Danas blokada teretnog saobraćaja na granicama

0
Danas blokada teretnog saobraćaja na granicama
Kamioni – foto Pixabay

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore danas će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta. Najavljeno je da će biti blokiran teretni saobraćaj u blizini devet graničnih prelaza Debelog brijega, Ilinog brda, Vraćenovića, Ranče, Meteljke, Dobrakova, Dračenoveac, Kule i Božaja, kao i ulaza i izlaza iz Luke Bar. Protest će početi u 12 sati i trajaće, kako su kazali iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.

Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.

Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.

Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.

Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka – rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.

Kako je saopšteno Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević oglasila se prekjuče povodom najavljenih protesta profesionalnih prevoznika i blokade graničnih prelaza, te kazala da je taj resor već stupio u komunikaciju sa Evropskom komisijom povodom pitanja primjene ETIAS uredbe.

Upozorila je da ovakve mjere mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju međunarodnog drumskog saobraćaja i lanaca snabdijevanja, sa mogućim značajnim posljedicama po privredu i građane.

Komorski investicioni forum zapadnobalkanske šestorke (KIF ZB6 – Privredna komora Kosova, Privredna komora Srbije, Privredna komora Sjeverne Makedonije, Privredna komora Crne Gore, Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine, Unija privrednih komora Albanije) uputio je Evropskoj komisiji zajednički apel sa ciljem pronalaženja hitnog rješenja za poteškoće nastale primjenom pravila 90/180 na profesionalne vozače u međunarodnom drumskom saobraćaju, imajući u vidu strateški značaj nesmetanog protoka robe između regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije.

/A.O/

Inspekcija Ministarstva prostornog planiranja naredila rušenje dijela “plave zgrade” u Herceg Novom

0
Inspekcija Ministarstva prostornog planiranja naredila rušenje dijela “plave zgrade” u Herceg Novom
Inspekcija naredila rušenje dijela ”plave zgrade” u Herceg Novom/ – FOTO: MINISTARSTVO PROSTORNOG PLANIRANJA I URBANIZMA

Povodom prijave stanara „Plave zgrade“ u Ulici Orjenski bataljon u Herceg Novom, inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine naredila je rušenje dijela zgrade, nakon što je utvrđeno da je u objektu ugrožena bezbjednost stanara i okoline.

Inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (glavni građevinski inspektor Novak Lakušić i građevinski inspektor Zdravko Vlahović) je istog dana, 24.1.2026. godine, izvršila inspekcijski nadzor na licu mjesta i utvrdila da je u objektu ugrožena bezbjednost stanara i okoline, te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, a shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru, donijela mjeru zabrane upotrebe dijela objekta u roku od odmah, saopšteno je iz tog resora.

Objekat je zapečaćen i na istom je postavljena propisana traka i tabla. S obzirom da, usljed dotrajalosti, značajnog oštećenja i narušene konstruktivne stabilnosti predstavlja opasnost po život ljudi, susjedne objekte i okolinu, inspekcija je naredila rušenje dijela predmetnog objekta u kojem se nalaze 32 stambene jedinice. Naredbu će sprovesti izvršna služba DOO „Zaštita prostora Crne Gore”, a etažni vlasnici su dužni da prije toga napuste objekat i iz njega uklone stvari i opremu.

Građevinska inspekcija je o utvrđenom stanju službeno obavijestila Kabinet predsjednika Opštine Herceg Novi, kao i komunalnu inspekciju Herceg Novog, radi preduzimanja mjera i radnji iz svojih nadležnosti, posebno u dijelu oganičenja pristupa predmetnom objektu i njegovoj okolini, kao i obezbjeđenja sprovođenja naređenih mjera.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i u ovom slučaju potvrđuje da su javni interes i sigurnost građana njegov apsolutni prioritet, navedeno je u saopštenju Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine, zaključuje se u saopštenju.

Stanari “plave zgrade” uznemireni i uplašeni, ne znaju gdje će nakon rješenja o iseljenju

Vijest da je zgrada zapečaćena i da se po nalogu inspektora Ministarstva prostornog planiranja, moraju odmah iseliti uznemirila je sve stanare plave zgrade u kojoj su 32 porodice, sa starim licima, djecom, prenio je RTHN.

Jedan od stanara Predrag Mirković kaže da su inspektori Ministarstva prostornog planiranja sinoć odradili posao i da su naredili iseljenje cijele zgrade. Razumije odluku, koja je donijeta radi bezbjednosti ali se pita gdje će da idu.

Tatjana Džuver, koja živi u Podgorici, kaže da su u plavoj zgradi od 2004. godine i da joj tu trenutno živi majka.

– Donedavno smo svi tu živjeli. U ovih 20 godina dešavala su se oštećenja ali niko ozbiljno to nije shvatao. Ispostavlja se da  se ti problemi javljaju od 90-ih. S obzirom na ovu kišu, razumljiv je strah ljudi da ostanu. Mi imamo alternativu, ali da li je imaju drugi, to je pitanje. To su 32 stana, ima jako male djece I starijih ljudi. Sa ovim država i opština moraju da se ozbiljno pozabave i to što prije. Mišljenje inspekcije je takvo da je iseljenje predloženo  odmah. Zgrada je nagnuta 10 cm, što je veoma ozbiljno. Mi se trudimo da budemo podrška jedni drugima. Sinoć smo imali sastanak, imaćemo i večeras, vidjećemo šta ćemo, kaže Džuver.

Uhapšen osumnjičeni za više krivičnih djela izvršenih u četiri grada na primorju

0
Uhapšen osumnjičeni za više krivičnih djela izvršenih u četiri grada na primorju
Policija – Kotor – foto Boka News
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ uhapsili su osumnjičenog za krivična djela teška krađa, oduzimanje vozila i teška krađa u pokušaju, koja su izvršena u nekoliko gradova u južnoj regiji države, saopštila je Uprava policije (UP).

Naime, slobode je lišen J.Ć. (45) koji se sumnjiči da je u razmaku od četiri dana izvršio krivična djela na teritoriji opština Kotor, Herceg Novi, Budva i Tivat.

– On je, kako se sumnja, u Kotoru otuđio putničko motorno vozilo marke „reno”, vlasništvo jednog pravnog lica, koje su policijski službenici istog dana pronašli u Bečićima i vratili ga vlasniku. U odnosu na ovaj događaj upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru kojem su spisi predmeta dostavljeni na ocjenu i mišljenje – navode iz policije.

U Herceg Novom je J.Ć., kako se sumnja, izvršio krivično djelo teška krađa na način što je upotrebom fizičke sile i podesnog sredstva, oštetio bravu vrata jedne trafike u Herceg Novom odakle je otuđilo veću količinu duvanskih proizvoda – cigareta i udaljilo se taksi vozilom u nepoznatom pravcu.

Nadalje, isti se sumnjiči i za krivično djelo teška krađa u pokušaju izvršeno u mjestu Lastva, na štetu Pošte Crne Gore, dok je na kraju, na teritoriji opštine Tivat ovo lice otuđilo vozilo marke „mercedes” i upravljajući njime izazvalo saobraćajnu nezgodu na teritoriji nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Budva.

– On je lišen slobode i u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost – navodi se u saopštenju.

Obeležene 84 godine od Novosadske racije: Stradanje grada koje se čuva od zaborava

0
Obeležene 84 godine od Novosadske racije: Stradanje grada koje se čuva od zaborava
Foto: Aleksandar Savanović /AA
Novi Sad – Centralnom komemorativnom manifestacijom na Keju žrtava racije u Novom Sadu obeležene su 84 godine od Novosadske racije, jednog od najtragičnijih događaja u istoriji grada, javlja Anadolu..

Tokom racije, koju su u januaru 1942. godine sprovele mađarske okupacione vlasti u Novom Sadu i drugim mestima južne Bačke, najviše u Šajkaškoj, ubijene su hiljade građana, pre svega Srba i Jevreja.

Komemoracija je, tradicionalno, održana na Keju žrtava racije, kod spomenika “Porodica”, uz pomen, verske obrede i polaganje venaca.

U ime grada Novog Sada obratio se gradonačelnik Žarko Mićin, a pomen za postradale služio je patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje episkopa bačkog Irineja, episkopa mohačkog Damaskina i episkopa osečkopoljskog i baranjskog Heruvima, dok je jevrejsku versku službu predvodio vrhovni rabin Srbije Isak Asiel.

Patrijarh srpski Porfirije poručio je da je sećanje na Novosadsku raciju molitveni dug prema nevinim žrtvama i opomena da se zlo, mržnja i nasilje nikada i nikome ne ponove. Podsetio je da dolazi iz Čuruga, mesta koje je tokom racije izgubilo oko četvrtinu svog stanovništva, naglasivši da je tragedija januara 1942. godine duboko utkana u kolektivno sećanje naroda Bačke. Istakao je da se stradanje ne pamti radi osvete ili zlopamćenja, već radi isceljenja, praštanja i očuvanja ljudskog dostojanstva, upozorivši da čovek bez Boga lako gubi meru čovečnosti.

Komemoraciji kod spomenika porodica prisustvovao je i muftija srbijanski Islamske zajednice Srbije Muhamed ef. Ziljkić.

U programu obeležavanja učestvovali su horovi Jevrejske opštine “Hašira” i hor “Sveti Georgije” Saborne crkve u Novom Sadu.

Vence kod spomenika “Porodica” položili su predstavnici Grada Novog Sada, Pokrajinske vlade, Skupštine AP Vojvodine, diplomatskog kora, verskih zajednica, jevrejskih i romskih organizacija, kao i potomci žrtava Novosadske racije, dok je venac u znak sećanja na stradale spušten i u Dunav.

Novosadska racija bila je deo šire kampanje koju su mađarske okupacione snage sprovodile u južnoj Bačkoj tokom januara 1942. godine. Hapšenja, streljanja i masovna ubistva, uključujući bacanje ljudi pod led Dunava i Tise, trajala su od 4. do 29. januara, a okončana su u Bečeju. Prema podacima istoričara, u ovim zločinima ubijeno je više od 4.000 ljudi, među kojima je bilo i oko 500 dece, dok tačan broj žrtava nikada nije utvrđen.

Američka vojska u Tihom okeanu pogodila čamac, poginule dvije osobe osumnjičene za šverc droge

0
Američka vojska u Tihom okeanu pogodila čamac, poginule dvije osobe osumnjičene za šverc droge
Droga – SAD – https://www.federalna.ba/

Američka vojska saopštila je da je u istočnom dijelu Tihog okeana „izvela smrtonosni napad“ iz vazduha na jedan čamac, pri čemu su poginula dva člana posade koja su, kako tvrdi vojska, bila uključena u šverc droge.

To je prvi takav slučaj od racije početkom januara u kojoj je zarobljen predsjednik Venecuele Nikolas Maduro.

Južna komanda SAD-a objavila je na društvenim mrežama snimak kako je prošle noći izvela napad u kojem su poginule dvije osobe, dok je jedna preživjela, te je obavijestila Obalsku stražu da pronađe tu osobu.

Video-prilog prikazuje kako čamac s tri motora, koji se brzo kreće, eksplodira i nestaje u plamenu, dok na pramcu stoji jedan čovjek.

S tom najnovijom vojnom akcijom, od početka septembra zabilježeno je 36 poznatih napada na brodice i čamce za navodni šverc droge u južnoameričkim vodama, u kojima je poginulo najmanje 117 ljudi. Većina tih napada izvedena je u Karipskom moru.

Prije najnovijeg napada, prethodni su bili krajem decembra, kada je vojska saopštila da je tokom dva dana pogodila pet čamaca navodnih švercera droge, usmrtivši ukupno osam ljudi, dok su drugi skakali u more. Međutim, nekoliko dana kasnije Obalska straža je obustavila potragu za njima.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp rekao je u govoru u četvrtak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj, da su američki napadi na navodne krijumčare droge u Karipskom moru i u istočnom dijelu Tihog okeana „zaustavili praktično skoro 100 odsto sve droge koja dolazi morskim putem“ u Sjedinjene Američke Države.

Američka vojska se od početka januara, otkako je vlada SAD-a pokrenula smjelu raciju s ciljem da zarobi Madura i dovede ga u Njujork, gdje je optužen za trgovinu drogom, fokusirala na zapljenu sankcionisanih tankera za naftu povezanih s Venecuelom.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, hagiografske literature, politike, gastronomske esejistike i knjiga za djecu.

Roman Hotel Vartburg, najzrelije djelo istaknutog hrvatskog pisca Zorana Žmirića, postao je hit-knjiga odmah nakon što je objavljena u Zagrebu. Hotel Vartburg je roman o odrastanju. U središtu priče je jedan vartburg-karavan, rodno mjesto lične opsesije, kulturni, politički i životni okvir jednoga svijeta. Žmirić je stvorio knjigu koja će oduševiti emocijama, iskrenošću, uvjerljivošću, sjajno izgrađenim likovima, posebno dijalozima, zanimljivim epizodama i scenama punim nostalgije. Izdavač je Lom.

U hotelu na dalmatinskoj obali, na mjestu nekadašnjeg socijalističkog dječjeg odmarališta, a sada luksuznom raju za imućne, u svojevrsnoj prostornoj metafori savremenog kapitalističkog svijeta, odvija se uzbudljva priča romana Lajk, pisca i reditelja Srđana Dragojevića. U njoj se satirično preispituju fenomeni današnjice, zavodljiivi svjetovi društvenih mreža i njihovih zvijezda, virtuelna stvarnost, digitalni univerzum, okruženje puno izazova i iskušenja za odrastanje današnje djece. Lik influenserke Mili maestralno je oblikovan kao groteskna personifikacija novokomponovanih vrijednosti i stilova života. Roman Lajk je izrazito filmičan, čulan, slikovit, dinamičan, psihološki uvjerljiv, maštovit i duhovit. Izdavač je Laguna.

Kada Sorka O’Donovan upozna Kona Dejlija – naočitog, ali neprihvaćenog muzičara iz njihovog malog sela na vjetrovitoj obali zapadnog Korka – njen život se zauvijek mijenja. Kon s bendom Ribari u Londonu doživljava vrtoglavi uspijeh, ali ispostavlja se da je cijena slave previsoka. Stare tajne prijete da unište sve što je stvorio. Dvadeset godina kasnije, Ribari se ponovo okupljaju zbog velikog humanitarnog koncerta na Vembliju. Ali Kon je nestao prije više od deset godina. Samo jedna osoba zna koliko je važno da se istina otkrije. Poslednja ljubavna pesma naziv je romana Lusinde Rajli. Izdavač je Laguna.

Sveti Sava je izuzetno lijepo istorijsko književno djelo Miloša Crnjanskog. Uvodeći nas prvo u istoriju Slovena i njihov dolazak na Balkan, Crnjanski se baca u koštac sa cjelokupnim životom Rastka Nemanjića, od porodice i roditelja, mladosti, zamonašenja, kasnijeg povratka u otadžbinu, do Savine državničke i prosvetiteljske uloge u srpskoj državi. Izdavač je Talija.

Uvod u politiku Tomasa Mejera je knjiga nastala na temelju studija politike. Namijenjena je svima koje zanima politika i koji žele bolje razumjeti kako ona funkcioniše. Bavi se svim aspektima politike i nekim novim političkim pitanjima kao što su politika identiteta, civilno društvo, biopolitika i globalizacija. Izdavač je CID.

Slatko-gorka istorija šećera autorke Elizabet Abot pronicljivo je i provokativno istraživanje o proizvodu u kojem većina nas svakodnevno uživa, a o kojem, ipak, tako malo znamo. Ona otkriva kako je šećer izmijenio prirodu objedovanja u devetnaestom vijeku, podstakao industrijsku revoluciju, proizveo nov i brutalan oblik ropstva, afrikanizovao polja šećerne trske u Novom svijetu. Slatko-gorka istorija šećera prati istoriju šećera do današnjih dana. Ona govori o tome da je prisilni rad i dalje prisutan u mnogim zemljama gde se proizvodi šećer, kako se šećerna trska i šećerna repa bore s novim generacijama zaslađivača. Izdavač je Geopoetika.

Putovanje u središte priče: priručnik za kreativno pisanje napisala je Anđelka Ružić. Ovaj priručnik će vas pripremiti za neobično književno putovanje i pomoći će vam da razvijete vještinu pisanja. U njemu ćete pronaći 12 tema sa obrađenim važnim pravilima kojih se pisci drže kako bi napisali dobru i zanimljivu priču; saznaćete kako se gradi književni lik, šta je važno za vrijeme i mjesto radnje, kako nastaje zaplet, šta čini dobar početak i dobar kraj priče i mnogo toga drugog; zanimljive citate i odlomke – ilustracije određenog pravila koje pisci primjenjuju prilikom pisanja. Izdavač je Kreativni centar.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Trump: Imat ćemo vlasništvo nad dijelovima Grenlanda

0
Trump: Imat ćemo vlasništvo nad dijelovima Grenlanda
Grenland

Američki predsjednik Donald Trump izjavio da će Sjedinjene Države steći suverenitet nad područjima na Grenlandu gdje se nalaze američke baze, preuzimajući vlasništvo nad tim teritorijima.

Dom zdravlja Tivat: Rana dijagnostika i prevencija presudne u borbi protiv raka grlića materice

0
Dom zdravlja Tivat: Rana dijagnostika i prevencija presudne u borbi protiv raka grlića materice
dr Julija Samardžić

Rak grlića materice predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i jedno od značajnijih malignih oboljenja u ženskoj populaciji, iako je riječ o bolesti koja se u velikoj mjeri može spriječiti i uspješno liječiti ukoliko se otkrije na vrijeme.

Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice, koja se ove godine obilježavala od 19. do 25. januara, bila je prilika da se dodatno ukaže na značaj rane dijagnostike, redovnih ginekoloških pregleda i preventivnih mjera u očuvanju zdravlja žena.

“U Domu zdravlja Tivat poseban akcenat stavlja se na preventivne ginekološke preglede i rano otkrivanje promjena na grliću materice”, kazala je dr Julija Samardžić specijalista ginekologije i akušerstva.

Rak grlića materice je u gotovo svim slučajevima povezan sa dugotrajnom infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Infekcija HPV-om često protiče bez simptoma, zbog čega žene nijesu svjesne da su u riziku, sve dok se ne razviju ozbiljnije promjene. Upravo zato redovni preventivni pregledi predstavljaju ključnu mjeru zaštite zdravlja.

Dom zdravlja Tivat sprovodi ginekološke preglede u okviru primarne zdravstvene zaštite, uz savjetovanje i upućivanje pacijentkinja na dalje preglede i dijagnostičke procedure u skladu sa važećim medicinskim protokolima.

Posebna pažnja posvećuje se informisanju o značaju HPV vakcinacije, kao jedne od najefikasnijih mjera primarne prevencije raka grlića materice. U toku prošle godine, u DZ Tivat je HPV vakcinu primilo 100 pacijenata, uzrasta 9 do 26 godina. Skrining na HPV je obavilo 287 žena.

„Rak grlića materice je bolest koja se u velikom broju slučajeva može spriječiti, ali samo ukoliko žene redovno obavljaju preventivne preglede. U praksi i dalje prečesto vidimo pacijentkinje koje se javljaju kasno, kada su terapijske mogućnosti ograničenije. Zato kontinuirano apelujemo na žene da ne odlažu pregled, jer pravovremena dijagnostika spašava život i čuva kvalitet zdravlja“, istakla je dr Julija Samardžić.

Dom zdravlja Tivat poziva sve žene da redovno obavljaju preventivne ginekološke preglede i da se blagovremeno jave svom izabranom ginekologu, kao i roditelje da se informišu o značaju HPV vakcinacije i pravovremenoj zaštiti djece od infekcije humanim papiloma virusom.

Prevencija spašava živote.

Rani pregled čini razliku.

Žana Bajić slikama sa likom Žene, Majke, Gospe, slavi Veličanstvo Život

Iako je nekoliko puta do sada izlagala u Crnoj Gori, akademska umjetnica Žana Bajić iz Splita, gaji posebne emocije prema rodnom Kotoru i mnogo se  raduje svojoj prvoj izložbi u „svom gradu“, u čijoj se Gradskoj galeriji u subotu predstavila radovima iz opusa “Milost“.

U postavci su 12 slika većeg formata i desetak minijatura, rađenih kombinovanom tehnikom na crnoj podlozi plavom i tu i tamo crvenom bojom, oplemenjenih zlatnim listićima, u bojama koje simbolizuju tišinu, duhovnost i snagu. U skladu sa temom izložbe, u duhu soul-pjesme „Amazing grace“ američkih crnaca, muzički i bračni dvojac Zdeslav i Dijana Hrepić iz Splita, „obojili su“ galeriju zvucima gitare i pitkom pjesmom „Milost“ na hrvatskom jeziku. Kasnije su izveli još jednu kompoziciju.

Ovo je Žanina 21.  izložba, a treća izložba iz ciklusa „Milost“.  Povodom Tripundanskih svečanosti Žanine slike došle su na blagoslov u Kotor direktno iz Bazilike Gospe Sinjske, gdje su bile izložene od 30. novembra do 31.decembra prošle godine.

-U Kotoru se dogodio moj prvi udah, moj prvi život i zato ova izložba nije slučajno ovdje, puno je simbolike, a Bog mi je dao drugi život, Njegova je milost bila da se ponovo vratim, da o tome posvjedočim, kazala je Žana obraćajući se prisutnima. Ispričala je kako je u vrijeme „korone“ bila na rubu života, kada je osjetila dah nestajanja, ali i tiho prisustvo Milosti. Bila je na respiratoru, ljekari joj nisu predviđali da će ostati živa, ali evo: „Ja sam ovdje, dišem, stojim, izlažem“ , kaže umjetnica, sjećajući se da je svećenik bio prva osoba koja joj je prišla kad se budila iz kome. Pitala ga je da li je ona već umrla ili je on  došao da joj da posljednji pomaz.

– Nikad neću zaboraviti kada me je svećenik uhvatio za ruku i to je možda i bio razlog da krenem u sve ovo skupa, jer ovo je totalno različito od onoga što ja radim.

Rekao je: „Ne, Žana, Vas je Bog vratio iz nekog razloga, dobili ste novi život koji će biti puno ljepši“. Sagnuo se i poljubio mi stopalo. To je bio trenutak koji ću pamtiti cijeli život, ističe umjetnica. Kada je kasnije izašla iz bolnice, inspiracija joj je, kaže, bila da slika Ženu, kao biće, kao majku u jednoj duhovnjm vertikali s Majkom Božijom, jer majka je ta koja daje život.

-Ove slike nisu zahvala patnji, one su zahvala, slavimo Život. Nije život samo ono šta mi vidimo, život je sasvim nešto drugo.

Želim da budemo zahvalni na svakom novom udahu, na svakom danu koji nam je Bog dao, da živimo punim plućima, poručula je Žana Bajić prisutnima u svom emotivnom obraćajunju. Ona je organizatoru izložbe HGD CG, njegovom predsjedniku Mirku Vičeviću,  koji je otvorio izložbu, poklonila jedan svoj rad.

-Ova izložba je viiše od same izložbe. Ona dira dušu, budi uspavane emocije i u prostor unosi tišinu koja nije prazna, već ispunjena prisutnošću. Svaka od ovih umjetnina nosi svoj jedinstveni pečat, priču koju je autorica željela podijeliti s nama. U njihovim linijama, bojama, formama i kompozicijama prepoznajemo autentičnost umjetnice, njezin pogled na svijet i osobni izričaj, istakla je  Danijela Petrović Jablan, govoreći o umjetničinom liku i stvaralaštvu.

Otvaranje izložbe ispratili su, pored ostalih i mons. Mladen Vukšić, Kotorski biskup i don Robert Tonsati, pročelnik Ureda za kulturu i kulturna dobra Kotorske biskupije, predstavnici HGD-a i Bokeljske mornarice.

Izložba se može pogledati do 10. februara.

/M.D.P./

Lode pohvale zaštitniku grada danas se izgovaraju samo u Kotoru – iz arhiva

0
Lode pohvale zaštitniku grada danas se izgovaraju samo u Kotoru – iz arhiva
Lode – foto Boka News

Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju u utorak 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.

Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je Krsto T. Petrović iz Kotora.

Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.

U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.

Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.

Iz arhiva Boka News-a:

Laudes – Lode

Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

Autor: Don Anton Belan

Ova molitva potječe od onih poklika kojima je narod klicao rimskim i bizantskim carevima osobito na istoku, kada bi se njihova slika po gradu nosila ili u samoj crkvi izlagala. Kada je papa Leon III. u Rimu u bazilici sv. Petra, koju je sagradio rimski car Konstantin I. Veliki i u njoj, prema tradiciji, ugradio dvanaest stupova Solomonovog hrama, na Božić 800. godine za cara Zapadnog rimskog carstva okrunio franačkog cara Karla Velikog Rimljani su počeli klicati caru pohvalama (laudes). Papa Leon III. (795.-816.) dao je izbrisati ime bizantskog cara iz liturgijskih molitava jer je bizantski prijestol, oslijepivši i ubivši svoga sina Konstantina VI., u istoj onoj grimiznoj dvorani gdje ga je prije 27 godina rodila, zauzela carica Irena. To je bilo nešto novo i nepojmljivo u rimskom pravu da žena bude nosilac rimskog carskog prijestolja, iako se Irena nikad nije zvala βασίλισσα (basilisa, carica) nego βασιλεύς (basileus, car), i Rim je time smatrao da je Bizantsko carstvo prestalo postojati. Sigurno je da su Lode (laudes) u Kotoru bile za vrijeme bizantske vladavine, jer tako je bilo i u ostalim gradovima istočno-jadranske obale. Postojale su i za vrijeme srpske vladavine i vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva. One se spominju i za vrijeme mletačke vladavine, pa tako u kotorskom statutu (Statuta et leges civitatis Cathari, str. 337, čitamo da je 25. srpnja 1420. godine, pošto su bile izvješene mletačke zastave na gradskom trgu (platea civitatis) i gradskoj tvrđavi (et in castro civitatis) nakon svečane procesije i Mise u katedrali bile izrečene pohvale (facta laude)). Ovu vijest donosi i Flaminio Cornelije u svom poznatom djelu Catharus Dalamtiae civitas, str. 86.

Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu kojega je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovici XVII. stoljeća. Isti je napisao i pohvale prema starom predlošku (ad veterum exemplar ipse composuit) koje su se izgovarale na Bogojavljenje (Illiricum sacrum, tom. VI., str. 509). Današnji tekst Pohvala potječe iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na talijanskom jeziku, od tada se Lode izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskog preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja.

Lode 2019.

Godine 1628. dok se dizala zastava na stupu pred sv. Tripunom admiral je klicao: Živio Papa, živio car, živio dužd! Spominjanje cara odnosilo se na rimskog cara što se vidi iz Loda koje je sastavio biskup Marin II. Drago, a čiji drugi zaziv glasi: Augustissimum Romanorum electum imperatorem Leopoldum caelestis imperator Domine virtutum omnium incrementis munire dignare (uzvišenog rimskog izabranog cara Leopolda, nebeski Gospodine care udostoj se svim vrlinama ojačati i zaštititi). Stoga je sasvim sigurno da se tu ne radi o srpskom caru ili sjećanju na srpskoga cara kako su to neki u historiografiji pokušali tumačiti (G. Stanojević). Sigurno je da se srpski car kada je Kotor pripadao Srpskome carstvu u molitvama kotorske Crkve spominjao, ali poslije toga ne više. U ostalom, 1628. godine više i nema Srpskog carstva, Srbija je pod Turcima (1459.-1808. i 1813.-1815.), te za njega nije bilo moguće ni moliti, jer se u Lodama molilo za žive pape, biskupe, careve i duždeve. Osim toga, ta molitva za cara Svetog rimskoga carstva, koje je na neki način trajalo 1000 godina, osobito od XVI. stoljeća bila je na području cijele katoličke Crkve do 1806. godine.

Bokeljska mornarica foto Boka News

U Zadru se sačuvao spomen na Pohvale iz 1105. godine (Smičiklas, Codex dipl. II., str 392-393). Lode su se u Kotoru za Tripundan u starije vrijeme održavale pred katedralom i pred kolegijalnom crkvom sv. Marije od Rijeke. U Dubrovniku su se zvale Laus i na neki način sačuvale su se do danas a izgovarao ih je veliki admiral u zoru uoči blagdana sv. Vlaha dok se na Orlandovom stupu izvijala državna zastava. U tom Lausu spominjali su se svi zaštitnici gradova s kojima je Dubrovnik imao dobre trgovačke odnose, pa se tako zazivao i sv. Tripun. Urban Rafaeli, kotorski kroničar i povjesničar, bilježi da je 27. siječnja Lode izgovarao dječak naročito obučen (bokeljska nošnja), pohvale svecu i pohvale duždu uz zvuk zuffoline (pištaljke), a ljudi u narodnoj nošnji pod oružjem obilazili su tri put oko jedne i druge zastave na stupovima.

U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije izvijanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Europom.

/Don Anton Belan/