Pavićević o zabrini okupljanja u Tivtu: Hoće u Evropsku uniju, a zabranjuju protest

0
Pavićević o zabrini okupljanja u Tivtu: Hoće u Evropsku uniju, a zabranjuju protest
Tivat – Foto Boka News

Tivatska policija zabranila je Uniji slobodnih sindikata (USSCG) mirno okupljanje u petak, 5.juna, u Tivtu, nakon čega su iz te sindikalne organizacije podnijeli tužbu Upravnom sudu. Član Izvršnog odbora USSCG, doktor Vladimir Pavićević, iznenađen je ovakvom odlukom.

On očekuje da će Upravni sud odlučiti što hitnije i da će se protest ipak održati.

– Težimo članstvu u Evropskoj uniji, a zabranjuje se pravo na protest. U vezi sa prijavom protesta, očito je jedno veliko nesnalaženje područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u Tivtu, jer u obrazloženju rešenja kojim se zabranjuje protest ima mnogo nelogičnosti. Mi smo mirni protest najavili 11 dana prije samog datuma održavanja. U komunikacijama povodom toga nismo dobili nijedan opravdani razlog zašto bi se taj protest zabranio. Mi za to imamo dokaze i zato je podnijeta tužba i očekujemo da će Upravni sud odlučiti pozitivno. Dakle, što se tiče samog karaktera protesta, smatramo da državnim zvaničnicima koji će 5. juna boraviti u Tivtu ne mogu pokazivati lijepo lice kod ovakvog nepoštovanja kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga, što je, u stvari, jedan od temelja Evropske unije – izjavio je Pavićević.

On se nada da će se protest ipak održati kako bi učesnicima samita EU – Zapadni Balkan pokazali da u Crnoj Gori ne postoji dobar socijalni dijalog, jer predsjednik Vlade Milojko Spajić gotovo pola godine odbija da primi predstavnike radničkih organizacija.

– Krajem decembra prošle godine postignut je dogovor o izmjenama opšteg kolektivnog ugovora i obračunskoj vrijednosti koeficijenta, što je možda prvi put da su se poslodavci i sindikati složili oko toga. Međutim, Vlada to nije poštovala i sad pokazuje jedan neadekvatan odnos koji nije u skladu sa poglavljem 19, ni sa tekovinama Evropske unije. Tako da smo mi to planirali da pokažemo, očekujemo da će i evropske sindikalne organizacije koje su upoznate sa ovim problemom informisati i predsjednicu Evropske komisije i predsjednicu Evropskog parlamenta o ovom pitanju, jer će i one biti na tom samitu. Mislimo da će oni imati pisma i od Evropske konfederacije sindikata i od Evropske federacije sindikata javnih službi kakva je situacija po pitanju socijalnog dijaloga i da se tako nešto ne smije dešavati u zemlji koja planira da postane član Evropske unije – naglasio je Pavićević.

Prema njegovim riječima, na Samitu se stranim zvaničnicima želi prikazati slika sjaja i glamura, dok je stvarnost sasvim drugačija.

– Želimo da socijalni dijalog u Crnoj Gori konačno bude kako treba, da svi zajedno radimo na izgradnji jednog modernog građanskog društva, ali ne ovako. Što se tiče samog ulaska u Evropsku uniju, apsolutno je poznato da je USSCG dala jedan od najvećih doprinosa demokratizaciji društva i transparentnosti javnih finansija. Smatramo da smo mi jedan od točkova koji guraju Crnu Goru u Evropsku uniju, ali ovako nećemo moći. Želimo da informišemo strane zvaničnike šta se dešava. Nećemo formu, hoćemo suštinu, hoćemo da se evropske vrijednosti pretoče i u kolektivno pregovaranje Crne Gore – istakao je Pavićević.

Iz Unije slobodnih sindikata ranije juče su saopštili da je Odjeljenje bezbjednosti Tivat rješenjem zabranilo mirno javno okupljanje “ZAJEDNO ZA 100!”, najavljeno, u skladu sa zakonom, za 5. jun, počev od 13 časova, u Tivtu (šetalište Pine).

– Zabrana je izrečena, kako je navedeno u rješenju, u cilju sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela i iz razloga bezbjednosti lica, jer postoji stvarna opasnost da bi prilikom održavanja navedenog javnog okupljanja moglo doći do istog, s obzirom da će dana 5. juna, na teritoriji opštine Tivat biti održan Samit EU – Zapadni Balkan, kojom prilikom se očekuje dolazak predsjednika, premijera i drugih čelnika iz Evropske unije i mnogobrojnih delegacija – saopštili su iz Unije.

Pravo na mirno okupljanje garantovano Ustavom

Donosilac rješenja nije dao konkretne razloge iz izvršene procjene bezbjednosti na osnovu kojih je nesporno utvrdio da je mjera zabrane srazmjerna ograničavanju Ustavom i međunarodnim aktima garantovanog prava na slobodu mirnog okupljanja, slobodu kretanja i izražavanja, te da bi mirno okupljanje zaposlenih i građana/ki Crne Gore moglo naškoditi javnom redu i miru i bezbjednosti učesnika Samita. Pravo na javno okupljanje temeljno je ljudsko pravo, u smislu člana 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a najavljeno okupljanje USSCG u Tivtu trebalo je da bude apsolutno mirno i legitimno, pri čemu je svrha istog mogla biti postignuta isključivo održavanjem u Tivtu. Iako pravo na javno okupljanje nije apsolutno, u konkretnom slučaju nije ostvaren balans između ovog prava, s jedne strane, i zaštite javnog interesa i bezbjednosti, s druge strane, zbog čega je USSCG, u skladu sa zakonom, podnijela tužbu Upravnom sudu Crne Gore. Očekujemo donošenje presude u roku od 48 časova u skladu sa rokom propisanim Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Svakako, ova zabrana neće nas osujetiti u namjeri da nastavimo borbu za novi Opšti kolektivni ugovor i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) – poručuju iz USSCG.

Ćemer nije samo ukras, već tiha priča o životu jedne žene

0
MR. Goran Bubanja istoričar

Razgovor sa mr Goranom Bubanjom, jednom od autra povodom otvaranja izložbe “Ćemer – nasljeđe i ponos Crnogorke“ u Kotoru



U kamenom miru palate Grgurina, među zlatovezom, srebrom i tihim tragovima prošlih vremena, dana, 26. maja 2026, je otvorena izložba „Ćemer – nasljeđe i ponos Crnogorke“. Povod je bio svečan, ali atmosfera nije govorila samo o prošlosti. Govorila je o identitetu, o ženama koje su kroz predmete ostavljale trag o sebi, o jednoj Crnoj Gori koja se nekada branila i mačem, ali i pamćenjem.

Za autore izložbe, ćemer nije samo dio nošnje. To je priča o vremenu, porodici, dostojanstvu i trajanju.

Gospodine Bubanja, danas govorimo o ćemeru, ali čini se da ova izložba zapravo govori mnogo više od jednog predmeta?

Ćemer je samo povod da otvorimo mnogo širu priču. Kada posmatrate jedan takav predmet, vi zapravo gledate društvo koje ga je stvorilo. Gledate odnos prema ljepoti, prema porodici, prema ženi, prema časti i statusu. Danas ljudi često misle da su muzejski predmeti nijemi, ali oni zapravo govore veoma glasno, samo je potrebno da naučimo kako da ih slušamo.

Ćemer nije bio samo ukras oko struka. On je bio znak pripadnosti, sigurnosti, ugleda, često i emotivne veze među generacijama. U njemu je bila sačuvana porodična istorija.

Čini se da savremeni čovjek sve manje razumije simboliku predmeta?

Zato što živimo u vremenu ubrzane potrošnje. Danas se predmeti brzo kupuju, brzo mijenjaju i još brže zaboravljaju. Nekada nije bilo tako. Nekada je jedan predmet pratio čovjeka kroz život. Imao je težinu, ne samo materijalnu nego i emocionalnu.

Ćemer je često prelazio sa majke na kćerku. Nosio je uspomene, porodične priče, čak i neku vrstu tihe zaštite. Ljudi su vjerovali da predmeti čuvaju energiju doma, porodice i predaka. U tome ima mnogo antropološke i ljudske istine.

Ćemer nije samo ukras, već tiha priča o životu jedne žene
Izložba ćemera u Pomorskom muzeju – foto R.Kotor

Koliko je važno da se ovakve izložbe organizuju upravo danas, u vremenu kada se identitet često posmatra površno?

Mislim da je danas možda važnije nego ikada. Globalizacija je donijela mnogo dobrih stvari, ali je istovremeno kod malih naroda stvorila strah od nestajanja. Kada mali narod izgubi pamćenje, vrlo brzo izgubi i osjećaj ko je.

Kulturno nasljeđe nije nostalgija. To je oblik samopouzdanja jednog društva. Narod koji zna šta je naslijedio mnogo lakše razumije i šta treba da ostavi budućim generacijama.
Izložba je otvorena u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore. Koliko kultura i identitet imaju veze sa državom?

Mnogo više nego što često mislimo. Država nije samo institucija, granica ili administracija. Država je i osjećaj pripadnosti. A taj osjećaj nastaje kroz kulturu, jezik, običaje, muziku, nošnju, pamćenje.

Možete imati modernu državu, ali ako izgubite kulturni kontinuitet, onda postajete prostor bez unutrašnjeg oslonca. Zato su muzeji važni. Oni nijesu mjesta gdje čuvamo stare stvari, nego mjesta gdje društvo čuva svijest o sebi.

Šta vas je lično najviše dotaklo tokom rada na ovoj izložbi?

Možda upravo ta tišina ženskih sudbina koje stoje iza predmeta. Istorija Balkana je često pisana kroz ratove, vladare i političke događaje, ali svakodnevni život žena mnogo rjeđe dobije prostor koji zaslužuje.

A upravo su žene bile čuvari trajanja porodice, običaja i kulture. Jedan ćemer nekada govori više o vremenu nego čitavi arhivi dokumenata.

Da li savremeni čovjek još ima potrebu za korijenima?

Ima, možda više nego ikada, samo toga često nije svjestan. Čovjek može obići cijeli svijet, živjeti u digitalnom vremenu, koristiti najmoderniju tehnologiju, ali će prije ili kasnije poželjeti da zna odakle dolazi.

Bez korijena čovjek postaje veoma lak za oblikovanje. A kultura upravo služi tome da nas podsjeti da nijesmo nastali juče.

Šta biste voljeli da posjetioci ponesu sa ove izložbe?

Volio bih da ne gledaju ćemer samo kao lijep muzejski predmet. Volio bih da osjete da je iza njega postojao stvaran život. Jedna žena. Jedna porodica. Jedno vrijeme.

Ako nakon izlaska iz muzeja makar na trenutak pomisle koliko je važno sačuvati tragove prošlosti, onda je izložba ispunila svoju svrhu.

Jer narod bez pamćenja vrlo brzo počne da liči na prolaznika koji je zaboravio svoju adresu.

Koliko je za Vas rad na njoj bio i intimno iskustvo?

Biću iskren, jeste. Ova izložba je za mene mnogo više od stručnog i muzejskog rada. Ona je na neki način i moje lično sjećanje na moju majku, koja je nedavno preminula. Dok smo pripremali postavku, često sam imao osjećaj da ne govorimo samo o predmetima, već o ženama koje su svojim tihim životima držale porodicu, kuću i pa mćenje na okupu.

Kada čovjek izgubi majku, do kraja shvati koliko je u njenim rukama bilo nevidljivih stvari koje su održavale život. Način na koji je nešto govorila, čuvala, slagala, pamtila. Obično nijesu ostavljale velike spise iza sebe, ali jesu trag u ljudima.

Zato je za mene ova izložba postala neka vrsta ličnog, virtuelnog ćemera moje majke. Nečega što čuva uspomenu, dostojanstvo i osjećaj pripadnosti. Možda upravo zato vjerujem da ćemer nikada nije bio samo ukras. On je bio tiha priča o životu jedne žene.

I možda je najveća vrijednost ovakvih izložbi upravo u tome što nas podsjete da iza svakog predmeta stoji nečiji život, nečija ljubav, nečije odricanje i nečije trajanje.

izložba ćemer

“Zalog za nevrijeme“

Posebno je zanimljivo što crnogorski ćemer nije bio samo estetski predmet. Bio je dio porodične ekonomije i svojevrsna „ženska banka“. U teškim vremenima mogao se prodati, založiti ili sačuvati kao sigurnost za porodicu. Zato se često nazivao „zalogom za nevrijeme“.

U muzejskom i etnološkom smislu, među najvrijednijim se smatraju

U muzejskom i etnološkom smislu, među najvrijednijim danas se smatraju:

filigranski ćemeri iz Boke Kotorske,
starocnogorski srebrni ćemeri sa Cetinja,
prizrenski majstorski radovi iz 19. vijeka,
kao i raskošni albanski i makedonski svadbeni pojasevi iz osmanskog perioda.

Mnogi od njih danas se čuvaju u Pomorski muzej Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore, etnografskim zbirkama u Skadar, Prizren i Sarajevo.

Najpoznatiji ćemeri 

Kada se govori o najpoznatijim ćemerima i srodnim tradicionalnim pojasevima u kulturno-istorijskom smislu, obično se izdvajaju:

Crnogorski filigranski ćemeri sa Cetinja, iz Podgorice i Kotora — poznati po srebru, pozlati, filigranu i bogatoj simbolici ženskog dostojanstva. Kotorski majstori su im često dodavali renesansne i barokne elemente.
Skadarski i prizrenski ćemeri — veoma cijenjeni na Balkanu tokom 19. vijeka. Kupovali su ih imućnije porodice širom Crne Gore, Hercegovine i Albanije. Smatrani su statusnim simbolom.
Osmanski „kemer“ pojasevi — luksuzni srebrni i zlatni pojasevi iz vremena Otomanskog carstva, naročito iz Istanbula, Damaska i Sarajeva. Sama riječ „ćemer“ vodi porijeklo od persijsko-turske riječi „kemer“, što znači luk ili pojas.
Persijski ceremonijalni pojasevi — vjerovatno najstariji kulturni preci ćemera. U Persiji su pojasevi imali i vojnu i aristokratsku simboliku.
Andaluzijski i mediteranski srebrni pojasevi — u Španiji, južnoj Italiji i na Siciliji postojali su raskošni ženski pojasevi slične funkcije, ali drugačijeg stila.
Kavkaski i gruzijski metalni pojasevi — poznati po veoma preciznom srebrnom reljefu i ornamentici.

Dobrotska čipka – Stara vještina za novo doba – izložba radova

0

„Stara vještina za novo doba“ naziv je izložbe najnovijih radova sa radionice dobrotske čipke koja je svečano otvorena u Dobroti.

Izložba je upriličena u subotu na platou ispred Crkve Svetog Mateja, u okviru programa povodom Međunarodnog dana muzeja koji se planetarno obilježava u organizaciji ICOM-a.

Polaznice posljednjeg ciklusa radionica, koje su trajale od oktobra prošle do aprila ove godine, bile su: Jovana Božović, Dragana Popović Drašković, Ida Ferdinandi, Svetlana Ivanovskaja, Tatijana Sužnjević Ljiljana Matković.

Potvrde učesnicama, da su stekle osnovna praktična znanja o vještini izrade dobrotske čipke, uručile su direktorka OJU „Muzeji“ Dušica Ivetić i prof. Nada Radović.

Opsežne pripreme policije Crne Gore za Samit EU-Zapadni Balkan u Tivtu

0
Samita EU – Zapadni Balkan 2026

Uprava policije Crne Gore je saopštila da povodom Samita Evropska unija – Zapadni Balkan 4. i 5. juna u Tivtu “realizuje opsežne pripremne aktivnosti na planu bezbjednosti i koordinacije svih nadležnih subjekata” uključenih u organizaciju ovog događaja.

Policija kaže da će to biti skup “od izuzetnog regionalnog i međunarodnog značaja i bezbjednosni događaj najvišeg međunarodnog ranga i jedan od najsloženijih skupova organizovanih u modernoj istoriji Crne Gore”.

Uprava policije je zato, u saradnji s partnerima iz obaveštajno-bezbednosnog sektora i drugim nadležnim institucijama, preduzela “sveobuhvatan set planskih, preventivnih, operativnih, obaveštajnih i koordinacionih aktivnosti, angažujući maksimalne ljudske, tehničke i logističke kapacitete radi obezbeđenja najvišeg stepena sigurnosti svih učesnika događaja, građana i institucija”.

Angažovano je više od 1.500 policijskih službenika uz saradnju sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, drugim agencijama i organima državne uprave, organima lokalne samouprave i službi, zdravstvenih ustanova i međunarodnih partnera.

Uprava policije “preduzima opsežne i kompleksne aktivnosti bezbjednosne procene, planiranje i osiguranje svih lokacija predviđenih za boravak, rad i kretanje delegacija”.

U fokusu su “preventivne aktivnosti, obaveštajno-bezbjednosni rad, protivdiverzioni pregledi i kontrola prostora, zaštita kritične infrastrukture, kontrola i nadzor državne granice, sajber-bezbednost”.

Uprava policije kaže da će koristiti “savremena tehnička sredstva i specijalizovanu opremu namenjenu obezbeđenju događaja visokog bezbjednosnog karaktera i zaštiti štićenih ličnosti, uključujući sisteme video-nadzora, bespilotne vazduhoplove (dronove) i druge strateške sisteme”.

Opsežne pripreme policije Crne Gore za Samit EU-Zapadni Balkan u Tivtu

Najavljene su “pojačane i restriktivne bezbjednosne mjere koje podrazumjevaju pojačano prisustvo policijskih službenika na terenu, pojačane kontrole lica i vozila, privremena ograničenja pristupa pojedinim lokacijama, kao i privremene obustave i preusmeravanje saobraćaja”.

Dio turističkog naselja “Porto Montenegro” u Tivtu biće “pod posebnim režimom ograničenog pristupa, dok će preostali deo kompleksa ostati dostupan građanima i posjetiocima”.

Rad pojedinih ugostiteljskih i drugih poslovnih objekata biće vremenski ograničen.

Tokom samita neće biti dozvoljeno održavanje javnih skupova, javnih priredbi i drugih događaja na području obuhvaćenom bezbjednosnim mjerama.

Herceg Novi u centru evropske kulturne saradnje: Otvorena Generalna skupština Napoleonovih gradova

0
Herceg Novi u centru evropske kulturne saradnje: Otvorena Generalna skupština Napoleonovih gradova
Generalna skupština Napoleonovih gradova

Generalna skupština Napoleonovih gradova danas je svečano otvorena u Herceg Novom. Trodnevna manifestacija okupila je predstavnike članova federacije iz 12 evropskih država, kulturnih institucija, organizacija za zaštitu nasljeđa i predstavnike turističkog sektora u cilju zajedničke promocije, realizacije projekata i razmjene iskustava.

Samo tri godine nakon pristupanja mreži Napoleonovih gradova, Herceg Novi je domaćin generalnoj skupštini, koja se, zahvaljujući tome, prvi put održava na Balkanu, istakao je predsjednik Evropske federacije Napoleonovih gradova, Vinsen Šove (Vincent Chauvet). Kako je kazao, Skupština naglašava da istinsku evropsku integraciju pokreće lokalni nivo – gradovi, građani i lokalne samouprave.

„To su činioci koji su svjesni da dijele isto nasljeđe i da svijetu zastupaju iste vrijednosti – evropske vrijednosti zasnovane na solidarnosti, prijateljstvu i očuvanju kulture. Zbog toga je ova ruta obnovljena kao zvanična kulturna ruta Savjeta Evrope i ponosni smo što te vrijednosti prenosimo u svim državama članicama, a nadamo se da će i Crna Gora vrlo uskoro postati članica Evropske unije“, istakao je Šove.

Generalna skupština Napoleonovih gradova

Kako je kazao, uloga Herceg Novog kao domaćina je od posebnog značaja zbog njegovih dubokih korijena u evropskoj istoriji i različitih uticaja koji su oblikovali današnji grad.

„To je nasljeđe koje je važno očuvati, ne samo zbog turizma i evropskih turista, već i zbog budućih generacija“, kazao je Šove.

Promovisati kulturno bogatstvo Herceg Novog zajedno sa više od 50 gradova u okviru ove kulturne rute predstavlja veliki uspjeh, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

„U vremenu kada očekujemo prijem Crne Gore u Evropsku uniju, Herceg Novi je već iskoračio u evropski kulturni prostor, prepoznajući kulturnu baštinu kao razvojni resurs i most saradnje među narodima i gradovima Evrope. Pored članstva u Evropskoj federaciji Napoleonovih gradova, Herceg Novi je i dio kulturne rute Via Habsburg i član svjetskog udruženja New Castles“, kazao je Katić.

Generalna skupština Napoleonovih gradova

Dodaje da je grad pokazao spremnost da sa posebnom pažnjom svijetu predstavi više od 110 kulturnih dobara, 89 sakralnih objekata, od kojih je 35 pod zaštitom, dva kulturno-istorijska područja od posebnog značaja, brojne tvrđave, arheološke lokalitete i kulturno-istorijske cjeline.

„Herceg Novi u ovom članstvu vidi snagu za nove projekte, priliku da svoje nasljeđe predstavi široj javnosti, gradi kvalitetna partnerstva, uči i doprinosi očuvanju ukupnog kulturnog poretka na evropskom nivou“, kazao je Katić.

Prepoznajući da se istorija ne sastoji samo od onoga što nas dijeli, već i od složenih niti koje nas neraskidivo povezuju sa evropskim civilizacijskim krugom, Herceg Novi je prvi crnogorski grad – član ove značajne mreže, kazala je generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu, Dobrila Vlahović. Kako je istakla, to predstavlja priznanje vrijednom istorijskom nasljeđu Herceg Novog i mjestu koje zauzima u evropskoj kulturnoj mapi.

„U vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima, od posebne je važnosti da kroz kulturnu baštinu gradimo mostove saradnje, razumijevanja i zajedničke odgovornosti za očuvanje vrijednosti koje nas povezuju. Upravo zato skupovi poput ovog imaju višestruki značaj – oni omogućavaju razmjenu iskustava, kreiranje novih partnerstava i razvoj projekata koji će doprinijeti zaštiti i promociji evropske kulturne baštine“, kazala je Vlahović.

Generalna skupština Napoleonovih gradova

Vlahović je naglasila da Ministarstvo kulture i medija Crne Gore s ponosom stoji uz Herceg Novi u organizaciji manifestacije koju prepoznaje kao platformu za promociju naše bogate kulturne baštine na međunarodnom nivou.

„Naša podrška Generalnoj skupštini i projektu „Destination Napoleon“ odražava strateško opredjeljenje Ministarstva da snaži održivi kulturni turizam i valorizuje istorijske tragove koji nas čine neraskidivim dijelom evropske porodice naroda. Vjerujem da upravo ovakve inicijative, koje povezuju institucije i stručnjake iz 12 država članica, otvaraju vrata za nove kreativne projekte i dugoročnu saradnju koja učvršćuje poziciju Crne Gore na kulturnoj mapi Evrope“, kazala je Vlahović.

Prezentaciju o Herceg Novom održao je arhitekta i konzervator, Srđan Marlović, nakon čega projekte predstavljaju članovi federacije iz Portugala, Malte, Italije, Turske i Francuske.

Na ceremoniji „Nagrade Destinacije Napoleon“ biće  dodijeljena priznanja za najbolje evropske projekte u kulturi, dok će sjutra, posljednjeg dana manifestacije štafeta domaćinstva biti predata portugalskom gradu Almeida.

Nosilac projekta u ime Opštine Herceg Novi je Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnuu saradnju.

Rezultati analize potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta

0
Rezultati analize potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta
Boka Kotorska – foto Boka News

Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode za kupanje na crnogorskom primorju u sezoni 2026. godine, koji realizuje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u potpunosti je usklađen sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 019/26), kao i sa odredbama EU Direktive o kvalitetu vode za kupanje.

Za realizaciju ovogodišnjeg Programa, angažovan je Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora iz Kotora, čija laboratorija posjeduje akreditaciju za metodologiju analize obaveznih mikrobioloških parametara po ISO standardima koji su propisani i nacionalnim propisima i Direktivom EU.

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 25. do 27. maja ove godine, pokazali su da je na 90,4% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 3,5% lokacija dobrog, a na 6,1% zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

U opštini Ulcinj, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, na 14 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, na 1 dobrog, dok je na 3 lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 14 voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na 1 lokaciji voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva,

Program se realizuje na 34 lokacije, odličan kvalitet je zabilježen na 33 lokacije, dok je na 1 vodi za kupanje kvalitet bio zadovoljavajući. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, voda je bila odličnog kvaliteta na svih 10 lokacija na kojima se prati kvalitet morske vode. Analize su pokazale da je u Kotoru na 14 lokacija voda bila odličnog, a na 1 lokaciji zadovoljavajućeg kavliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, na 2 dobrog, a na preostale 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta.

Programom za 2026. godinu predviđen je monitoring kvaliteta morske vode na ukupno 114 lokacija duž crnogorskog primorja i to: 18 u opštini Ulcinj, 15 u opštini Bar, 34 u Budvi, 10 u Tivtu, 15 u Kotoru, i 22 na teritoriji opštine Herceg Novi. Predviđeno je da se tokom sezone odradi ukupno 10 analiza, svakih 15 dana u periodu od maja do kraja septembra mjeseca.

U skladu sa crnogorskim propisima, kao i Direktivom EU o kvalitetu voda za kupanje, Programom je obuhvaćeno praćenje 2 obavezna mikrobiološka parametara (bakterije Escherichia coli i Intestinalne enterokoke). Shodno članu 8 Pravilnika vode za kupanje se klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.

O rezultatima analiza, Javno preduzeće redovno obavještava nadležne opštinske komunalne i republičku vodoprivrednu inspekciju, kao i nadležne institucije i javnost. Ukoliko rezultat uzorka prelazi dozvoljene granice (loše vode za kupanje), vrši se ponovno uzorkovanje radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj promjeni ili zagađenju

Udes na putu Cetinje – Njeguši, nema povrijeđenih, vozač koji je izazvao udes pobjegao

0
Udes na putu Cetinje – Njeguši, nema povrijeđenih, vozač koji je izazvao udes pobjegao
Foto: RTV Cetinje

Niko nije povrijeđen u udesu koji se nešto poslije dvanaest sati desio na putu Cetinje – Njeguši, objavio je Radio Cetinje.

Golf 3 plave boje je prilikom preticanja udario u Fiat stilo beogradskih oznaka, a zatim u škodu koja je od siline udara iskliznula sa puta i prevrnula se na krov.

Vozač koji je izazvao udes je pobjegao sa lica mjesta ali su pripadnici cetinjske policije brzo pronašli vozilo koje je bilo parkirano na sporednom makadamskom putu. Identitet vlasnika je poznat policiji.

Foto: RTV Cetinje

Prema izjavi para iz Njemačke koji se nalazio u vozilu Škoda budvanskih tablica, a koji su se kretali iz pravca Cetinja, prilikom preticanja u njih je udarilo vozilo plave boje, golf. Oni su se zahvalili svima koji su im ponudili pomoć.

Vozač Fiata je kazao za naš medij da je u posljednjem momentu uspio da se skloni kako ne bi došlo do čeonog sudara.

Foto: RTV Cetinje

Udes se dogodio na dijelu puta između Duboviuka i Čekanja u nizu uzastopnih krivina na punoj liniji.

Na vozilima je pričinjena znatna materijalna šteta, uviđaj su obavili pripadnici cetinjske policije.

Saobraćaj se odvijao bez prekida.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, stočarstva i mljekarstva, i knjiga za djecu.

Dostojevski, jedan od najvećih ruskih pisaca i vizionara, neizmjerno je uticao na razvoj moderne svjetske književnosti. Roman Mladić, pretposljednje djelo Dostojevskog, objavljen je 1875. u Petrogradu. Među velikim romanima Dostojevskog, Mladić je bio omiljena knjiga Kafke, Selindžera i Hamsuna. Mladić je roman o odrastanju, s itm što je ovo odrastanje zgusnuto u samo dva-tri mjeseca u životu junaka. Izdavač je LOM.

Barun Ivica je jedna od manje poznatih, ali izuzetno zanimljivih pripovijetki Augusta Šenoe, objavljena 1874. godine. Priča prati sudbinu mladog barona Ivice, izdanka stare plemićke porodice koji se ne snalazi u novom, građanskom vremenu. On je obrazovan i uglađen, ali bezvoljan i nesposoban za prilagođavanje promjenama koje donosi modernizacija.  Knjiga pokazuje kako se feudalni svijet nepovratno ruši pred naletom kapitalizma. Izdavač je Seljačka sloga.

Knjiga Svaki izlazak sunca, autorke Džamile Ahmed, predstavlja modernu reinterpretaciju legendarne priče o Šeherezadi iz ciklusa Hiljadu i jedna noć. Priča je smeštena u Persiju 17. vijeka. Prati mladu devojku izuzetne mašte i inteligencije, čiji se život drastično mijenja nakon jedne nepromišljene noći. Roman je raskošan, emotivan i atmosferičan, u kome se istorijske činjenice prepliću sa elementima legende. Izdavač je Laguna.

U romanu Pisma iz Šampanje, autorke Kejt Mekintoš, radnja je podijeljena između 19. vijeka i savremenog doba, povezujući sudbine dviju žena kroz pisma i istoriju čuvenog šampanjca. Istorijska linija prati  stvarnu istorijsku ličnost koja je nakon smrti muža odlučila da sama vodi vinariju. U vrijeme kada žene nisu imale pravo glasa, ona se suočava sa Napoleonovim ratovima i oštrom konkurencijom kako bi stvorila danas svjetski poznat brend Udovica Kliko”. Kroz opise podruma u Remsu i vinograda Šampanje, roman prikazuje nastanak vizije koja je promijenila istoriju vina. Izdavač je Laguna.

Knjiga Kotorski portolan predstavlja važno stručno izdanje koje po prvi put javnosti približava dragocjen rukopis iz fundusa Pomorskog muzeja – Kotor. Objavljena je 2022. godine kao rezultat transkripcije i prevoda jedinog sačuvanog portolana u rukopisu koji se čuva u ovom muzeju. Portolani su srednjovjekovni priručnici koji su služili kao preteče današnjih nautičkih karata i peljara. Sadržali su detaljne opise obala, luka, opasnih mjesta na moru i uputstva za navigaciju. Ovo izdanje je ključno za izučavanje pomorske istorije, lingvistike i kartografije Jadrana i Mediterana, jer omogućava uvid u to kako su stari pomorci doživljavali i savladavali morske puteve.

Knjiga Proizvodnja sira na tradicionalan način autora Zlatana Glišića, predstavlja praktičan i stručan priručnik namijenjen onima koji žele da savladaju vještine izrade sira koristeći tradicionalne metode. Detaljno su opisane sve faze, od prijema, kontrole i klasifikacije mlijeka, do salamurenja i zrenja sira. Priručnik je prilagođen kako početnicima tako i iskusnijim proizvođačima, fokusirajući se na očuvanje tradicionalnog kvaliteta uz primjenu neophodnih higijenskih standarda. Izdavač je Kairos.

Ne otvaraj ovu knjigu dok ne napuniš 9 godina naziv je knjige pune zabave i zanimljivih podataka, pa tako iz nje otkrivamo da prema nordijskoj mitologiji postoji devet svjetova, da hobotnica ima devet mozgova ima hobotnica, i tome slično. Krcata zabavnim pričama, uputstvima za crtanje, kvizovima, zanimljivim činjenicama o broju 9 i ko zna čime još, ova knjiga će satima zabavljati 9-godišnjake. Izdavač je Laguna.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Radulović: Od danas uspostavljene pomorske linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik

0
Radulović: Od danas uspostavljene pomorske linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik
Luka Kotor – foto Boka News

Ponovno uspostavljanje sezonskih međunarodnih pomorskih linija Budva–Dubrovnik i Kotor–Dubrovnik predstvalja značajan iskorak u jačanju regionalne povezanost i turistčke ponude Crne Gore, poručio je ministar pomorstva i koordinator radom Ministarstva saobraćaja Filip Radulović.

“Povezivanje Budve i Kotora sa Dubrovnikom morskim putem predstavlja dodatni kvalitet turistčkoj sezoni i potvrđuje da Crna Gora razvija moderne i održive modele saobraćajnog povezivanja sa regionom. Ove linije će doprinijeti boljoj mobilnosti turista i građana, smanjenju gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnjih mjeseci, ali i promociji naše obale kao atraktvne i lako dostupne destnacije”, kazao je Radulović.

U špicu turistčke sezone, pomorska linija Budva-Dubrovnik saobraćaće šest puta nedjeljno, što je duplo više polazaka u odnosu na prethodnu godinu, dok će linija Kotor-Dubrovnik saobraćati tri puta nedjeljno.

Filip Radulović, Foto: Marija Pešić – Vijesti

“Ministarstvo pomorstva nastaviće da podržava inicijative koje doprinose razvoju pomorskog saobraćaja, jačanju saradnje sa susjednim državama i unapređenju ukupne turističke i saobraćajne infrastrukture na Jadranu”, kazao je Radulović.

Linije Budva–Dubrovnik i Kotor–Dubrovnik biće realizovane tokom ljetnje sezone, sve do 30. septembra, sa organizovanim jutarnjim i popodnevnim polascima prilagođenim turistima i tranzitnim putnicima.

Dodjelom diploma završeno jubilarno 20. izdanje MIGC-a u Tivtu

0
Dodjelom diploma završeno jubilarno 20. izdanje MIGC-a u Tivtu
Proglašenje rezultata takmičenja

Jubilarno, dvadeseto izdanje međunarodnog takmičenja gitarista Montenegro International Guitar Competition (MIGC) završeno je u subotu, 30. maja, u Centru za kulturu Tivat, dodjelom diploma najuspješnijim učesnicima.

Tokom dva festivalska dana, Tivat je bio mjesto susreta mladih gitarista, pedagoga i umjetnika iz regiona i Evrope, a program je obuhvatio gala koncert i takmičenje u disciplinama Solo gitara i Kamerni ansambli s gitarom.

Svečano otvaranje upriličeno je u petak, 29. maja, gala koncertom na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat, pred učesnicima takmičenja, pedagozima i poklonicima klasične muzike. Na otvaranju se obratio umjetnički direktor festivala Danijel Cerović, koji je izrazio zadovoljstvo što MIGC već dvije decenije okuplja mlade umjetnike, pedagoge i afirmisane izvođače iz regiona i svijeta. Zahvalio je svima koji su tokom prethodnih 20 godina doprinijeli razvoju festivala, posebno Centru za kulturu Tivat, i istakao da je kontinuitet ove manifestacije važan za mlade gitariste i njihovu umjetničku afirmaciju. „Volio bih da se ova inicijativa nastavi i u budućnosti, da se srećemo ovdje u Tivtu i da se zajedno radujemo uspjesima naših mladih gitarista“, poručio je Cerović.

Koncert je otvorio gitarista Stefan Kostić (Crna Gora) izvođenjem „Partite u a-molu za solo flautu, BWV 1013“ J. S. Baha, u transkripciji za gitaru Tilmana Hopštoka, i kompozicije „Pored Heneralifea“ Hoakina Rodriga. Nakon njega nastupio je gitarski duo Humans, koji čine Elizaveta Medvedeva i Nikolaj Larin (Rusija), predstavivši stavove „Koliba na kokošjim nogama“ i „Bogatirska vrata u glavnom gradu Kijevu“ iz ciklusa „Slike s izložbe” Modesta Musorgskog, kao i djela Jamandua Koste: „Između neba i mora“, „Šamame“ i „Sarakoteko“. Završni dio večeri pripao je crnogorskoj gitaristkinji Nađi Janković, koja je izvela „Sjećanje na Alhambru“ Franciska Tarege, te „Katedralu“ i „San u šumi“ Agustina Bariosa.

Nađa Janković, koja je osim na koncertu učestvovala i u radu žirija, istakla je da joj je bila velika čast da bude dio jubilarnog izdanja festivala, posebno zbog nastupa pred domaćom publikom nakon dužeg vremena. „Poseban utisak na mene ostavio je veliki broj talentovane djece i mladih muzičara, čija posvećenost i entuzijazam ulivaju nadu za budućnost klasične gitare. Srećna sam što Crna Gora ima jedan ovako značajan i kvalitetan festival koji okuplja mlade umjetnike i pruža im prostor da rastu i napreduju“, navela je Janković.

Članovi gitarskog dua Humans kazali su da je koncert protekao u izuzetno lijepoj atmosferi, uz srdačan prijem publike i posebno zadovoljstvo zbog zajedničkog nastupa sa crnogorskim gitaristima. O samom takmičenju, koje su pratili iz uloge članova žirija, posebno su istakli „visok nivo pripremljenosti takmičara – pažljivo odabran repertoar, posvećenost zvuku, kao i tehničke i emotivne aspekte njihove muzikalnosti“.

Takmičarski dio programa održan je u subotu, 30. maja, uz učešće 57 kandidata iz Poljske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Rusije i Crne Gore. Njihove nastupe ocjenjivao je žiri u sastavu: Elizaveta Medvedeva, Nađa Janković i Stefan Kostić (žiri 1) i Nikolaj Larin, Milena Vračarić-Zaimović i Vasilije Toljić (žiri 2).

U disciplini Solo gitara, prve nagrade osvojili su: Vuk Furundžić (Crna Gora) u I kategoriji sa 95.6 poena, Buna Latifi (Kosovo/Sjeverna Makedonija) u II kategoriji sa 98.3 poena, Klara Mikolajčik (Crna Gora/Poljska) u IV kategoriji sa 97.6 poena, Darija Vučetić (Srbija) u V kategoriji sa 95.3 poena i Pavel Koroman (Hrvatska) u VI kategoriji sa 93.6 poena. U III i VII kategoriji prva nagrada nije dodijeljena.

U disciplini Kamerni ansambli s gitarom, u II kategoriji prvu nagradu osvojile su Janja Madžarović i Anastasija Vukićević (Crna Gora) sa 96.6 poena, dok su u IV kategoriji prvoplasirani bili Emina Višnjić, Pavel Koroman i Đorđe Radunović (Crna Gora, Hrvatska, Srbija) sa 90.3 poena. U I kategoriji prva nagrada nije dodijeljena.

Članica žirija Milena Vračarić-Zaimović istakla je da je učešće u radu žirija za nju predstavljalo veliko zadovoljstvo, i u profesionalnom i u ličnom smislu, podsjećajući da festival prati gotovo od njegovog osnivanja. Prema njenim riječima, MIGC predstavlja mjesto okupljanja mladih gitarista iz različitih sredina, gdje imaju priliku da stiču nova znanja, iskustva i umjetničke kontakte. „Uvijek je lijepo sresti kolege, razmijeniti iskustva i pratiti rad mladih muzičara u jednoj podsticajnoj i prijatnoj atmosferi kakvu ovaj festival njeguje. Tokom ovih dvadeset godina festival je pokazao kako manifestacije ovog tipa treba da se razvijaju – uz kontinuitet, kvalitetan rad i istinsku posvećenost mladim umjetnicima i muzičkom obrazovanju“, poručila je Vračarić-Zaimović.

MIGC 2026 realizovalo je Udruženje gitarista „Anagastum“, uz generalno pokroviteljstvo Centra za kulturu Tivat i podršku Muzičke akademije na Cetinju, Euro-Unit Crna Gora i graditelja gitara Andreasa Marvija.