Odlazak Nade Gjurović Truš, potomka poznate bokeške obitelji

0
Odlazak Nade Gjurović Truš, potomka poznate bokeške obitelji
Nada Gjurović Truš

Tiho, mirno, dostojanstveno kako je i živjela, otišla je danas Nada Gjurovic Truš, u neki bolji i čistiji svijet. Rođena 1931. godine, potomak je poznate bokeške obitelji Gjurovic, praunuka viteza Bernarda Gjurovica, brata Tripa Gjurovica, jedne od vodećih pomorsko-trgovačkih obitelji u Boki Kotorskoj u 18. i 19. stoljeću.

Sa Nadom sam razgovarao više puta u njenoj palati na Prčanju gdje je živjela,  uglavnom o njenoj obitelji i precima. Stari palac i kapetanski salon sa pogledom na more, ispunjeni su portretima predaka o kojima je pričala sa ponosom. Žive slike u njenim sjećanjima, kao i artefakti kojima je dočaravala prošlost i uspjeh predaka, ono prošlo vrijeme u kojem su Gjurovici bili značajna poveznica povijesti Boke Kotorske, u širem kontekstu prožimanja dvaju Jadranskih obala, za nju su bili povijesna štorija o kojoj se nije mnogo pričalo, niti je dobila zasluženi prostor u kontestu ukupnog razvoja Boke Kotorske.

„Sve što vidite stvoreno je na jedra i trgovinom u tim vremenima“, isticala je Nada. Posebno je bila ponosna na Tripa Gjurovica za koga kaže da je bio izrazito sposoban i vidio je mnogo dalje i šire, pa je, između ostalog, bio dioničar kada se gradio Suecki kanal, od čega je kasnije godinama ubirao dobit.

Salon obitelji Nade Gjurović Truš – foto Boka News

„Naša obitelj dala je pomorce, kapetane, advokate, znanstvenike koji su ostavili duboki trag u razvoju Boke Kotorske, ali ne samo Boke, već mnogo šire“, sa ponosom je isticala Nada.

„Obiteljska crkva Svetog Ivana na Prčanju i danas svjedoči o kulturnom i povijesnom nasljeđu, kao svjetionik koji upućuje, upozorava, osvjetljava jedan identitet, identitet obitelji koja je ostavila duboki trag na ovom područiju kroz stoljeća“, govorila je Nada prilikom prošlogodišnjeg susreta, povodom 400 godina osveštanja crkve Svetog Ivana na Prčanju.

Kako je tada kazala Nada, zalaganjem i voljom njenog sina dr Nikše Truša, u pripremi za štampanje je publikacija „Povijesne činjenice o obitelji Gjurovic sa Prčanja“, svjedočenje od izuzetne važnosti, ne samo za obitelj nego i za Prčanj, Boku Kotorsku i Crnu Goru.

Na uvid javnosti, kao branik zaboravu o jednoj od prvih obitelji doseljenih na Prčanj, dr Truš stavlja originalne zapise i dokumenta.

Crkva Svetog Ivna – Prčanj

„Ko su i što su bili  Gjurovici, te kome pripada patronat nad crkvom, najbolje se vidi iz zapisa „Povijesne crtice crkve Sv. Ivana Krstitelja“ Lodovika Gjurovica, koji je iz Sudskog  arhiva u Kotoru prepisao sve što se odnosi na Prčanj, počevši od 1522. godine do kraja XVIII stoljeća. Biće to izdanje koje će baciti novo svjetlo na povijesne činjenice, značaj i duboki, neizbrisivi trag koji je moja obitelj ostavila na ovom i širem području Sredozemlja, kao jedna od vodećih trgovačkih i pomorskih obitelji tokom vjekova, i kako su uticali na kulturološki razvoj  Boke“ – kazao je dr Nikša Truš.

Promocija knjige koja je trebalo da bude upriličena na dan Svetog Ivana, 24. juna, odlaže se jer je Nada, svega nekoliko dana prije, odlučila da se preseli u vječnost.

Sahrana Nade Gjurović Truš biće obavljena u krugu obitelji, danas na Prčanju.

/Miro Marušić/

Aktivnosti Opštine Tivat na inicijativi izgradnje novog objekta škole na Župi

0
Aktivnosti Opštine Tivat na inicijativi izgradnje novog objekta škole na Župi
Ispred OŠ Drago Milovi-

Duže od dvije godine, Opština Tivat svim nadležnim institucijama Crne Gore, počev od Vlade i Kabineta premijera, Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva prosvjete, pa sve do Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Glavnog državnog arhitekte, pokušava ukazati na hitnost rješavanja problema nepostojanja dodatnog školskog objekta u Tivtu.

U objekte školstva u Tivtu ne ulaže se decenijama, a već sada dotrajali objekti dvije osnovne škole rade u tri smjene, primajući trostruko više đaka u odnosu na predviđen broj. Čini se uzaludnom i spremnost Opštine da iznese dio finansijskog tereta izgradnje novog objekta, ali i da prođe kroz kompleksnu proceduru obezbjeđivanja nove lokacije za tu namjenu. Na svakom koraku su prepreke, a svi apeli neuslišeni.

Opština Tivat predložila je da se urbanistička parcela UP5 u obuhvatu Državne Studije Lokacije „Dio Sektora 22 i Sektor 23“ (na terenu u pitanju je prostor između Sportske dvorane „Župa“ i magistralnog puta), površine oko 9000m2, prenamijeni za ove potrebe, budući da je njena aktuelna namjena shodno Prostorno-urbanističkom planu mješovita i manjim dijelom predviđena za saobraćajnu infrastrukturu i gradsko zelenilo. Shodno planskim dokumentima moguća je prenamjena u „površine za školstvo i socijalnu zaštitu“. Objekat izgrađen na ovoj parceli bio bi bruto građevinske površine 5300m2, a primao bi više od 600 djece u jednoj smjeni.

Na Izmjenama i dopunama DSL 22-23 radi se već više od dvije godine, ali Savjet za reviziju je po četvrti put dao negativno mišljenje čime se onemogućava dalja procedura usvajanja planskog dokumenta, a koja bi u konačnom dovela do toga da se izvrši prenamjena ovog prostora, da Opština Tivat otkupi dio privatnog zemljišta na ovoj lokaciji i da krene u dalje korake ka projektnoj dokumentaciji i izgradnji škole.

U međuvremenu je na inicijativu Opštine Tivat održano preko dvadeset sastanaka sa brojnim institucijama, ministarstvima, obrađivačima planskog dokumenta, Savjetom za reviziju, a sve kako bi se problem prevazišao. Već za ponedjeljak zakazan je još jedan sastanak u nizu.

Ispred OŠ Drago Milovi-

Za jul ove godine planiran je početak radova na izgradnji novog objekta škole „Branko Brinić“. Opština Tivat je ponijela teret iznalaženja rješenja za privremen smještaja đaka i djece koja pohađaju vrtić u ovom objektu. Apelovalo se na Ministarstvo prosvjete da pomogne u ovom dijelu. Nijesu reagovali.

Tivat se suočava i sa problemom prebukiranosti vrtićkih kapaciteta, pa je uprava predškolske ustanove u Tivtu primorana da se snalazi i dovija. Na prava tivatskih đaka i predškolaca državni organi su nijemi. Zato Opština Tivat i ovim putem apeluje na sve relevantne subjekte da se aktivno i predano uključe u rješavanje ovog problema. Ulaganje u objekte školstva, bolji uslovi za rad đaka, djece predškolskog uzrasta i nastavnog osoblja  moraju postati prioritet ovog društva.

Crnogorski pomorci optuženi za umiješanost u šverc 850 kilograma kokaina

Crnogorski pomorci optuženi za umiješanost u šverc 850 kilograma kokaina
Foto: https://www.afp.gov.au/

Dvojica crnogorskih pomoraca optuženi su u Pertu za umiješanost u šverc 849,5 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Australiju.

Zapovjednik teretnog broda (43) i glavni inženjer (39) danas će se naći pred sudom.

Australijski “The West” prenio je da se radi o kapetanu Milanu Begoviću i Radovanu Vujičiću.

Tamošnji tužioci tvrde da su crnogorski državljani znali da je kokain sakriven na brodu “ST Pinot” i da su planirali da ga bace na obalu Fremantlea kako bi ga pokupila druga grupa.

Zapovjednik je navodno dao instrukcije drugim članovima posade da promijene kurs broda dok se približavao luci, kako bi se sreo sa drugim brodom, piše na zvaničnom sajtu australijske federalne policije (AFP). Navodi se i da razmjena nije uspjela.

Pomorci su tada navodno pokušali da sakriju drogu tako što su vodom napunili balastni rezervoar, u kojem je droga bila sakrivena, i uputili članove posade da daju lažne informacije špediterima.

Dvojica crnogorskih državljana optuženi su po jednoj tački za uvoz komercijalne količine droge, odnosno kokaina, u Australiju.

Ako budu osuđeni, prijeti im maksimalna kazna doživotnog zatvora.

AFP piše da je droga pronađena 25. maja, a brod je plovio iz Južne Amerike.

Mediji pišu da se radi o jednoj o najvećih zapljena droge u Australiji. Vrijednost zaplijenjenog kokaina na crnom tržištu procjenjuje se na oko 375 miliona australijskih dolara.

Pomoćnik komesara AFP-a Prajs Skenlan rekao je da neumorno rade sa svojim partnerima na pronalaženju i krivičnom gonjenju svakog ko profitira od transnacionalnog organizovanog kriminala.

– Ovi pojedinci su se navodno potrudili da sakriju svoje nezakonite aktivnosti od organa za sprovođenje zakona i drugih organa, ali AFP i njegovi partneri su posvećeni zaustavljanju isporuke štetnih droga da dođu do australijske zajednice – rekao je pomoćnik komesara Skenlan.

Njihova poruka organizovanim kriminalnim grupama je, dodaje, da će AFP biti nepopustljiv u zaštiti Australijanaca od štete koju izazivaju ove zabranjene droge i povezano kriminalno ponašanje.

Komandant ABF operacija Zapad Ranjeev Maharaj rekao je da su pošiljke kokaina zaplijenjene na granici Australije na rekordnom nivou, a ABF je radio u bliskoj saradnji sa partnerskim agencijama u zemlji i inostranstvu na borbi protiv ovog kriminalnog ponašanja.

– Australijska granica je strateško nacionalno dobro i od suštinskog je značaja za našu nacionalnu bezbednost, ekonomski prosperitet i način života. Zato ABF tako blisko sarađuje sa našim partnerima za sprovođenje zakona kako bi osigurao da granica ostane neprijateljsko okruženje za kriminalce koji pokušavaju da uvezu nedozvoljene droge. Nastavićemo da odvraćamo, otkrivamo i ometamo one koji žele da uvezu štetne droge u Australiju – rekao je komandant Maharaj.

Izvršna direktorka obavještajnih operacija Australijske komisije za kriminalističke poslove (ACIC) Dženifer Hurst vjeruje da je saradnja više agencija ključna za borbu protiv štetnosti zabranjenih droga u Australiji.

– Obaveštajni podaci ACIC-a pokazuju da kokain predstavlja visok rizik za australijsku zajednicu, što nanosi stalnu štetu i preusmjerava astronomske količine novca u kriminalnu ekonomiju. Kolaborativni napori kao što je ovaj od suštinskog su značaja za ometanje transnacionalnih kriminalnih sindikata i demontiranje tržišta ilegalnih droga – rekla je  Hurst.

Potraga za prevoznikom tereta je u toku. Na teretni nosač su dovedeni zamjenski majstor i glavni inženjer.

/Pobjeda/

Strašna prometna nesreća u Kanadi, najmanje 10 poginulih

0
Strašna prometna nesreća u Kanadi, najmanje 10 poginulih
Najmanje 10 poginulih u nesreći u Kanadi Foto: PortageOnline/Mike Blume / Reuters

Najmanje je deset ljudi poginulo u četvrtak u nesreći koja se dogodila na velikoj autocesti u središtu Kanade, pišu tamošnji mediji pozivajući se na anonimne izvore.

Policija, koja zasad nije odgovorila na upite AFP-a, napisala je na Twitteru da intervenira na mjestu teškog sudara blizu grada Carberryja u pokrajini Manitobi.

Kako pišu mediji, u nesreći su sudjelovali kamion s poluprikolicom i kombi za prijevoz osoba s invaliditetom.

– S velikom tugom primila sam vijest o nesreći koja se dogodila nedaleko od Carberryja. Izražavam sućut svima koji su pogođeni tom tragedijom, objavila je na Twitteru premijerka Manitobe Heather Stefanson.

Policija moli vozače da zaobilaze to područje i propuste vozila spasilačkih ekipa. Promet autocestom prekinut je u oba smjera, dodale su vlasti.

Nirmesh Vadera, koji radi u motelu blizu mjesta nesreće, rekao je u razgovoru za AFP da je onamo stigao velik broj spasilačkih vozila i dva helikoptera. Gust dim mogao se vidjeti oko mjesta nesreće koja se dogodila oko podneva (19 sati po srednjoeuropskom vremenu).

– Razmjeri nesreće su nevjerojatni. Nikad nisam vidio takvo što, rekao je Vadera. Prema njegovim riječima, tegljač se prevrnuo na cesti, a kombi se zapalio.

Godine 2018. petnaest ljudi poginulo je u sudaru kamiona i autobusa koji je prevozio mlade hokejaše u susjednoj pokrajini Saskatchewanu, na zapadu Kanade.

Udruga Cronaves u Trstu otvorila izložbu fotografija ‘Hrvatska, domovina mora‘

0
Udruga Cronaves u Trstu otvorila izložbu fotografija ‘Hrvatska, domovina mora‘
Foto ANDRINA LUIĆ

U organizaciji Udruge Cronaves iz Splita i pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, a u povodu desete godišnjice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Trstu je u četvrtak otvorena izložba fotografija “Hrvatska, domovina mora”.

Otvarajući izložbu u galeriji Lega Navale Italiana, generalna konzulica Republike Hrvatske u Trstu Nevenka Grdinić istaknula je kako je iznimno raduje da upravo “izložbom o moru i barkama, o ljudima s mora, koji jako dobro znaju što je i kako funkcionira prostranstvo bez granica, možemo obilježiti još jednu važnu godišnjicu u našoj novoj povijesti”.

“Prije deset godina Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije, a kada su konačno ove godine ukinute i zadnje barijere ulaskom u šchengen i eurozonu, vratili smo se svojoj europskoj obitelji i tradiciji”, rekla je konzulica Grdinić te dodala da joj je “drago što danas možemo s ponosom reći da je Hrvatska uspjela”.

Izložba “Hrvatska, domovina mora” u 30 fotografija govori o moru, otocima, brodogradnji, ljudima i brodovima i povezuje sva mjesta Jadranske obale.

Nastala je kao želja da se naglasi uloga drvenih brodova u povijesti primorskih i dalmatinskih mjesta, njihov utjecaj u oblikovanju hrvatske maritimne kulture i baštine te iskazivanju potrebe organizacije kulturnih manifestacija s tematikom hrvatskoga tradicijskog broda, kazao je tajnik Udruge Cronaves Saša Lukić.

Jedan dio izložbe posvećen je i modrenim brodovima i jedrilicama kao slika trenutka i vremena na moru u kojemu danas živimo.

Autori izložbe su članovi Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves Boško Lučev, Andrina Luić, Dubravka Pajk i Vislav Torre.

Izložba će biti otvorena do 29. juna.

“Made In New York Jazz Festival” 16. juna u Tivtu

0
“Made In New York Jazz Festival” 16. juna u Tivtu
jazz-poster

Premijerni koncert Osmog “Made In New York Jazz Festival”-a biće održan danas u 21 sat na Synchro sceni Porto Montenegra, na kome će zvijezda večeri biti legendarna Dee Dee Bridgewater. Festival u Tivtu i Podgorici, u strateškom partnerstvu sa kompanijom Porto Montenegro, priređuje kompanija “Rabbit Records”, od 15. do 18. juna.

Poznat po svojoj impresivnoj listi svjetski poznatih muzičara koji se okupljaju da sviraju na večeri zvijezda, festival će i ove godine nastaviti tu tradiciju. Tu su bubnjar Dennis Chambers, kontrabasisti Santi Debriano i Alexis Baro vokalistkinja Ashley Pezzotti,  , pijanisti Aaron Goldberg, Vasil Hadžimanov i Vladimir Maraš, saksofonista Yaacov Mayman, te gitaristi Šule Jovović i Goran Potić.

Festival će ugostiti dvije specijalne gošće, legendarnu trostruku dobitnicu Gremi nagrade, TONY nagrade, UN ambasadorku dobre volje, ASCAP šampiona i NEA džez majstora, Dee Dee Bridgewater, kao i regionalnu zvijezdu sa Balkana, Biseru Veletanlić. Glavni događaji biće odigrani na tri lokacije:

  • Jun 15: Sejdefa Jazz Club, Podgorica (Leb i Sol)
  • Jun 16: Synchro stage, Porto Montenegro, Tivat (Premijerni koncert festivala)
  • Jun 17: Sejdefa Jazz Club, Podgorica (Vasil Hadžimanov Band)
  • Jun 18: The Capital Plaza atrium, Podgorica (Završni koncert festivala)

Osnivač “Made In New York Jazz Brand”-a, Majkl Brovkin (Michael Brovkine), dijeli svoje uzbuđenje zbog ovogodišnjeg događaja: “Oduševljeni smo što dovodimo osmi po redu “Made in New York Jazz Festival” u Crnu Goru. Festival nastavlja da raste svake godine i vjerujemo da će ovogodišnja postavka svjetskih talenata istinski oduševiti publiku i omogućiti nezaboravno iskustvo ljubiteljima džeza iz regiona i cijelog svijeta. Posvećenost Porto Montenegra i Rabbit Records-a produkciji “Made In New York Jazz Festivala”, pokazuje njihovu predanost obogaćivanju lokalne zajednice i njegovanju umjetničkog talenta u regionu”.

Vladimir Maraš, direktor “Made In New York Jazz Festivala”, izrazio je svoj entuzijazam zbog predstojećeg događaja: “Ovogodišnji “Made In New York Jazz Festival” u Crnoj Gori zamišljen je kao izvanredno slavljenje muzike i spajanje raznolikih postavki nevjerovatnih umjetnika. Sigurni smo da će ovogodišnji festival prevazići očekivanja i ostaviti nezaboravan utisak na sve one koji posjete naše programe.”

“Made In New York Jazz Festival” postao je za osam godina  značajan kulturni događaj ne samo u Crnoj Gori, već i na Balkanu. “Made In New York Jazz Festival” ponosi se što je prikazao raznolik i internacionalan spoj izvođača, spajajući legendarne umjetnike iz Amerike, specijalne goste iz cijelog svijeta i talentovane regionalne muzičare.

Porto Montenegro donirao električna bicikla komunalnoj policiji

0
Porto Montenegro donirao električna bicikla komunalnoj policiji
Donacija Komunalnoj policiji

Kompanija Adriatic Marinas iz Tivta, koja razvija projekat nautičko-turističkog centra Porto Montenegro, opštinskom Sekretarijatu za inspekcijski i komunalni nadzor donirala je dva nova električna bicikla ukupne vrijednosti 5,000 eura. U pitanju su bicikla modela Effecta City od proizvođača E-Prime iz Beograda, čija će upotreba doprinijeti efikasnijem kretanju službenika komunalne policije i sprovođenju komunalnog reda u Tivtu, posebno u periodu turističke sezone.

„Sa zadovoljstvom nastavljamo saradnju sa Opštinom Tivat kroz jednu ovakvu inicijativu Komunalne policije, koja će osim praktične upotrebe bicikala, vjerujemo, dodatno brendirati Tivat kao moderan, dinamičan i uredan grad“ poručio je PR menadzer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Sekretarka Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Ščekić zahvalila je kompaniji Adriatic Marinas na vrijednoj donaciji i društveno odgovornom odnosu. „Jako sam srećna i zahvalna zbog donacije. Komunalni policajci sada na efikasniji način mogu da vrše komunalni nadzor na teritoriji cijele opštine, a osim efikasnosti, na ovaj način doprinosimo i vizuelnom identitetu, jer je jako lijepo u primorskom, malom mjestu kakav je Tivat, sresti komunalnog policajca na biciklu kroz Porto Montenegro ili na Pinama. Zahvaljujem Porto Montenegru na saradnji koja je za opšte dobro i na korist svih građana, a posebna zahvalnost Danilu Kaleziću koji je dao svoj pečat u realizaciji cijele priče“

Nakon prošlogodišnje donacije novog patrolnog vozila i mobilnih TETRA radio stanica za potrebe komunalne policije od strane kompanije Luštice Development, nastavlja se dobra praksa podrške strateških investitora lokalnoj zajednici.

ARTE TV snima destinacijsku reportažu o primorju Crne Gore

0
ARTE TV snima destinacijsku reportažu o primorju Crne Gore
Foto NTO

Nacionalna turistička organizacija (NTO) podržala je boravak predstavnika internacionalne televizije ARTE TV, koji će snimati destinacijsku reportažu o primorju Crne Gore.

Predstavnici TV ekipe, na čelu sa producentkinjom Mirjanom Momirović, u periodu od 7. do 17. juna borave u našoj zemlji. Tokom boravka u destinaciji, rade na snimanju reportaže o prirodnim i kulturnim bogatstvima primorja Crne Gore.

Reportaža će se emitovati kao posebna epizoda u sklopu serijala o Jadranskom moru.

“Do sada smo već snimali monitoring delfina koji sprovode članovi Udruženja za istraživanje morskih sisara – DMAD u Bokokotorskom zalivu i pripremu jedriličarke Jane Radan za Porto Novi – regatu na kojoj je u međuvremenu i osvojila prvo mjesto”, kazala je Momirović.

Prema njenim riječima, želja im je bila da kamerom zabilježe što više prirodnih ljepota duž obale, kojima je, kako ona ističe, Crna Gora više nego bogata.

“Ovo je moj treći film koji snimam na crnogorskom primorju i svaki put ostajem bez daha pred slikom tih visokih planina koje se tako reći izdižu iz samog mora. Pred nama stoji još snimanja u Ulcinju i okolini čemu se izuzetno radujem, jer tu do sada nisam nikada snimala”, poručila je Momirović.

Snimatelj Reiner Bauer kazao je da je prvi put u posjeti Crnoj Gori, a posebno ga impresionirao taj nevjerovatni spoj planina i mora.

“Prvi put sam u Crnoj Gori i mogu je opisati kao pravu destinaciju za odmor. Oduševljen sam čudesnim pogledom na Bokokotorski zaliv iznad kojeg se uzdižu planine. Takođe, pejzaž u svim djelovima Boke Kotorske je zaista zapanjujući. A ono što je i uljepšalo naš boravak jeste što smo upoznali veoma zanimljive ljude tokom snimanja”, naveo je Bauer.

Reportaža će imati destinacijski karakter i baviće se promocijom crnogorskog primorja kroz interesantne priče protagonista, ljudi koji žive na pjeni od mora i bave se tradicionalnim poslovima.

Emitovanje emisije o primorju Crne Gore planirana je za april naredne godine. Procjenjuje se da će premijeru emisije odgledati oko 500 hiljada gledalaca na njemačkom govornom području, dok će oko deset miliona gledalaca ispratiti emisiju širom Evrope u repriznim prikazivanjima.

Svoju podršku u organizaciji ove posjete dale su i lokalne turističke organizacije primorja Crne Gore.

Jedna utakmica, sedamnaest igrača i deseci medalja na spektaklu u Boki

0
Jedna utakmica, sedamnaest igrača i deseci medalja na spektaklu u Boki
Vaterpolo – PVK Jadran

Sedamnaest veličanstvenih vaterpolista, koji se zadužili hrvatski i crnogorski vaterpolo, po prvi će se put zajedno naći u jednom bazenu. Neki od najboljih vaterpolista s ovih prostora okupit će se u Kotoru i Tivtu u Crnoj Gori kako bi uveličali šestu godišnjicu Međunarodnog projekta Putevima bokeljskih Hrvata, a koji je ove godine posvećen sportu. Tom prilikom izdata je “Vaterpolnica”, edukativna knjiga o sportskim uspjesima u vidu tekstova i ilustracija dizajnerice Anamarije Asanović, navodi se u saopštenju.

Jedinstvena utakmica igra se u petak, 23. juna u 18.30 sati na otvorenom bazenu u Kotoru. Ovo će biti pravi spektakl sporta i druženja.

U prohladnom moru snage će odmjeriti Mirko Vičević, Emil Nikolić, Anđelo Šetka, Sandro Sukno, Goran Grgurević, Veselin Đuho, Željko Vičević, Boris Pavlović, Zdravko Radić, Andrija Popović, Aljoša Kunac, Vjekoslav Pasković, Toni Petrović, Željko Vičević, posebni gost Petar Muslim i drugi. U projektu učestvuju i igrači i treneri kao što su Ivica Tucak, Darko Brguljan i drugi, a koji nisu u mogućnosti tog dana biti u Kotoru. Utakmicu će suditi Radule Dragovic i Mario Brguljan.

Ovo je izvrsna prilika da građani Kotora i Boke Kotorske dođu i pozdrave vaterpolo legende, fotografiraju se s njima ili pak saznaju gdje su danas i što rade nakon završene velike karijere. Ulaz na utakmicu je besplatan. Program će voditi poznata voditeljka  Edita Lucić Jelić.  Ova utakmica održava se u sarradnji Opštine Kotor i projekta Putevima bokeljskih Hrvata.

U subotu, 23. juna u Porto Montenergu, u Gardenu hotela Regent, u 11 će sati biti otvorena izložba kolaža vaterpolista te promovisana Vaterpolnica. Na ovaj su događaj takođe  pozvani građani.

„Drago nam je da ćemo se u šestoj godini projekta prisjetiti nekih od najvećih sportaša s ovih prostora koji su za Hrvatsku i Crnu Goru osvojili brojne medalje. Zahvaljujemo im što prepoznaju važnost ovoga Projekta, a sport i kultura zajedno itekako doprinose našim ciljevima“ – izjavila je ambasadorika projekta Sanja Putica.

 Projekt Putevima bokeljskih Hrvata održava se u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Opštinom Kotor.

SD: Dica najkulturnijih naroda svita u Split su, apsurdno, donili barbarizam. Nije to turizam, to je terorizam, ljudi moji

0
SD: Dica najkulturnijih naroda svita u Split su, apsurdno, donili barbarizam. Nije to turizam, to je terorizam, ljudi moji
Foto – Vojko Bašić/Cropix

Piše: Damir Šarac – Slobodna Dalmacija

E, pomalo dolazi maca na vratanca. Britanski mediji počeli su pisat o divljanju njihovih omladinaca po Splitu i Dalmaciji. Upozoravaju na to da splitske vlasti počinju tuć po žepu: 130 i 260 funti plaćat će za lokanje, hrkanje, riganje ili pišanje na javnin mistima. Znaju i da je već ispisano 13 kazni. Centar grada opisali su savršeno ispravno: gradska četvrt u kojoj žive iscrpljeni stanari koji ne žive od turizma.

Smišno je izjavija 22-godišnji Arthur iz Sussexa koji je par puta partija u Splitu i sviđa mu se uvođenje reda, kaže: ‘Kad biste poredali grupu turista iz različitih zemalja, odma biste pogodili koji je Britanac.’

Reagira je i britanski Ured za vanjske poslove i priporučija onima šta dolaze tulumarit u Hrvatsku da pripaze jer su vlasti počele naplaćivat kazne za razulareno ponašanje: tučnjavu, škrikačinu, pijenje alkohola, hodanje u kupaćim kostimima i slično.

NEVIĐENA KAMPANJA

Gradska je vlast konačno uzela pendrek, a ne možemo se otet dojmu da su velike zasluge i Getana, stanovnika centra koji su pokrenuli dosad neviđena kampanju za spas svoga mira. Getani su šćeto-neto pisali ambasadama Britanije, Irske, Australije, Nizozemske i ostalih da obeshrabruju svoje mlade partijanere koji nasrću na nas – jer stanovnici ne mogu doć do Hitne pomoći!

– U našoj zemlji prevladava starija populacija s visoko indiciranim srčanim i moždanim udarima. Događa se jako puno automobilskih i drugih nesreća u kojima ljudi stradavaju. Postoji vrijeme unutar kojega se njihovi životi mogu spasiti!

Ne želimo da itko u ovoj zemlji izgubi voljenu osobu radi toga jer je vozilo Hitne išlo po bahatu pijanu budalu – vrhunski su podboli ugroženi građani. Koji su inače osnovali pravu tajnu službu u dalmatinskome stilu: kroz škure snimaju divljanje po ulicama i stavljaju na internet. Muka je to i gledat.

Dioklecijanova palača do zore se pritvara u borilište: pijani se rižu na razbijene bocune, tuču se, dilaju drogu pa se pridoziraju raznin kemijama, afanaju u alkoholnin komama, krive se iz petnih žila. Prolazeći jutro posli po kalama gaziš po krvi, postole ti se lipe za tlej od prolivenoga pića.

PORNO PARK

Dica najkulturnijih naroda svita u Split su, apsurdno, donili barbarizam. A mi smo dosad mislili da smo mi najveći divljaci. Biće njihovi roditelji i vlade misle; ‘Pa moraju se mladi negdi švogat kad doma ne smiju.’

Pa su baš našli nas. Mi smo se urušili u manje od deset godin. Uvatili su nas na prepad, tribalo nan je neko vrime da se organiziramo u pokret otpora.

Dosad neprobojne legije mladih divljaka počeli smo nagrizat, nema bolje taktike od kažnjavanja na licu mista. Danas dvista eura, sutra trista, prikosutra će se se zapitat šta mu to triba, a dogodine neće doć. Kroz dvi, tri godine među partijanerskon populacijon pročut će se da Split više nije porno-park, brisani prostor.

Možda ćemo onda malo doć sebi, a Getani konačno zaspat.

P.S. Bilo bi nepošteno, a i to spominju britanski mediji, ne spomenit kako od sličnih problema pate i manja dalmatinska mista. Nikidan me, recimo, zabolilo šta u izvještaju na televiziji nema ni slova o kaosu koji ubija Hvarane. Tamo je pakal, gori nego u Splitu, mištani gorke suze rone u nemoći.

A u reportaži samo sunce, lipota i spomen iljada mladih turista koji nagrću, šta je ka puno dobro. Samo brojevi. A nije tako. Naša velika i mala mista grcaju pod opsadon razbijača našega života, ali i ostalih gostiju. Osim šta građanima satiru kvalitetu života, izgubit ćemo i normalne ljude koji dolaze na odmor i vide ovo. Nije to turizam, to je terorizam, ljudi moji.

/Damir Šarac – Slobodna Dalmacija/