Niko nije povrijeđen u udesu koji se nešto poslije dvanaest sati desio na putu Cetinje – Njeguši, objavio je Radio Cetinje.
Golf 3 plave boje je prilikom preticanja udario u Fiat stilo beogradskih oznaka, a zatim u škodu koja je od siline udara iskliznula sa puta i prevrnula se na krov.
Vozač koji je izazvao udes je pobjegao sa lica mjesta ali su pripadnici cetinjske policije brzo pronašli vozilo koje je bilo parkirano na sporednom makadamskom putu. Identitet vlasnika je poznat policiji.
Foto: RTV Cetinje
Prema izjavi para iz Njemačke koji se nalazio u vozilu Škoda budvanskih tablica, a koji su se kretali iz pravca Cetinja, prilikom preticanja u njih je udarilo vozilo plave boje, golf. Oni su se zahvalili svima koji su im ponudili pomoć.
Vozač Fiata je kazao za naš medij da je u posljednjem momentu uspio da se skloni kako ne bi došlo do čeonog sudara.
Foto: RTV Cetinje
Udes se dogodio na dijelu puta između Duboviuka i Čekanja u nizu uzastopnih krivina na punoj liniji.
Na vozilima je pričinjena znatna materijalna šteta, uviđaj su obavili pripadnici cetinjske policije.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, stočarstva i mljekarstva, i knjiga za djecu.
Dostojevski, jedan od najvećih ruskih pisaca i vizionara, neizmjerno je uticao na razvoj moderne svjetske književnosti. Roman Mladić, pretposljednje djelo Dostojevskog, objavljen je 1875. u Petrogradu. Među velikim romanima Dostojevskog, Mladić je bio omiljena knjiga Kafke, Selindžera i Hamsuna. Mladić je roman o odrastanju, s itm što je ovo odrastanje zgusnuto u samo dva-tri mjeseca u životu junaka. Izdavač je LOM.
Barun Ivica je jedna od manje poznatih, ali izuzetno zanimljivih pripovijetki Augusta Šenoe, objavljena 1874. godine. Priča prati sudbinu mladog barona Ivice, izdanka stare plemićke porodice koji se ne snalazi u novom, građanskom vremenu. On je obrazovan i uglađen, ali bezvoljan i nesposoban za prilagođavanje promjenama koje donosi modernizacija. Knjiga pokazuje kako se feudalni svijet nepovratno ruši pred naletom kapitalizma. Izdavač je Seljačka sloga.
Knjiga Svaki izlazak sunca, autorke Džamile Ahmed, predstavlja modernu reinterpretaciju legendarne priče o Šeherezadi iz ciklusa Hiljadu i jedna noć. Priča je smeštena u Persiju 17. vijeka. Prati mladu devojku izuzetne mašte i inteligencije, čiji se život drastično mijenja nakon jedne nepromišljene noći. Roman je raskošan, emotivan i atmosferičan, u kome se istorijske činjenice prepliću sa elementima legende. Izdavač je Laguna.
U romanu Pisma iz Šampanje, autorke Kejt Mekintoš, radnja je podijeljena između 19. vijeka i savremenog doba, povezujući sudbine dviju žena kroz pisma i istoriju čuvenog šampanjca. Istorijska linija prati stvarnu istorijsku ličnost koja je nakon smrti muža odlučila da sama vodi vinariju. U vrijeme kada žene nisu imale pravo glasa, ona se suočava sa Napoleonovim ratovima i oštrom konkurencijom kako bi stvorila danas svjetski poznat brend “Udovica Kliko”. Kroz opise podruma u Remsu i vinograda Šampanje, roman prikazuje nastanak vizije koja je promijenila istoriju vina. Izdavač je Laguna.
Knjiga Kotorski portolan predstavlja važno stručno izdanje koje po prvi put javnosti približava dragocjen rukopis iz fundusa Pomorskog muzeja – Kotor. Objavljena je 2022. godine kao rezultat transkripcije i prevoda jedinog sačuvanog portolana u rukopisu koji se čuva u ovom muzeju. Portolani su srednjovjekovni priručnici koji su služili kao preteče današnjih nautičkih karata i peljara. Sadržali su detaljne opise obala, luka, opasnih mjesta na moru i uputstva za navigaciju. Ovo izdanje je ključno za izučavanje pomorske istorije, lingvistike i kartografije Jadrana i Mediterana, jer omogućava uvid u to kako su stari pomorci doživljavali i savladavali morske puteve.
Knjiga Proizvodnja sira na tradicionalan način autora Zlatana Glišića, predstavlja praktičan i stručan priručnik namijenjen onima koji žele da savladaju vještine izrade sira koristeći tradicionalne metode. Detaljno su opisane sve faze, od prijema, kontrole i klasifikacije mlijeka, do salamurenja i zrenja sira. Priručnik je prilagođen kako početnicima tako i iskusnijim proizvođačima, fokusirajući se na očuvanje tradicionalnog kvaliteta uz primjenu neophodnih higijenskih standarda. Izdavač je Kairos.
Ne otvaraj ovu knjigu dok ne napuniš 9 godina naziv je knjige pune zabave i zanimljivih podataka, pa tako iz nje otkrivamo da prema nordijskoj mitologiji postoji devet svjetova, da hobotnica ima devet mozgova ima hobotnica, i tome slično. Krcata zabavnim pričama, uputstvima za crtanje, kvizovima, zanimljivim činjenicama o broju 9 i ko zna čime još, ova knjiga će satima zabavljati 9-godišnjake. Izdavač je Laguna.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Ponovno uspostavljanje sezonskih međunarodnih pomorskih linija Budva–Dubrovnik i Kotor–Dubrovnik predstvalja značajan iskorak u jačanju regionalne povezanost i turistčke ponude Crne Gore, poručio je ministar pomorstva i koordinator radom Ministarstva saobraćaja Filip Radulović.
“Povezivanje Budve i Kotora sa Dubrovnikom morskim putem predstavlja dodatni kvalitet turistčkoj sezoni i potvrđuje da Crna Gora razvija moderne i održive modele saobraćajnog povezivanja sa regionom. Ove linije će doprinijeti boljoj mobilnosti turista i građana, smanjenju gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnjih mjeseci, ali i promociji naše obale kao atraktvne i lako dostupne destnacije”, kazao je Radulović.
U špicu turistčke sezone, pomorska linija Budva-Dubrovnik saobraćaće šest puta nedjeljno, što je duplo više polazaka u odnosu na prethodnu godinu, dok će linija Kotor-Dubrovnik saobraćati tri puta nedjeljno.
Filip Radulović, Foto: Marija Pešić – Vijesti
“Ministarstvo pomorstva nastaviće da podržava inicijative koje doprinose razvoju pomorskog saobraćaja, jačanju saradnje sa susjednim državama i unapređenju ukupne turističke i saobraćajne infrastrukture na Jadranu”, kazao je Radulović.
Linije Budva–Dubrovnik i Kotor–Dubrovnik biće realizovane tokom ljetnje sezone, sve do 30. septembra, sa organizovanim jutarnjim i popodnevnim polascima prilagođenim turistima i tranzitnim putnicima.
Jubilarno, dvadeseto izdanje međunarodnog takmičenja gitarista Montenegro International Guitar Competition (MIGC) završeno je u subotu, 30. maja, u Centru za kulturu Tivat, dodjelom diploma najuspješnijim učesnicima.
Tokom dva festivalska dana, Tivat je bio mjesto susreta mladih gitarista, pedagoga i umjetnika iz regiona i Evrope, a program je obuhvatio gala koncert i takmičenje u disciplinama Solo gitara i Kamerni ansambli s gitarom.
Svečano otvaranje upriličeno je u petak, 29. maja, gala koncertom na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat, pred učesnicima takmičenja, pedagozima i poklonicima klasične muzike. Na otvaranju se obratio umjetnički direktor festivala Danijel Cerović, koji je izrazio zadovoljstvo što MIGC već dvije decenije okuplja mlade umjetnike, pedagoge i afirmisane izvođače iz regiona i svijeta. Zahvalio je svima koji su tokom prethodnih 20 godina doprinijeli razvoju festivala, posebno Centru za kulturu Tivat, i istakao da je kontinuitet ove manifestacije važan za mlade gitariste i njihovu umjetničku afirmaciju. „Volio bih da se ova inicijativa nastavi i u budućnosti, da se srećemo ovdje u Tivtu i da se zajedno radujemo uspjesima naših mladih gitarista“, poručio je Cerović.
Koncert je otvorio gitarista Stefan Kostić (Crna Gora) izvođenjem „Partite u a-molu za solo flautu, BWV 1013“ J. S. Baha, u transkripciji za gitaru Tilmana Hopštoka, i kompozicije „Pored Heneralifea“ Hoakina Rodriga. Nakon njega nastupio je gitarski duo Humans, koji čine Elizaveta Medvedeva i Nikolaj Larin (Rusija), predstavivši stavove „Koliba na kokošjim nogama“ i „Bogatirska vrata u glavnom gradu Kijevu“ iz ciklusa „Slike s izložbe” Modesta Musorgskog, kao i djela Jamandua Koste: „Između neba i mora“, „Šamame“ i „Sarakoteko“. Završni dio večeri pripao je crnogorskoj gitaristkinji Nađi Janković, koja je izvela „Sjećanje na Alhambru“ Franciska Tarege, te „Katedralu“ i „San u šumi“ Agustina Bariosa.
Nađa Janković, koja je osim na koncertu učestvovala i u radu žirija, istakla je da joj je bila velika čast da bude dio jubilarnog izdanja festivala, posebno zbog nastupa pred domaćom publikom nakon dužeg vremena. „Poseban utisak na mene ostavio je veliki broj talentovane djece i mladih muzičara, čija posvećenost i entuzijazam ulivaju nadu za budućnost klasične gitare. Srećna sam što Crna Gora ima jedan ovako značajan i kvalitetan festival koji okuplja mlade umjetnike i pruža im prostor da rastu i napreduju“, navela je Janković.
Članovi gitarskog dua Humans kazali su da je koncert protekao u izuzetno lijepoj atmosferi, uz srdačan prijem publike i posebno zadovoljstvo zbog zajedničkog nastupa sa crnogorskim gitaristima. O samom takmičenju, koje su pratili iz uloge članova žirija, posebno su istakli „visok nivo pripremljenosti takmičara – pažljivo odabran repertoar, posvećenost zvuku, kao i tehničke i emotivne aspekte njihove muzikalnosti“.
Takmičarski dio programa održan je u subotu, 30. maja, uz učešće 57 kandidata iz Poljske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Rusije i Crne Gore. Njihove nastupe ocjenjivao je žiri u sastavu: Elizaveta Medvedeva, Nađa Janković i Stefan Kostić (žiri 1) i Nikolaj Larin, Milena Vračarić-Zaimović i Vasilije Toljić (žiri 2).
U disciplini Solo gitara, prve nagrade osvojili su: Vuk Furundžić (Crna Gora) u I kategoriji sa 95.6 poena, Buna Latifi (Kosovo/Sjeverna Makedonija) u II kategoriji sa 98.3 poena, Klara Mikolajčik (Crna Gora/Poljska) u IV kategoriji sa 97.6 poena, Darija Vučetić (Srbija) u V kategoriji sa 95.3 poena i Pavel Koroman (Hrvatska) u VI kategoriji sa 93.6 poena. U III i VII kategoriji prva nagrada nije dodijeljena.
U disciplini Kamerni ansambli s gitarom, u II kategoriji prvu nagradu osvojile su Janja Madžarović i Anastasija Vukićević (Crna Gora) sa 96.6 poena, dok su u IV kategoriji prvoplasirani bili Emina Višnjić, Pavel Koroman i Đorđe Radunović (Crna Gora, Hrvatska, Srbija) sa 90.3 poena. U I kategoriji prva nagrada nije dodijeljena.
Članica žirija Milena Vračarić-Zaimović istakla je da je učešće u radu žirija za nju predstavljalo veliko zadovoljstvo, i u profesionalnom i u ličnom smislu, podsjećajući da festival prati gotovo od njegovog osnivanja. Prema njenim riječima, MIGC predstavlja mjesto okupljanja mladih gitarista iz različitih sredina, gdje imaju priliku da stiču nova znanja, iskustva i umjetničke kontakte. „Uvijek je lijepo sresti kolege, razmijeniti iskustva i pratiti rad mladih muzičara u jednoj podsticajnoj i prijatnoj atmosferi kakvu ovaj festival njeguje. Tokom ovih dvadeset godina festival je pokazao kako manifestacije ovog tipa treba da se razvijaju – uz kontinuitet, kvalitetan rad i istinsku posvećenost mladim umjetnicima i muzičkom obrazovanju“, poručila je Vračarić-Zaimović.
MIGC 2026 realizovalo je Udruženje gitarista „Anagastum“, uz generalno pokroviteljstvo Centra za kulturu Tivat i podršku Muzičke akademije na Cetinju, Euro-Unit Crna Gora i graditelja gitara Andreasa Marvija.
U cilju daljeg jačanja regionalnih veza i unapređenja dugoročnog partnerstva, juče su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i zamjenik gradonačelnika Čačka, Vladan Milić potpisali sporazum o uspostavljanju saradnje između dva grada.
Time je postavljen temelj za zajednički rad na projektima od obostranog interesa, sa posebnim naglaskom na privredni razvoj, turističku promociju, kao i bogatu razmjenu u oblastima kulture, obrazovanja i sporta.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, istakao je da saradnja sa Gradom Čačkom već godinama ide uzlaznom putanjom, a sporazum predstavlja krunu dosadašnjih odnosa.
„Nakon što su lokalni parlamenti oba grada usvojili potrebne odluke, naš zadatak je bio da stavimo potpis na ovaj sporazum, koji će biti obaveza i putokaz za sve buduće generacije”, istakao je Katić.
HN – Čačak – sporazum
Dodao je da Herceg Novi njeguje široku mrežu međunarodnih prijateljstava, ali da saradnja sa gradovima iz Srbije zauzima posebno mesto.
„Herceg Novi ima više od deset gradova prijatelja samo u Republici Srbiji, kao i na desetine partnera u regionu i ostalim evropskim državama, ali i SAD, Kini, Rusiji, pa čak i u Argentini. Sa nekima od njih ove godine slavimo i pola vijeka prijateljstva. Izuzetno nam je drago što se i Čačak našao u ovoj velikoj porodici. Vjerujem da će današnji sporazum postaviti čvrste temelje da i naše buduće generacije slave velike jubileje”, rekao je predsjednik Opštine.
Katić je posebno naglasio sličnosti dva grada u svijetu sporta, kulture, umjetnosti što potvrđuju brojna slavna imena, te dodao da Herceg Novi i Čačak vezuje i zajednička duhovna tradicija i bliske porodične veze građana.
„Veže nas isti bratski odnos i tradicija. Herceg Novi je prepoznatljiv po velikom broju vjerskih objekata, čak 89 crkava i manastira, dok je Ovčarsko-kablarska klisura čuvena kao mala Sveta Gora. To nam daje ogroman potencijal za razvoj vjerskog turizma. Na kraju, tu su i neraskidive ljudske spone. Mnogo je Čačana u Herceg Novom i Novljana u Čačku, kao i privrednika koji razvijaju biznis u oba grada. Naš zadatak je da ove veze nadograđujemo na obostrano zadovoljstvo svih građana”, zaključio je Katić.
HN – Čačak – sporazum
Zamjenik gradonačelnika Grada Čačka, Vladan Milić istakao je da potpisivanje povelje sa bratskim Herceg Novim otvara vrata novim zajedničkim projektima u oblasti kulture, sporta, turizma i privrede.
„Već smo imali uspješne korake u oblasti kulture kroz razmjenu kulturno-umjetničkih društava, što je naišlo na odličan odjek u javnosti i u tom smjeru ćemo sigurno nastaviti. Sledeći korak je sportska saradnja. Plan nam je da organizujemo susrete mlađih selekcija FK Igalo i FK Borac, ali i pripreme seniorskih timova”, rekao je Milić.
Kao posebnu tačku spajanja izdvojio je zdravstveni i banjski turizam.
„Herceg Novi ima svoju regionalno i evropski atraktivnu banju u Igalu, dok mi sa naše strane možemo da ponudimo tri banje – Atomsku banju Gornja Trepča, Ovčar Banju i Slatinsku Banju. Razvoj odnosa u tom pravcu biće jedan od naših prioriteta”, zaključio je Milić.
Uz predsjednika Skupštine, Igora Trifunovića, ostale saradnike uprave, Skupštine i turističkog sektora Čačka, potpisivanju su prisustvovali odbornici hercegnovskog parlamenta Slavka Zambelić, Maja Popović i Boro Lučić, kao i direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević.
Policija je tokom vikenda uhapsila 79 vozača, od kojih su 52 vozila pod dejstvom alkohola i narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.
Uhapšeno je 79 vozača, od čega 28 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja; 24 zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju i 27 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
“Od ukupnog broja lica lišenih slobode, najviše je lišeno slobode u Podgorici – 33 vozača, zatim sedam vozača u Budvi, četiri vozača u Kotoru i po dva vozača u Danilovgradu i Bijelom Polju”, dodaju iz UP.
Takođe, na crnogorskim putevima je evidentirano 60 saobraćajnih nesreća, u kojima su stradale dvije osobe na području opštine Bijelo Polje. Tri osobe su, prema navodima policije, zadobile teške tjelesne povrede, a 16 je lakše povrijeđeno.
U istom periodu, dodaju iz UP, policija je u okviru represivnih aktivnosti podnijela 216 prekršajnih prijava, izdala 2.014 prekršajnih naloga, privremeno oduzela 19 pari registarskih oznaka, a isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika.
Sedam restorana i kafića u povijesnoj jezgri Dubrovnika ostalo je bez javne površine na sedam dana zbog korištenja tih površina suprotno ugovorima o zakupu, čime je smanjen slobodan prolaz i otežano nesmetano kretanje pješaka, izvijestila je u srijedu dubrovačka gradska uprava.
„Komunalno redarstvo je 25. maja provelo inspekcijski nadzor korištenja javnih površina gospodarskih subjekata unutar povijesne jezgre s ciljem osiguranja reda i slobodnog prolaza građana i posjetitelja. Mjerenjem na terenu u svim je slučajevima utvrđeno korištenje javne površine suprotno ugovoru, čime je smanjen slobodan prolaz i otežano nesmetano kretanje pješaka“, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.
Zakupci su obvezni odmah po primitku odluke o otkazu ugovora o zakupu ukloniti sve stolove, stolice i druge predmete s javne površine te prestati koristiti prostor koji je bio zakupljen.
Riječ je o restoranima „Mea Culpa III“ u ulici Za Rokom, „Fontana“ i „Incredibile India“ u ulici Između Polača, „Forty Four“ u Ulici Cvijete Zuzorić, „La Bodega“ u Ulici Zeljarica te „Konoba Rhea Silva“ i „Veritas“ na Gundulićevoj poljani.
„Ugovori će se moći ponovno zaključiti isključivo nakon što se otklone svi razlozi za otkaz ugovora, ali ne prije isteka roka od sedam dana“, navode iz Grada Dubrovnika.
Sukladno Odluci o zakupu javnih površina, Grad Dubrovnik će otkazati ugovor i oduzeti javnu površinu na sedam dana nakon prvog kršenja odredbi Odluke i ugovora o zakupa, na 30 dana nakon ponovljenog kršenja, a nakon trećeg javna površina se oduzima trajno.
Europa gradi jednu od najvećih željezničkih infrastrukturnih veza u svojoj povijesti – između Lyona i Torina nastaje nova brza pruga, čiji će središnji dio biti tunel Mont Cenis dug 57,5 kilometara, a pruga će značajno izmijeniti putnički i teretni promet između Francuske, Italije i ostatka Europe, prenose u nedjelju agencije.
Kada bude dovršen, postat će jedan od najdužih željezničkih tunela na svijetu. Projekt Lyon-Torino procijenjen je na oko 11,1 milijardi eura, pri čemu polovinu sredstava osigurava EU, piše Forbes Slovenija.
Radove vodi francusko-talijanska kompanija TELT, uz sudjelovanje velikih europskih građevinskih kompanija.
Nova pruga predstavljat će ključni dio europskog prometnog koridora TEN-T, koji povezuje jugozapad Europe sa središnjim dijelom kontinenta.
Glavni tunel prolazit će između mjesta Saint-Jean-de-Mauriennea u Francuskoj i Suse u Italiji. Na nekim mjestima nalazit će se više od jednog kilometra ispod Alpa.
Svi glavni ugovori su zaključeni, a radovi se istovremeno izvode na više gradilišta sa obje strane granice. Jedan od glavnih ciljeva projekta je skraćivanje vremena putovanja.
Po završetku radova, putovanje vlakom između Pariza i Milana trajat će oko četiri i pol sata, umjesto sadašnjih šest i pol do sedam i pol sati, čime će željeznica postati ozbiljna alternativa avionskom prometu.
Posebna važnost očekuje se u teretnom prometu. Europska unija procjenjuje da će nova pruga omogućiti preusmjeravanje velikog dijela robnog prometa s cesta na željeznicu i kamiona s alpskih prijevoja između Francuske i Italije.
To bi trebalo smanjiti gužve, buku i emisiju ugljičnog dioksida.
Projekt je pokrenut 2007., ali su ga godinama usporavali ekološki protesti i složene procedure, naročito na talijanskoj strani granice.
Prema sadašnjim planovima, tunel bi trebalo biti završen 2033. kada će veza Lyon-Torino postati jedna od najvažnijih željezničkih ruta u Europi.
Neravnoteža u globalnoj trgovini sve snažnije opterećuje kontejnerski sektor. Prema novoj analizi danske konzultantske kuće Sea-Intelligence, svaki treći kontejner koji se danas prevozi morem plovi prazan. Prije pandemije taj je omjer bio približno jedan od četiri.
Mjereno u TEU-miljama, čak 30 posto ukupnog rada globalne kontejnerske flote danas se odnosi na premještanje praznih kontejnera. Prije pandemije taj je udio iznosio 24 posto. To pokazuje koliko su se poremetili robni tokovi između velikih svjetskih regija, navodi Splash247.
Od prvog tromjesečja 2019. godine broj prevezenih praznih kontejnera porastao je za 65 posto, dok je broj punih kontejnera u istom razdoblju porastao samo 17 posto. Ukupna potražnja, mjerena u TEU-miljama, povećana je za 40 posto.
U praksi to znači da brodari danas prevoze gotovo dvostruko veći volumen praznih kontejnera, gledano prema udaljenosti, nego prije pandemije. Kada se teret u jednom smjeru prevozi u velikim količinama, a u povratnom smjeru nema dovoljno robe, kontejneri se moraju vraćati prazni ondje gdje ih tržište ponovno treba.
Takvo premještanje prazne opreme zauzima prostor na brodovima, troši kapacitet flote i povećava operativne troškove. Sea-Intelligence upozorava da će se ti troškovi na kraju odraziti i na vozarine, posebno na glavnim linijama s velikim količinama tereta.
Za linijski kontejnerski prijevoz ovo postaje ozbiljan strukturni problem. Iako brodari ulažu u veće brodove, bolju organizaciju mreža i učinkovitije operacije, dio tih koristi sve više se gubi zbog rastućih troškova upravljanja praznim kontejnerima.
Tivat – Grad se ubrzano sređuje u susret Samitu EU – Zapadni Balkan koji će biti održan 4. i 5. juna. Za nekoliko dana, evropski i regionalni lideri doći će u Tivat, u Crnu Goru.
Zabrana izvođenja građevinskih radova stupila je na snagu danas, 1. juna i trajaće do 15. septembra.
Tivat je u jeku priprema za ljetnju sezonu, poruka je sa prvog sastanka Koordinacionog tima za pripremu ljetnje turističke sezone Opštine Tivat. Sve je spremno za evropske lidere, a pošto smo turistička destinacija tako i za naše turiste, i da ne zaboravimo mještane.
Ali to nije sve…
Zabrinjava činjenica da ako neko od visoko pozicioniranih zvanica mimo predviđenog protokola izrazi želju da posjeti najstariji dio Tivta, prošeta do Donje Lastve koja je samo 500 metara udaljena od glamuroznog Porta Montenegra.
Mjesto je imalo svoju Opštinu, školu, crkvu iz 1886. godine, Dom kulture, ljetnju kino baštu, prvo Turističko društvo “Plaža” na teritoriji Opštine Tivat, šetalište i još mnogo toga…
Sjećam se novinara Fincial Times, Neila MacDonalda sa kojim sam razgovarao još 2010. godine koji je nakon posjete Porto Motenegru prošetao do Donje Lastve.
Oduševljen projektom koji se razvija Portom Montenegrom, kao i Donjom Lastvom, ipak je pristojno kazao da “bruji od neizbježne transformacije” i još mnogo toga, kako je neshvatljiv odnos prema graditeljskoj i kulturnoj baštini, nakon čega je ubrzo osvanuo članaka u svjetskom prestižnom Fincial Timesu pod naslovom Tremendously undeveloped (Izuzetno nerazvijeni) – cijeli članak možete pročitati OVDJE.
Donja Lastva – Riva – Foto Boka News
Danas, 16 godina kasnije nije se mnogo promjenilo, osim što se Donja Lastva uspjela razviti građevinski, najčešće tačkastim urbanizmom. Zbog preizgrađenosti koju nije pratila infrastruktura često dolazi do ispada napajanja električnom energijom pa staru godinu 2025. smo skoro ispratili uz svijeće, struja stigla, 4 sata prije Nove godine…
Ako prošetate rivom i danas bićete zatečeni građevinskim materijalom koji je ostavljen tik uz šetalište, ako ga tako uopšte možemo nazvati. Pijesak, željezo, drvena oplata, metalna ograda skinuta koja je bila oko gradilišta…
Problem rasvjete, parkinga, šetališta, mobilijara, kanti za otpad…
Postoje obećanja da će riva konačno biti uređena, zatim izgrađeno šetalište uz more do Lepetana, a mjesto dobiti kanalizaciju. Možda čekamo sredstva iz EU fondova, Vlade, Morskog dobra…
Donja Lastva – foto arhiv Boka News
Radovi već godinama počinju svake jeseni ili do kraja godine ali za sada prenosimo samo dio aktuelne situacije…
