Hrićanski vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan Isusove muke i smrti. Slavi se u Velikoj sedmici, a zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.
Prema hrišćanskom vjerovanju Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo u nedjelju.
Veliki petak jedini je dan u godini u kojem nema euharistijskoga slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.
Danas se farbaju uskršnja jaja i to je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.
Hrišćani cijelog svijeta ove godine slave praznik Uskrsa istog datuma, 20. aprila, sledeće zajedničko praznovanje biće 2028. godine.
Nevjerovatno je s koliko licemjerja se oglašava upravo ona partija koja je sistematski razorila crnogorsko pomorstvo, rasparčala i rasprodala Jugooceaniju, rastjerala crnogorske pomorce širom svijeta, ne uradivši ništa za njihova prava niti za očuvanje i razvoj ove važne privredne grane tokom tridesetogodišnje vladavine, kaže se u reagovanju Pokreta Evropa sad, na saopštenje DPS-a Kotor, Spajić pokušava da ugasi brodarstvo u Kotoru.
Ako je već Crnogorska plovidba, kako tvrdi DPS, naslednica slavne Jugooceanije, postavlja se ključno pitanje – zašto onda upravo DPS nije bogatu imovinu Jugoceanije, koja se nalazila u Crnoj Gori, ustupio toj kompaniji?
Umjesto toga, ta imovina je, po principu “pošto-zašto”, rasprodata DPS bliskim tajkunima, koji danas svoje privatne imperije grade upravo na ruševinama nekada slavnih državnih kompanija. Tim potezima, DPS je svjesno pokušao obesmisliti svaki pokušaj obnove crnogorske pomorske privrede i obespravio generacije pomoraca kojima je pomorstvo bilo više od profesije – bilo je dio identiteta.
Crnogorska plovidba jeste kompanija s potencijalom i značajem, ali je važno podsjetiti javnost ko ju je stvorio, pod kojim uslovima i kako je do danas vođena. Dva broda su uzeta po izuzetno nepovoljnim uslovima, s kreditima koje su ispregovarali upravo kadrovi DPS-a. Skoro decenija upravljanja tom kompanijom bila je obilježena rentiranjem brodova po cijenama ispod tržišta, s netransparentnim ugovorima i sumnjivim poslovima. Ljudi koji su bili zaduženi za njen razvoj tada su bili partijski vojnici DPS-a – i rezultat takvog “upravljanja” bio je predvidiv: propast.
Danas, kada se konačno neko odvaži da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima, DPS se ponovo javlja – ne da bi pomogao, već da bi ,,branio” ono što je već ranije uništio. Umjesto da se povuku i snose odgovornost za štetu koju su načinili, oni pokušavaju da manipulišu emocijama građana i politizuju svaku odluku koja nije u skladu s njihovim interesima.
Loše stanje u Crnogorskoj plovidbi nije rezultat rada aktuelnog ministarstva, već posljedica decenijskog nemara, neodgovornosti i lošeg upravljanja. Upravo zato, neophodno je hitno i odlučno rješavanje nagomilanih problema – a ne njihovo dalje prikrivanje – kako bi se spriječio stečaj i stvorili uslovi za stabilizaciju i oporavak preduzeća. Suština mjera koje se sprovode jeste uspostavljanje efikasnijeg upravljanja i stvaranje temelja za dugoročno održiv poslovni model. Ne gasi se pomorska tradicija – naprotiv, pokušava se spasiti ono što je ostalo nakon godina sistematskog urušavanja koje su sprovodili upravo oni koji danas najglasnije kritikuju.
Apelujemo na sve dobronamjerne aktere, uključujući i lokalne političke strukture, da ne nasjedaju na jeftinu demagogiju DPS-a, već da zajedno radimo na stvaranju funkcionalnog i modernog pomorskog sektora, oslobođenog od prošlih zabluda, političkih kadrovanja i kriminalnih interesa.
Vrijeme je da Crna Gora konačno raskrsti s modelom upravljanja koji je stvorio samo dugove i da se krene putem odgovornosti, transparentnosti i razvoja, poručuju iz Pokreta Evropa sad.
Izvedbom izvornih pjesama u džez maniru duo Božović-Bjeletić dočarao bogatstvo muzičke tradicije Crne Gore, najprije u oktobru u Lećeu u Italiji, a sada i u Staklenoj galeriji u Kotoru
Nastupom džez dua Stefan Bjeletić, truba – Marija Božović, vokal i otvaranjem izložbe “Milion miliona malih ljubavi” u Staklenoj galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković”, u srijedu je zaokružena dvodnevna Međunarodna konferencija “Kulturni razvoj i budućnost kulturne politike”, koju je osmislio tim Univerziteta “Mediteran u Podgorici, u partnerstvu sa prestižnim britanskim naučnim časopisom Cultural Trends, uz podršku Ministarstva kulture i medija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Postavkom maštovitih radova u različitim tehnikama, od digitalne animacije, preko dizajna karaktera, fotografije i ilustracije, do likovne umjetnosti, grafičkog oblikovanja i izrade maski, predstavili su se studenti završne godine Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta “Mediteran”.
Sa otvaranja izložbe u Staklenoj galeriji
Otvarajući izložbu, Marija Džoganović, dekanica FVU, koja je uz mr Balšu Gobovića ujedno i kustos izložbe, objasnila je da je postavka presjek prošlogodišnjeg studijskog rada, te potsjetila da su se studenti ovog fakulteta predstavili u Staklenoj galeriji i prije par godina. Ona i Radmila Beća Radulović, direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković”, izrazile su obostrano zadovoljstvo nastavkom saradnje dviju kulturno-prosvjetnih ustanova.
Marija Božović i Stefan Bjeletić predstavili su dio svog bogatog repertoara u kome su dominirale obrade izvornih i evergrin pjesama u džez maniru. Ovaj duo je prošle godine u oktobru nastupio u Teatru Astragali sklopu Internacionalne nedjelje u Lećeu, Italija. U muzički performansu predstavili su džez obrade tradicionalnih pjesame iz Crne Gore, a reakcija publike, kažu, bila je fenomenalna. Marija je na Univerzitetu “Mediteran” magistrirala na Fakultetu za strane jezike, tako da je višestruko vezana za cijeli projekat.
-Drago mi je što se ta divna priča vezana za kulturu kroz saradnju sa italijanskim partnerima nastavlja. Kad god se ukaže prilika da doprinesemo kulturi mi se odazovemo, kaže Marija Božović za BN.
Milena Dragutinović, profesorica italijanskog jezika na Fakultetu za strane jezike Univerziteta “Mediteran” bila je u timu koji je posjetio Reguju Pulja, Grad Leće – Univerzitet u Salentu i Teatar Astragali.
-Saradnja je počela prije nekoliko godina, kroz povezivanje teatara i umjetničkih udruženja, da bi se kasnije proširila na dva univerziteta u Salentu i Podgorici. Kroz zajedničke projekte (IPA, ERASMUS, kroz rezidencije umjetnika u dvije zemlje) nastojimo da spojimo dvije kulturne tradicije. Započet je još jedan projekat sa muzejima u Podgorici, saradnja se razgranava, kaže za BN prof. Dragutinović.
Sa otvaranja izložbe u Staklenoj galeriji
Organizatori Međunarodne konferencije “Kulturni razvoj i budućnost kulturne politike” su odlučili da 15. i 16. aprila ona bude u Kotoru, zato što su htjeli da imaju sve utiske na jednom mjestu, a Kotor je za to idealan.
Da se vratimo sebi
-Okupili smo oko 40 ljudi iz Evrope i čitavog regiona – iz Poljske, iz Jermenije, Velike Britanije, Škotske…imali smo sjajnu postavku ljudi, a takođe smo imali i jaku regionalnu liniju istraživača koji se bave kulturnim politikama- iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Beograda, Skoplja, Podgorice, sve jugoslovenske zemlje na jednom mjestu, svi centri, svi profesori sa prestižnih fakulteta koji su zajedno u dogovoru rješavali pitanje kulturne politike u našim zemljama. Složili smo se da je taj transfer znanja i to kopiranje kulturnih politika iz zapadnih zemalja trajalo dobrih 35 godina u svim našim zemljama, a onda se ispostavilo da mnogo od tih instrumenata koje smo samo prepisali, iskopirali u stvari jednostavno ne rade u našem sistemu. Mi smo u stvari danas napravili jedno druženje, razmjenu iskustava, kroz koje smo došli do zaključka da naše zemlje već ozbiljno treba “da stanu na loptu” i da razmisle o nekim sledećim i novim pravcima, kaže prof. mr Nataša Kraljević ispred Univerziteta “Mediteran”. Ističe izlaganja kolega iz Splita koji su tokom programa opisali svoju vizuru, kako oni doživljavaju kulturne politike na Zapadu i kako to sad sve izgleda između Balkana, Zapada i čitave Evrope između nas.
-Zaključak konferencije je: ”Da se malo vratimo sebi”, poručuje Kraljević u izjavi za Boka News.
U potrazi za kreiranjem emancipatorske kulturne politike
Međunarodnu konferenciju ARSUM25 je u Kreativnom habu u Kotoru otvorila prof. dr Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, a skupu se obratila i dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija. Među učesnicima
Istraživačica na Odjeljenju za kulturu i komunikacije na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO, Zagreb), dr Ana Žuvela- Pod je u izlaganju “U potrazi za kreiranjem emancipatorske kulturne politike u zemljama u tranziciji” govorila o potrebi za transformacijom politike u opšte dobro, sa ciljem da se podstiče dublja međusobna povezanosti između kulturnog sektora, agencija, aktera i donosilaca odluka.
U panel diskusiji “Ovo je način na koji svijet završava: Budućnost kulture i umjetnosti” učestvovali su dr Steven Hadley, glavni urednik Cultural Trends, Anne Torreggiani, Audience Agency i dr Ben Walmsley, dekan za kulturno angažovanje na Univerzitetu u Lidsu, svi iz Velike Britanije. Sesiju je vodila mr Nataša Kraljević.
Odluka Vlade, donijeta na prijedlog ministra pomorstva Filipa Radulovića, predstavljaalarmantan plan za gašenje Crnogorske plovidbe, kompanije s bogatom pomorskom tradicijom i nasljednice slavne Jugooceanije. Ova odluka izaziva duboku zabrinutost i postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti pomorstva u Kotoru i Crnoj Gori.
Plan gašenja se predviđa u dvije faze – prva faza, davanje brodova Crnogorske plovidbe u zakup Barskoj plovidbi i druga faza prenos vlasništva brodova i gašenje Crnogorske plovidbe.
Ovaj plan predstavlja direktan udar na pomorsku tradiciju Kotora, koja traje više od 12 vjekova i jasno ugrožava identitet grada kao središta pomorstva, ne samo u Crnoj Gori već i u regiji.
Sporne su okolnosti i sumnjive odluke, jer nakon što je krajem januara otplaćen dug kineskoj Exim banci, dva broda Crnogorske plovidbe ostvarila su prihod od oko 1.100.000,00 eura od najma. Stoga se postavlja pitanje kako je moguće da nije bilo dovoljno sredstava za otplatu duga Prvoj banci od 400.000,00 eura. Sumnjamo da je upravo dug Prvoj banci iskorišten kao izgovor za početak realizacije plana gašenja Crnogorske plovidbe.
Svakako je Ministarstvo pomorstva na čelu sa ministrom Radulovićem i premijerom Spajićem odgovorno za loše upravljanje pomorskom kompanijom, i to ne samo kadrovskim, nego i odlukama sličnim ovoj o “spašavanju” kompanije.
Napomenućemo da je prije nepunih godinu isti premijer Spajić u Kotoru obećavao nova ulaganja u Crnogorsku plovidbu kupovinom novog broda i preuzimanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, ali su ta obećanja bila izrečena u žaru lokalne predizborne kampanje.
Zahtijevamo hitnu reakciju i tražimo transparentno objašnjenje Vlade o razlozima za ovu odluku. Pozivamo na preispitivanje plana gašenja Crnogorske plovidbe i angažovanje pomorskih stručnjaka za izlazak iz krize. Apelujemo na javnost da podrži očuvanje pomorske tradicije Kotora i Crne Gore. Takođe, apelujemo na trenutno rukovodstvo Crnogorske plovidbe da niti jednim potezom ne dozvole gašenje pomorske kompanije iz Kotora niti njeno “spašavanje” preseljenjem tj. sjedinjavanjem s Barskom plovidbom.
Pozivamo sve partije iz lokalnog parlamenta (nažalost nelegitimnog, ali jedinog trenutno) da napravimo tematsku sjednicu na temu očuvanja ovog preduzeća zauzimanjem zajedničkog stava i reakciji prema nesretnoj Vladi Crne Gore.
Gašenje Crnogorske plovidbe bi predstavljalo nenadoknadiv gubitak za pomorsku zajednicu i cijelu državu.
Komemoracija povodom 84. godišnjice stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere, održana je danas u Velikom gradskom parku kod spomenika podignutog njima u čast, u organizaciji Opštine Tivat i lokalnog OBNOR-a.
Vijenac na spomen obilježje položili su predstavnici Opštine Tivat: predsjednik opštine Željko Komnenović, zajedno sa predsjednikom Skupštine opštine Miljanom Markovićem i menadžerkom opštine Ivonom Petrović. Počast stradalima odali su predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore, tivatskog OBNOR-a, Bokeljske mornarice – podružnice Tivat, ambasadorka Republike Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik, ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, dok su u prigodnom programu obilježavanja godišnjice herojskog stradanja učestvovali učenici – članovi istorijske sekcije OŠ “Drago Milović” i Glazbeno prosvjetno društvo Tivat.
Polaganje vijenaca u Velikom gradskom parku
„Danas se poklanjamo sjenima oficira Milana Spasića i Sergeja Mašere. Splet istorijskih i životnih okolnosti učinio je da njih dvojica – dva izuzetna oficira Jugoslovenske kraljevske mornarice, dva dobra i bliska druga, svojom odlukom, stradaju u tivatskom zalivu – šaljući tako svima u svojoj domovini, ali i cijeloj porobljenoj Evropi poruku otpora i nepristajanja na povlačenje pred silama mraka.
Sjećanje na herojski čin Spasića i Mašere
Na nas i danas padaju zraci tog svjetla, jasno pozivajući da kao društvo ostanemo dosljedni vrijednostima za koje su se borili i za koje su u konačnom i stradali“ – istakao je u svom govoru predsjednik opštine Željko Komnenović, prisjećajući se 17. aprila 1941. godine, dana kada su poručnici bojnog broda II klase digli u vazduh ratni brod „Zagreb“, odbijajući da ga napuste i predaju u ruke italijanskih okupacionih snaga.
U sjecanje na herojski čin Spasića i Mašere
„U našem vremenu u kojem je pamćenje kratko, pažnja nestalna, vrijednosti poljuljane– od suštinskog je značaja upoznati se sa događajima koji pripadaju jednom teškom istorijskom razdoblju, sumornim vremenima, u kojima su pojedinci ipak ostali dosljedni idealima do mjere da su za njih davali svoje živote.
Sjećanje na herojski čin Spasića i Mašere
Čast, slobodarstvo, gotovo zaboravljen osjećaj duga i obaveze prema domovini, moraju biti u osnovi svakog našeg djelovanja, kao garant da će društvo koje gradimo trajati i napredovati“ – rekao je Komnenović.
Polaganje vijenca u more – Predsjednik SO Tivat Marković
Učenici OŠ „Drago Milović“ u kratkoj recitaciji podsjetili su na istorijske činjenice u vezi sa počecima Drugog svjetskog rata u Boki i činom stradanja mladih oficira Kraljevske mornarice Jugoslavije.
Vala Zagreb – Spomenik Spasiću i Mašeri
Delegacije Opštine, Mornarice VCG, diplomatskog kora i OBNOR-a su nakon komemoracije kod spomenom obilježja, brodom obišle mjesto ove pomorske tragedije i položili vijenac u more, na poziciji potonuća razarača “Zagreb”.
U Njegoševoj ulici počelo je popločavanje trotoara, a paralelno traje i postavljanje kaldrme u zoni zaustavnih traka i parking prostora.
Šetališni dio sada je širi na strani gdje su poslovni prostori, kao i na dijelu pored parka „Boke“. Ovakvo rješenje pospješiće komfor pješaka, ali i poboljšati dostupnost poslovnih prostora u Njegoševoj. Radovi se izvode u skladu sa arhitektonsko-konzervatorskim projektom, koji je dio glavnog projekta, a na čije faze je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Lice Njegoševe ulice biće ljepše i zahvaljujući ugovorenim radovima na uređenju fasada. Sa objekata na dionici od kuće Tapavica do nekadašnjeg restorana „Glicinija“ biće uklonjene elektroinstalacije i sanirane fasade.
Njegoševa ulica – Herceg Novi
Takođe, u okviru projekta rekonstrukcije uslijediće postavljanje javne rasvjete s obje strane ulice, kao i autobuskog stajališta.
Sada tekući i preostali radovi na uređenju glavne gradske ulice ne ometaju kolski saobraćaj i kretanje pješaka, imajući u vidu da se realizuju po dionicama.
Njegoševa ulica – Herceg Novi
Podsjećamo, u prethodnom periodu je na dionici od zgrade Opštine do Gradske kafane zamijenjena kompletna komunalna infrastruktura – kanalizaciona, vodovodna i atmosferska mreža, te asfaltiran kolovoz.
Zahtjevan i veoma značajan projekat rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice vrijedan je oko od 1,5 miliona eura. Projekat je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog. Na tenderu koji je raspisala Opština Herceg Novi za izvođača radova izabran je konzorcijum firmi „Asfalt-beton gradnja“, „Flowmax“, „Tofi“, „Builder fox“, „Studio prostor“, „Geotin MNE“ i „Perošević“.
Svečano otvorena adaptirana jedinica Hitne medicinske pomoći u Budvi
U prisustvu ministra zdravlja Crne Gore dr Vojislava Šimuna i direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuka Nikovića, danas je svečano otvorena adaptirana jedinica Hitne medicinske pomoći u Budvi.
Ovim važnim infrastrukturnim projektom, Opština Budva još jednom je potvrdila svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite, bezbjednosti i kvaliteta života svih građana i posjetilaca Budve.
Adaptirani prostor donosi značajna unapređenja, od savremene opreme i boljih uslova za rad medicinskog osoblja, do bržeg i kvalitetnijeg prijema i zbrinjavanja pacijenata u hitnim slučajevima.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković naglasili su da je ovo primjer uspješne saradnje između državnih institucija i lokalne samouprave kao i dokaz odgovornog odnosa prema potrebama građana.
Svečano otvorena adaptirana jedinica Hitne medicinske pomoći u Budvi
Posebna zahvalnost upućena je medicinskom osoblju budvanske Hitne pomoći, koje svakodnevno pruža pomoć i spašava živote. Njihova stručnost, požrtvovanost i humanost čine temelj zdravstvene sigurnosti naše zajednice.
“Opština Budva nastaviće da ulaže u razvoj zdravstvene infrastrukture, sa ciljem stvaranja društva u kojem je kvalitetna i pravovremena zdravstvena zaštita dostupna svima”, kazao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Prema podacima za četvrti kvartal 2024. godine, cijene nekretnina u Europskoj uniji zabilježile su značajan rast na godišnjoj razini, s prosječnim povećanjem od 4,9%.
Međutim, razlike među državama članicama su velike. Najveći rast cijena bilježi Bugarska, s 18,3%. Slijede Mađarska s rastom od 13,0%, Portugal (11,6%) i Španjolska (11,4%).
U vrhu su i Nizozemska (10,8%), Poljska (10,4%) te Hrvatska, gdje su cijene nekretnina porasle za 10,1%
Cijene nekretnina u EU
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka.
Zadnji statistički podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti. Korekcija je vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
Nema novogradnje
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Iako lani više nije bilo mjere subvencioniranja kredita, ritam stambenog kreditiranja je ostao stabilan, uz rast na godišnjoj razini za oko 10 posto. S obzirom da uskoro stupaju na snagu HNB-ove mjere kojima se želi usporiti rast kreditiranja, pa tako i stambenog,određeno usporavanje može se očekivati u drugoj polovici godine.
Vaskršnji koncert dječijeg, omladinskog i seniorskog hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” (1839) Kotor biće održan u Crkvi Sv. Nikole u utorak (22. aprila) sa početkom u 20 časova, saopštavaju iz Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor.
