire fiskalne reforme, a ne izolovanu mjeru, te da je njen cilj očuvanje fiskalne stabilnosti uz istovremeno smanjenje opterećenja na rad. Kako je navela, izmjenama je izvršeno ujednačavanje poreskog tretmana, uz nastojanje da se obezbijede dodatna budžetska sredstva za smanjenje opterećenja rada. Iako je svjesna da dio tereta snosi turistička privreda, Peranović je istakla da se radi o trošku koji u krajnjem snosi turista kao potrošač.
Bilojana Peranović
„Moramo posmatrati kompletnu poresku sliku – Crna Gora ima jedno od najnižih opterećenja rada u Evropi, niže nego u Hrvatskoj, kao i jednu od najnižih stopa poreza na dobit, a sredstva za infrastrukturu moramo obezbjeđivati iz PDV-a“, kazala je Peranović. Ona je takođe najavila unapređenje Zakona o strancima, a planirano je uvođenje mobilne aplikacije koja će omogućiti online apliciranje za vize, čija se primjena očekuje naredne godine, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova.
„Očuvanje konkurentnosti turističke destinacije ostaje prioritet, stoga je važno poresku politiku sagledavati cjelovito, uz balans između privrede, investicionog ciklusa i potreba države za finansiranjem javne infrastrukture“, zaključila je ona.
Miloš Vuković ističe da crnogorski turizam karakteriše rast broja dolazaka, manje noćenja i stagnacija prihoda, a trendovi su niža potrošnja gostiju, kraća zadržavanja i tri dominantna tržišta odakle dolaze – Srbija, Rusija i Turska. Finansijski pokazatelji rastu, zarade i broj radnika, ali brže od produktivnosti. Niska je profitabilnost, iako prometi rastu.
Upozorio je da se turizam suočava sa cjenovnim i administrativnim šokovima, usljed povećanja PDV-a i uvođenja viznog režima za građane van EU (što može dovesti do gubitka 25 odsto tržišta), te primjene CBAM-a, koji će dovesti do povećanja cijena električne energije. On je izrazio bojazan da će ovi šokovi dovesti do toga da hoteli koji rade cijelu godinu budu zatvoreni tokom zimskih mjeseci.
„Kada raste PDV, hotelski biznisi stagniraju, destinacija postaje nekonkurentnija, a turisti idu ka jeftinijim mjestima, posebno ka Albaniji koja je preko naših slabosti postala popularno odredište“, rekao je on. Kao ključne preporuke državi naveo je smanjenje PDV-a, ubrzanje viznih procedura, uvođenje programa za produženje sezone, dodatnih poreskih i radnih olakšica u vansezoni, jačanje promotivnih aktivnosti NTO i pojednostavljenje procedura za nove hotelske investicije.
Potpredsjednik Opštine Kotor dr Igor Kumburović, u prisustvu predstavnice Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Milice Tomović, učestvovao je danas na konsultativnom sastanku sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori.
Tema sastanka bilo je uspostavljanje Garancije za djecu kroz izradu Nacionalnog akcionog plana za period od 2026. do 2031. godine, za šta UNICEF pruža podršku Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Crne Gore.
Kako je uloga lokalnih samouprava jedna od ključnih u kreiranju programa podrške djeci i porodicama, Kotor je odabran kao reprezentativan primjer južne regije, u cilju prikupljanja relevantnih informacija za analizu, koju priprema ekspertski tim iz Bugarske.
Pružajući logističku podršku predstavništvu UNICEF-a, osim sastanka sa predstavnicima lokalne samouprave, prikupljanje informacija je nastavljeno na sastancima sa predstanicima Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, JPU „Radost”, kao i fokus grupom koju su činili roditelji.
Garancija za djecu, koju je uspostavila Evropska unija, ima za cilj jačanje sistema podrške djeci i porodicama kojima je pomoć najpotrebnija, uz poseban fokus na obezbjeđivanje pristupa ključnim uslugama najugroženijoj djeci, uključujući djecu sa smetnjama u razvoju, djecu u nesigurnim porodičnim okolnostima, djecu koja borave u institucijama, žive u siromaštvu ili u udaljenim ruralnim područjima, kao i djecu iz manjinskih grupa.
Nema opravdanja za odsustvo publike, koja je u Kotoru odnjegovana tradicijom i kulturom
Muzika je najveća ispiracija svakome istinski posvećenom umjetniku, kakav je i renomirani pijanista Amir Džaković, profesor Univerziteta umjetnosti u Tirani, koji je pažljivo odabranim programom, umjetnički izražajnom i tehnički preciznom, strastvenom izvedbom na koncertu u Crkvi Sv. Duha u Kotoru pokazao zašto je jedan od vodećih albanskih pijanista.
Nastup je započeo djelom “Barokjare” Aleksandera Pečija, jednog od najvažnijih savremenih kompozitora u Albaniji, a nastavio u duhu balkanskih autora izvedbom neoklasične “Svite za klavir Op.29”, Tomislava Zografskog, prvog diplomiranog kompozitora u Makedoniji. Zablistao je svirajući “Sonatu br.32, Op.111” Ludviga van Betovena, a briljirao u završnici sa “Apres une lecture du Dante: Fantasia quasi Sonata” Franca Lista. Ovim programom predstaviće se i u Tirani, gdje će nastupiti u četvrtak, 18. decembra.
U aprilu je na ovoj sceni održao recital sa dijelima Romana Simovića – oca Igora Simovića, djeda istaknutog violiniste Romana Simovića. Prije toga je u Kotoru održao recital sa djelima kompozitora Balkana, nakon čega je objavio CD, “Balkanski klavir” za englesku diskografsku kuću “Toccata Classics”. Nastupao je i u kamernim sastavima, tako da je kao izvođač skoro svake godine na sceni Crkve Sv. Duha. Amir Džaković je svojim umjetničkim putem, obrazovanjem i izgrađenom karijerom povezao Albaniju sa Crnom Gorom i zemljama regiona.
Ova koncertna sala mu je poznata još iz srednjoškolskih i studentskih dana, kada je učestvovao na brojnim klavirskim takmičenjima i održavao resitale, ali ovdje, u Kotoru, nije mu se do sada desilo da nastupa u skoro praznoj sali. Nadaleko poznata, probirljiva i zahtjevna kotorska publika izostala je ovom prilikom (to nije prvi put) i propustila da na Amirovom koncertu doživi ljepotu vrhunske umjetničke izvedbe.
Kažu da pravi umjetnik nastupa jednako pred jednim slušaocem/gledaocem kao da je sala puna, što je uradio i Džaković. Publika može da bude inspirativna i podržavajuća, ali kad je nema (a i kad je ima), oslonac i nadahnuće umjetnik uvijek mora naći u svom sopstvu.
-Dešavalo mi se i u drugim prilikama da nastupam za nekoliko ljubitelja muzike, najviše kad su koncerti tokom zime, a u takvim situacijama inspiraciju pronalazim u samoj muzici. Mi u krajnjem slučaju sviramo uvijek za sebe, da bi smo postigli neki svoj idealni zvuk koji zahtjevamo, da bismo ostvarili te naše ideje – to je uvijek ta borba da kroz izvođaštvo dođemo do samog sebe. Ako to uspijemo, onda će to postići i publika, kaže umjetnik za Boka News. Džaković smatra da ljude koji se bave muzikom ili slušaju dobru muziku odlikuju plemenite osobine, te da vodeći kvalitetniji način života kroz umjetnost oni utiču i na dobrobit drugih ljudi i zajednice.
Pored supruge Nejre Zaimović Džaković, koja piše naučne radove u domenu teorije muzike i solfeđa na našem i albanskom jeziku, pijanistu je podržao profesor Nikola Vučković, takođe pijanista. Njih dvojica su zajedno studirali i niz godina njeguju profesionalne veze i prijateljstvo.
-Amira na sceni održava ta neprestana ljubav koju on ima i prema muzici i prema klaviru. On je neumoran u 21. vijeku, kada je sve postalo digitalizovano, gdje dominira vještačka inteligencija. Svojim entuzijazmom, svojom ljubavlju, uz podršku svoje nevjerovatne supruge, pritom imaju dvoje djece, oni bukvalno opstaju u jednom takvom svijetu… Kao publika, tu smo da doživimo njegovu nevjerojatnu vještinu izvođaštva, ali iznad svega da doživimo jednu umjetnost, kaže prof. Vučković. On primjećuje da je danas mladima sve dostupno na Youtubeu i na društvenim mrežama, te im koncerti uživo “nisu interesantni” – ne žele ni da se informišu, a kamoli da dođu uživo da čuju visoku umjetnost. Smatra da u posljednje vrijeme na muzičkoj sceni u Crnoj Gori nastupa dosta inostranih umjetnika, uglavnom nekvalitetnih, te smo “preplavljeni nekim kvazi-koncertima”.
-Kada se desi jedan ovakav umjetnički spektakl, kakav je bio koncert Amira Džakovića, ljudi nemaju osjećaja da treba da tome prisutstvuju, kazao je Vučković u nastojanju da opravda odsustvo kotorske publike.
Umjetnik na koncertu daje svojih 100 posto, dolazi iz Skadra sa ženom, da bi u Kotoru nastupio pred troje gledalaca. Ima li opravdanja, s obzirom da se koncert održava u Koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan”, da je ulaz besplatan – bilo bi red da bar profesori klavira dovedu svoje učenike, a njih je oduvijek u svim školama bilo najviše, jer je klavir i dalje najpopularniji instrument. Da su došli, imali bi šta i od koga da nauče.
Opštinska organizacija Crvenog krsta Tivat poziva sve sugrađanke i sugrađane da se odazovu akciji dobrovoljnog davanja krvi koja će se održati sjutra u srijedu, 17. decembra, u prostorijama Crvenog krsta Tivat na Seljanovu , u periodu od 9 do 12 časova, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Kotor.
Zahvaljujući humanosti naših sugrađana, tokom ove godine u organizovanim akcijama prikupljeno je više od 190 jedinica krvi. Želimo da ovu godinu završimo upravo onako kako je i započeta – solidarno, humano i zajedno.
Jedna jedinica krvi može spasiti više života.
Crveni krst Tivat zahvaljuje svim dosadašnjim davaocima i unaprijed hvala svima koji će se odazvati pozivu.
Ko može dati krv?
Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18 do 65 godina
• Žene mogu davati krv 3 puta, a muškarci 4 puta godišnje
• Osoba koja nije tetovirana u prethodnih 6 mjeseci
• Osoba teža od 50 kg, tjelesne temperature manje od 37°C, pulsa između 50–100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 170/100 mmHg i ne nižeg od 110/70 mmHg
• Davalac ne smije biti prehlađen, niti bolovati od bolesti pluća i srca
• Osoba koja nije na nekoj hroničnoj, niti akutnoj terapiji
Priprema za davanje krvi
Posebna priprema za davanje krvi nije potrebna, kao ni poseban režim poslije davanja krvi:
Ne pijte alkohol i ne jedite previše masne hrane prethodnog dana
• Prethodne noći obavezno odspavajte 6–8 sati
• Obavezno lagano doručkujte: hljeb, marmeladu, žitarice u mlijeku, popijte više tečnosti
